Treći redateljski film američkog glumca Caseya Afflecka “Company” melankolična je i mračna meditacija o obiteljskim traumama, neumoljivoj prolaznosti i teretu života koja se proteže kroz tri razdoblja 20. stoljeća.

Neovestern

Autorski vrlo ambiciozan pristup rezultirao je tek pretencioznom i dramaturški površnom egzistencijalističkom dramom, čiji su glavni aduti opipljiva atmosfera i uvjerljiva glumačka ostvarenja. Šteta, jer radi se o prekrasno snimljenom gotičkom neovesternu s (iznenađujućim) nadnaravnim elementom i bilo bi zanimljivo vidjeti kakav bismo film dobili da je redatelj konkretnije zakoračio u žanrovskom smjeru.

“Company”

Jedini film u konkurenciji 83. Mostre režiran ženskom rukom danska je drama s elementima psihološkog trilera “Nepoznata žena” redateljice May el-Toukhy. Radnja smještena u Kopenhagen neposredno nakon Drugog svjetskog rata prati kućnu pomoćnicu čija mračna tajna iznenada ugrozi vjenčanje s njezinim bogatim poslodavcem. Snažna feministička drama s hičkovkovski trilerskim začinom i sjajnim nastupom danske glumice Mathilde Arcel u naslovnoj ulozi spada među najbolja ostvarenja u natjecateljskom programu. Film progovara o kolektivnoj krivnji i licemjerju danskog društva, koje je, često bez dokaza i suda, prema zakonu ulice, javno brutalno obilježavalo i kažnjavalo žene zbog odnosa s njemačkim okupatorom, a za muškarce za poslovnu suradnju s nacistima nije bilo posljedica. “Sjajno je kako smo neokrznuto prošli poslujući s nacistima, a i kakva bi bila korist da smo ušli u sukob s okupatorom i rušili zemlju”, komentiraju bogati industrijalci i pripadnici višeg društvenog sloja u sceni raskošne večere. Iako na trenutke previše doslovan i didaktičan, film sjajno gradi napetost i prjeteću atmosferu. Elegantno režiran i snimateljski besprijekoran “Nepoznata žena” je mračan portret (iz ne tako davne prošlosti) zemlje koja je danas pojam demokracije, ljudskih sloboda i ravnopravnosti.

“Nepoznata žena”

Kao jedan od glavnih kandidata za Zlatnog lava nametnuo se “Moguća ljubav”, koji potpisuje hvaljeni korejski autor Lee Chang-dong, što mu je prvi film nakon briljantnog dramskog trilera “Izgaranje nagrađenog” u Cannesu prije osam godina. Film prati dva bračna para iz različitih društvenih slojeva čiji se životi sudbinski isprepleću: siromašniji par suočava se s gubitkom posla i financijskim izazovima dok bogatiji supružnici snimaju dokumentarac o radničkoj klasi i propadanju tvornica. Njihova grupna dinamika postupno postaje mnogo osobnija, a granica između empatije i eksploatacije s vremenom nestaje. Redatelj ne moralizira, ne bira strane, ne zanima ga etiketiranje nevine žrtve i bogatog tlačitelja; obje strane žele ušićariti nešto od druge: novac, razumijevanje, ljubav. Gotovo trosatna atmosferična slow burning drama zahtijeva strpljenje gledatelja, mjestimice je nepotrebno opterećena simbolizmom, no ipak bez problema uspijeva zadržati pozornost nijansirano gradeći “društvenu” napetost kroz intimne prizore i odnose unutar male grupe ljudi. Lee Chang-dong ne traži niti nudi jednostavne odgovore, njegov je (društveni) svijet siva zona, a njegov film elegantna, višeslojna i inteligentna gorko-slatka tapiserija suvremene socijalne i međuljudske kompleksnosti kakvu svakodnevno upijamo.

Egomanijak

Očekivano, veliku pozornost privukao je dokumentarac “Musk” u režiji oskarovca Alexa Gibneya (“Taxi to the Dark Side”), prikazan izvan konkurencije. Ambiciozan i (uglavnom) izrazito kritičan dokumentarac nastoji pokazati kako je Elon Musk od opsesivnog, ali fascinantnog tehnološkog vizionara postao jedan od najmoćnijih pojedinaca na svijetu, koji raspolaže golemim bogatstvom, satelitskom infrastrukturom, popularnom društvenom mrežom i velikim političkim utjecajem. Film prati Muskov put od prvih koraka u internetskom biznisu i PayPala, preko Tesle i SpaceX-a, do preuzimanja Twittera i ulaska u visoku politiku uz Donalda Trumpa. Dekonstrukcija mita o plemenitom tehnološkom geniju i njegovoj transformaciji u manipulativnog egomanijaka opsjednutog vlastitom grandioznošću i nasljeđem tek je djelomično uspješan portret potencijalno opasnog globalnog moćnika radikalnih ideja. Predugih (gotovo) četiri sata gledatelja iscrpljuje izlažući već poznate činjenice i optužbe ne otkrivajući previše novoga o Elonu Musku. Opasnost koncentracije goleme tehnološke, financijske i političke moći u rukama jednog čovjeka silno je zanimljiva (i važna) tema, koja zaslužuje konkretniji istraživački i dokumentaristički pristup. Iz filma Alexa Gibneya nismo uspjeli saznati gotovo ništa o Muskovu odrastanju u Južnoafričkoj Republici, njegovim formativnim godinama i (navodno) velikom utjecaju oca ni kako je Elon Musk zapravo postao toliko moćan, bogat i utjecajan.