„Braća po oružju“ donosi priče četvorice branitelja srpske nacionalnosti koji su stali u obranu Hrvatske
Dokumentarac donosi priče hrvatskih branitelja srpske nacionalnosti
Dokumentarni film "Braća po oružju" donosi priče hrvatskih branitelja srpske nacionalnosti koji su u Domovinskom ratu odabrali braniti svoju domovinu, suočavajući se s nepovjerenjem i podjelama koje su obilježile njihove živote i desetljećima poslije.
Osobne priče
- Ovo je, usudim se reći, prvi film koji govori samo o tim ljudima. Ta je tema trebala biti snimljena bar prije 30 godina - kaže redatelj Goran Maršalek o dokumentarnom filmu "Braća po oružju", prikazanom u osječkom kinu Urania. Film donosi četiri osobne priče hrvatskih branitelja srpske nacionalnosti i otvara temu o kojoj se u javnosti još uvijek nedovoljno govori.
Ideja je potekla od producenta Dražena Hrženjaka, predstavnika Udruge veterana, vojnika i domoljuba. Tijekom pripreme filma autori su se suočili i s poteškoćama u pronalaženju sugovornika jer su neki od pozvanih odustali kada su shvatili da će se javno izložiti kao Srbi koji su branili Hrvatsku.
- Kad smo došli do ovih ljudi, mislim da je to najbolji izbor koji smo mogli dobiti u Hrvatskoj. Vi zapravo čujete priče koje nisu ispričali nikome. Imam osjećaj da je ovo njima bila prilika da napokon imaju nešto reći, da ih netko razumije, da ih netko čuje – govori Maršalek.
Među protagonistima su Damir Ralić, koji govori o dugotrajnim psihološkim posljedicama rata, nekadašnji časnik JNA Željko Baltić, čije je svjedočanstvo vezano uz predaju topničke bitnice na Žirju, Rankan Čučković, koji je preživio teško ranjavanje tijekom operacije Oluja, te Željko Ilić – Šeki, koji govori o obrani Vukovara i zatočeništvu u srpskim logorima. Njihove sudbine pokazuju da su ratne odluke imale i osobnu cijenu, a posljedice se nisu zaustavile završetkom rata.
Scenaristica Tanja Belobrajdić ističe da je pričama pristupila oprezno, svjesna da razgovori otvaraju bolna sjećanja koja su protagonisti nosili desetljećima.
- Mi smo sad tim ljudima zagrebali po uspomenama, ali smo zagrebali, možda je bolje kazati, po ranama. To su ljudi koji su u jedno gadno vrijeme odlučili ostati na pravoj strani, braniti svoju domovinu, ostati sa svojim susjedima, prijateljima; a to je u pravilu značilo ostati protiv svoje obitelji, protiv svog etničkog naroda – kaže Belobrajdić.
Za Maršaleka je jedna od ključnih poruka filma razlikovanje srpske nacionalnosti od podrške pobuni protiv Hrvatske. Razumije nepovjerenje koje je rat ostavio, osobito kod ljudi koji su doživjeli izdaju susjeda i poznanika, ali upozorava da se ono ne smije automatski prenositi na sve pripadnike srpske zajednice.
– Ovi ljudi žele reći: mi nismo neprijatelji ove zemlje, mi smo ovu zemlju branili. Nažalost, ljudi su u Hrvatskoj izranjavani i znam što znači nepovjerenje prema Srbima. Međutim, nitko ne bira kakav će se roditi – ističe redatelj.
Zamisliti sebe
Reakcije publike na dosadašnjim projekcijama, dodaje, pokazuju da dio ljudi teško povjeruje da su Srbi branili Hrvatsku, dok drugi svjedoče da su takve suborce imali u vlastitim postrojbama. Upravo zato smatra važnim da njihove priče postanu poznatije.
Belobrajdić upozorava da bi zanemarivanje tih branitelja značilo nepravedan odnos prema ljudima koji su se odlučili boriti za svoju domovinu.
– Kad bismo zatajili te ljude, kad bismo zanemarili ono što su oni napravili i za svoju domovinu i za nas i sebi, bili bismo jedina država na kugli zemaljskoj koja je abolirala one koji su je napadali, a distancirala se i zanijekala one koji su je branili – poručuje scenaristica.
Scenaristica je i hrvatska braniteljica koja bi da gledatelji nakon filma pokušaju zamisliti sebe na mjestu protagonista. "Braća po oružju" tako ne govori samo o ratnim odlukama nego i o povjerenju, pripadanju i osobnoj odgovornosti – pitanjima čije posljedice nadilaze ratno vrijeme.
