Popularnost biljnih mlijeka u Hrvatskoj raste iz dana u dan, a to potvrđuje sve veća ponuda u trgovinama. Danas možemo birati između raznih vrsta biljnih mlijeka: na bazi žitarica, mahunarki i orašastih plodova (poput sojina, bademova, zobenog i rižinog mlijeka), obogaćenih različitim okusima, poput čokoladnog i vanilijinog, ili pak s posebnom namjenom, primjerice za bariste biljnih mlijeka. Raznih su okusa i teksture – neka vrlo uspješno imitiraju okus kravljeg mlijeka, a neka su namjerno potpuno drukčija. Ovaj rastući trend ne odnosi se samo na mlijeko nego i na druge biljne nadomjestke mliječnih proizvoda kao što su biljni sirevi, jogurti, vrhnja i sladoledi, koji su sve češći izbor potrošača u trgovinama i ugostiteljskim objektima.

Proizvodnja biljnog mlijeka troši znatno manje vode u usporedbi s proizvodnjom kravljeg mlijeka. Na primjer, za proizvodnju jedne litre kravljeg mlijeka potrebno je oko 1000 litara vode, a proizvodnja zobenog mlijeka zahtijeva samo oko 48 litara vode. Također, za proizvodnju kravljeg mlijeka potrebne su velike površine za ispašu stoke i uzgoj hrane za životinje. Biljna mlijeka zahtijevaju manje zemljišta jer se biljke uzgajaju izravno za prehranu ljudi, što smanjuje potrebu za velikim poljoprivrednim površinama i pomaže očuvanju prirodnih ekosustava. Biljna mlijeka mogu pomoći u održavanju dobroga zdravlja jer ne sadržavaju kolesterol i životinjske bjelančevine, a sadržavaju korisne vitamine i antioksidanse. Upotreba biljnih mlijeka i biljnih mliječnih proizvoda jednostavan je način i da se smanji ekološki otisak. Izbor je danas već toliko velik da svatko može naći sebi najdraže biljno mlijeko.

Prilika za degustaciju biljnih mlijeka bit će na predstojećem ZeGeVege festivalu održivog življenja, koji će se održati 6., 7. i 8. rujna 2024. na zagrebačkom Europskom trgu. Očekuje se velik broj izlagača i restorana, koji će nuditi biljnu hranu namijenjenu svima, pa će se tako moći kušati cheeseburger s biljnim sirom i uživati u sladoledu od biljnog mlijeka.