Dehidracija je jedna od najstarijih tehnika čuvanja hrane. Uklanjanjem vlage znatno se produljuje vijek trajanja voću i povrću jer smanjuje rizik od stvaranja plijesni i bakterija, a pritom čuva velik dio esencijalnih hranjivih tvari.

Koncentrirani okus

Dehidracijom hrana dobiva koncentrirani okus, pritom su joj volumen i težina smanjeni. Dehidrirana hrana lakše se skladišti, a za razliku od drugih metoda, dehidracija ne zahtijeva aditive ni konzervanse, što je čini savršenim izborom za one koji vole zdravu i ekološki prihvatljivu prehranu. Koju hranu dehidrirati? Kad je riječ o voću, jabuke, kruške, banane i jagode spadaju među najpopularnije vrste voća za dehidraciju. Grožđe, marelice, šljive, smokve i maline također su odličan izbor. Od povrća birajte rajčice, paprike i gljive, koje su posebno su pogodne za dehidraciju. Sušene rajčice prava su poslastica, dok se dehidrirane tikvice i mrkve mogu koristiti u salatama i juhama. Dehidrirati se može i cikla, koja dodavanje soli i začina može postati zanimljiva grickalica. Tehnikom dehidracije sačuvati možete i aromatično bilje poput peršina, bosiljka, timijana i ružmarina.

PEXELS

Kako dehidrirati hranu kod kuće? Za dehidraciju birajte svježe i zrele namirnice, a kod kuće ih možete dehidrirati u elekričnom dehidratoru, pećnici ili na suncu.

Električni dehidrator je idealan za one koji žele redovito dehidrirati veće količine hrane. Temperatura se podešava prema vrsti voća ili povrća, obično između 40 i 50 stupnjeva Celzijevih, a proces se prati dok namirnice ne postanu dovoljno suhe.

Alternative

Ako nemate dehidrator, pećnica može biti dobra alternativa. Hranu složite u tankom sloju na lim za pečenje, postavite najnižu moguću temperaturu i lagano otvorite vrata pećnice kako bi vlaga mogla izaći.

Sušenje na suncu je najprirodniji izbor. Voće ili povrće narežite i stavite na pladanj prekriven tkaninom ili finom mrežom te ih izložite izravnom suncu, redovito okrećući. Zaštitite ih od insekata laganom mrežicom.