Praznovjerja vezana uz Uskrs: Doba buđenja iz čijih se znakova razabirala godina
Vjerovali su, primjerice, da će ih poštedjeti hladna groznica ako na Uskrs ujutro progutaju prve tri ljubičice koje nađu
Ako je na Uskrs padala kiša, vjerovalo se da će tako biti svih šest nedjelja nakon Uskrsa. Vjerovalo se da će se voćke sačuvati od gusjenica tako da ih se pomete na Veliku subotu za zvonjave crkvenih zvona. Preporučavalo se i šišanje na Veliki petak jer to navodno stimulira rast kose i sprječava glavobolju. Tko je na Veliki petak jeo mesa, dobio bi, prema vjerovanju, bradavice po rukama, i cijelo bi ga ljeto pretjerano ubadali komarci...
Proljeće je doba buđenja i obnavljanja prirode, te su ljudi od pamtivijeka nastojali, na temelju mnogih znakova, razabrati kakva ih godina čeka ili kakva će im biti sudbina. Kakva su sve vjerovanja u narodu pronašli smo u knjizi "Pisanica - Hrvatski uskrsni običaji" (Otvoreno sveučilište, Zagreb 1991.).
Što jedeš i piješ
Ljudi su bili uvjereni da će na svoju sudbinu, a ponajprije na zdravlje, moći utjecati sami ako pojedu prva tri nađena proljetna cvijeta, primjerice jaglace, kopitnjake ili pastirske torbice. Ako mladić ili djevojka opaze na proljeće prve dvije lastavice u paru, vjerovalo se da će se mladić oženiti, a djevojka udati toga ljeta. Vjerovalo se da donosi sreću ako se prvom hruštu koji se u proljeće ugleda i ulovi, odgrize glava. Inače, hruštevi prženi na maslacu i namazani na kruh navodno su pomagali protiv svih bolesti. Vjerovalo se da mnogo maslačaka najavljuje plodnu godinu. Onaj tko je opazio ljubicu, otkinuo joj i pojeo glavu, navodno je trebao cijelu godinu biti zdraviji i čiliji. Napitak od brezina soka navodno je, posebno u svibnju, djelovao na jačanje zdravlja. Žene su se nadale, pijući ili perući se tim sokom, da će postići ljepotu i plodnost.
Magijska moć uskrsnog jajeta nije ograničena samo na uskrsne blagdane, već se, prema narodnom vjerovanju, proteže tijekom cijele godine sve do sljedećeg uskrsnog ciklusa. Obojeno uskrsno jaje stavlja se u vodu zajedno s raznim travama, pa se tom vodom, radi zdravlja i zaštite, umiva uoči Uskrsa, na Uskrs, Jurjev dan te o nekim drugim blagdanima ili pak u izuzetnim prilikama, kao u slučaju bolesti. Vladalo je uvjerenje, posebno u zemljoradničkim krajevima, da uskrsno jaje, ako se upotrijebi u određeno vrijeme, može pridonijeti da žetva i ljetina obilnije urode te da se spriječi, ako se stavi u sjeme, opasnost od tuče. Ljuske od jaja, pomiješane sa pšeničnim brašnom, lijepe se na gornji dio kućnog praga u uvjerenju da će kuća biti zaštićena od svakog zla i nevolje. U mnogim krajevima naše zemlje bio je poznat običaj nošenja uskrsnih jaja na njive i njihovo zaoravanje u prvu brazdu. Vjerovalo se da su jaja snesena na Veliki četvrtak i blagoslovljena na Uskrs štitila od bolesti kao i od munje.
Osnovnu ulogu u vjerovanjima i obredima na Cvjetnu nedjelju imalo je zelenilo. Posvećenim zelenim grančicama, kao apotropejskim (obrambenim) sredstvom, kićeni su domovi te čovjekovo okružje - radi zaštite od gromova. Kultu bilja i zelenila pripisivala se važna uloga. Smatralo se da onaj tko se na Cvjetnicu okiti biljem neće imati glavobolju tijekom godine, a djevojke su to činile vjerujući da će se u nastupajućem razdoblju udati. Tko je na Cvjetnu nedjelju jeo vrbove macice, smatrao se za tu godinu zaštićenim od grlobolje. Prema jednom drugom vjerovanju, općenito je dobro za zdravlje ako se natašte progutaju tri neprožvakane macice.
