Iako sve vrste ptica imaju svoju ulogu u prirodi, često neke nazivamo korisnim pticama. E takve igraju ključnu ulogu u ekološkom hortikulturnom uređenju jer pomažu u kontroli štetnika i održavanju prirodne ravnoteže u vrtovima, povrtnjacima i parkovima, a time i značajno manju upotrebu kemijskih zaštitnih sredstava, manje zagađivanje tla i vode i manje kolateralnih žrtava. To znači ne samo zdravije okruženje nego i uštedu vremena i novaca na zaštiti bilja. To zovemo biološkom kontrolom štetnika. Između ostalog to postižemo i sadnjom (ukrasnih) biljnih vrsta koje pticama služe kao stanište, skrovište ili hrana privlačimo vrste, koje pomažu kontroli populacije štetnika.

Zanimljive vrste

Ptice koje se hrane gusjenicama, ličinkama, biljnim ušima i drugim insektima štetnicima bilja i tako kontroliraju njihovu populaciju su velika sjenica (Parus major), plavetna sjenica (Cyanistes caeruleus), zviždak (Phylloscopus collybita), drozd cikelj (Turdus philomelos), drozd imelaš (Turdus viscivorus), crvendać (Erithacus rubecula), mrka crvenrepka (Phoenicurus ochruros), vrabac pokućar (Passer domesticus), siva grmuša (Sylvia borin), bijela pastirica (Motacilla alba), slavuj (Stabilna populacija), palčić (Troglodytes troglodytes)... Vrste ptica koje se hrane miševima i voluharicama su vjetruša (Falco tinnunculus), ćuk (Otus scops), mala ušara (Asio otus), kobac (Accipiter nisus), škanjac mišar (Buteo buteo)... Vrste ptica koje se hrane ličinkama kukaca koje napadaju drveće su veliki djetlić (Dendrocopos major) i zelena žuna (Picus viridis). Vrste ptica koje se hrane različitim ličinkama kukaca, miševima, voluharicama i drugim glodavcima su čavka (Coloeus monedula), vrana (Corvus corone), svraka (Pica pica), zlatovrana (Coracias garrulus). Vrste koje love komarce, mušice i druge leteće insekte su lastavica (Hirundo rustica), piljak (Delichon urbicum), crna čiopa (Apus apus) i leganj (Caprimulgus europaeus).

Veliki djetlić, Dendrocopos major

PEXELS

Kako ukrasnim biljkama pomoći pticama, kako ih privući i zadržati u našoj blizini? Možete ako ostavite nešto većih suhih grana i stabala, ali i duplji u stablima za sove, vjetruše, žune, djetliće. Sadite biljke koje stvaraju plodove koji ostaju na njima u jesen i zimu kada je manjak hrane u prirodi. Sadnjom visokog grmlja i stabala gušćeg sklopa habitusa privlači ptice za gniježđenje i obitavanje, jer su zaštićene u njima. Sadnjom zimzelenog bjelogoričnog bilja kao i različitih vrsta crnogorice, jer se u njima ptice osjećaju sigurnije zimi.

Ostavljanjem prirodnih površina uz rubove parcela, dijelove parkova, vrtova s različitim samoniklim biljem, jer će tamo pronaći ono što na uređenim površinama zelenila nema poput ne pokupljenog lišća na tlu, kupine i sl.

Korištenje zavičajnih biljnih vrsta posebno pomaže u održavanju lokalnog ekosistema i biodiverzitetu te pružiti stanište/biotop specifičnim vrstama insekata i ptica koje su prilagođene tim biljkama. Sadnja zavičajnih biljaka izvrstan je način da podržite lokalne vrste ptica, jer su one evoluirale zajedno s domaćim biljnim vrstama te im pružaju najbolji izvor hrane i skloništa.

Da ne bude zabune, razne ukrasne biljne vrste prilagođenih lokalnim okolišnim čimbenicima, mogu itekako biti korisne i pogodne za lokalnu faunu pa tako i ptica.

Velika sjenica, Parus major

PEXELS

Kako ukrasno bilje u ekološkom uređenju površina doprinosi očuvanju prirodne ravnoteže? Urbane sredine mogu biti ne privlačne za ptice zbog nedostatka hrane, skloništa i vode. Postoji mnogo načina kako im se može pomoći i stvoriti svrsishodno i prijateljsko okruženje za njih, a da ipak zadovoljite estetiku i funkcionalnost prostora.

Hranilišta i gnjezdilišta

Ptice su mobilne. To treba imati na umu, jer je posve jasno da svaki prostor ne može pticama sve pružiti, ali može barem nešto. Površine koje mogu zadovoljiti neke od životnih potreba ptica su kao razasute kocke mozaika. Što je veći broj takvih kockica, to je veći broj pticama prihvatljivih površina koje čine jedan širi mozaik odnosno šire stanište, biotop.

Osim postavljanjem hranilišta, pojilišta i kućica za gniježđenje, pticama može pomoći i privući ih vrlo jednostavno i prirodno – odgovarajućim vrstama bilja. Često se ptice hrane plodovima u sva godišnja doba, ali je to izraženije zimi kada je manjak hrane. Neposredno bilje daje hranu i onim vrstama koje se hrane insektima, jer je ono njihov domaćin.

Stvaranjem gnjezdišta, skrovišta i prenoćišta, različite forme i vrste živica, pokrivača tla, grmova i stabala nude sigurnost pticama. Posebno one vrste koje su gustog rasta, bodljikave i zimi vazdazelene.

Korisne ptice prirodni su saveznici u ekološkom vrtlarstvu i pomažu u održavanju zdrave ravnoteže u vrtu. Sadnjom zavičajnih biljaka, postavljanjem kućica i hranilica, te očuvanjem prirodnih staništa, možete ih privući i stvoriti održivi ekosustav u svom vrtu. Svjesno poticanje prisutnosti korisne flore i faune na javnim površinama zelenila, u vrtovima, voćnjacima, obradivim površinama, industrijskim i rekreativnim zonama itd. smanjuje potrebu za pesticidima, čineći ekološku hortikulturu učinkovitijom i održivom, a okoliš zdravijim za sve.