Vjeruje se da onaj tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće i salatu unosi u sebe snagu proljeća. U nekim se krajevima vjerovalo da će u tom slučaju cijele godine imati dovoljno blagostanja i novca. U drugim su, pak, krajevima ljudi vjerovali da će se dogoditi isto ako umjesto povrća i salate budu jeli leću i ječam.
Nesoljeni maslac, napravljen na Veliki četvrtak, navodno je liječio sve rane. Vjerovalo se da će čovjek cijele godine biti zdrav ako na taj dan jede jabuke.
Ako se željelo riješiti krstobolje, trebalo je, prema vjerovanju, popiti na Veliki četvrtak, prije izlaska sunca, sirovo guščje jaje ili jaje crne kokoši. Ako je kopriva bila ubrana na taj dan, garantirala je onome tko je pojede zdravlje, snagu i bogatstvo. Vjerovalo se da tog dana valja natašte jesti perece, jer to, navodno, sprječava groznicu. Tko tog dana ne bude jeo med, postat će navodno magarcem ili će bar dobiti magareće uši. Vjerovalo se da će odjeća i posteljina, koja se zračila na Veliki četvrtak, biti pošteđena od moljaca i buha.
Na Veliki petak svim se radnjama pridavalo posebno značenje. To je dan žalosti, pa su se i običaji i vjerovanja, pa čak i priroda, tome priklonili. Tako se Veliki petak smatrao posebno nesretnim danom. Tko je na Veliki petak jeo mesa, dobio bi, prema vjerovanju, bradavice po rukama i cijelo bi ga ljeto pretjerano ubadali komarci.
Dobro zdravlje
Kruh ispečen na Veliki petak ljude je činio blaženim. Kad bi se na taj dan odjeća objesila na sunce, vjerovalo se da u nju neće ući moljci. Vjerovalo se da se kila može izbjeći ako se na Veliki petak pojede guščje jaje. Najbolje će uspijevati ono što je posađeno ili posijano na Veliki petak. Posebno je djelotvorno bilje skupljeno na taj dan. Ali za sađenje karanfila, prema vjerovanju, nije dobar Veliki petak.
Liječnički pregled obavljen tog dana donijet će, navodno, sigurnije dijagnoze nego u bilo koje drugo vrijeme. Preporučavalo se i šišanje na Veliki petak jer to navodno stimulira rast kose i sprječava glavobolju. Žene se u pojedinim sjeverozapadnim krajevima češljaju prije izlaska sunca i režu s vrhova kika pramičak kose u uvjerenju da će se tijekom godine pomlađivati.
Uz Veliku subotu vezan je znatan broj običaja, među kojima se posebno ističe paljenje obrednih vatri, blagoslivljanje jela i vode. Vjerovalo se da će se voćke sačuvati od gusjenica tako da ih se pomete na Veliku subotu za zvonjave crkvenih zvona.
Uz Uskrs je vezano mnogo praznovjernih radnji kojima je svrha, prije svega, osigurati zdravlje i napredak. Tako se vjerovalo da odijevanje nove odjeće na Uskrs, kada se cijela priroda inače obnavlja, sigurno donosi sreću. Ljudi su vjerovali da će ih poštedjeti hladna groznica ako na Uskrs ujutro progutaju prve tri ljubičice koje nađu. Uskrsni buketi od vrbinih macica i ispuhanih jaja smatrani su zaštitom od vještica.
Kada bi se u uskrsnoj noći, između 11 i 12 sati, leglo na raskrižje, koje je ujedno bilo i mrtvački put, i kada se tamo, unatoč neugodnim pojavama, ne smije i ne plače, ne moli i ne govori, tada će se, navodno, pojaviti vrag u liku lovca i ispuniti tom čovjeku mnoge želje. Ako je na Uskrs padala kiša, vjerovalo se da će tako biti svih šest nedjelja nakon Uskrsa. Prema drugom vjerovanju vjetar će do Spasova ili do Duhova puhati iz smjera iz kojeg puše na Uskrs.
