U jesen se mnogi pitaju što učiniti s hrpom lišća i granja od orezivanja, pa se većina odlučuje za dobro iskušanu metodu spaljivanja, te na taj način uništava dragocjenu organsku masu. Nakon orezivanja grmova i voćaka, košnje travnjaka, voćnjaka i dijelova okućnice te svakodnevnog skupljanja lišća potrebno je svu tu organsku masu reciklirati. Velike količine lišća najbolje je odložiti u zaseban spremnik za lišće, jer mu je potrebno duže za razgradnju kako bi se stvorio tzv. listinac. U većim vrtovima zna se dogoditi da i nakon slaganja nekoliko kompostnih hrpa još ima dovoljno neiskorištene organske mase koju je potrebno reciklirati. Stoga na gredice treba slagati više slojeva organske mase, i to tako da se slaže i zelenu i smeđu masu, kao kad se slaže kompostna hrpa. Primjenjujući načela organske obrade tla, strukturu tla u svom vrtu postupno i strpljivo mijenjamo te polako stvaramo plodan humus, koji će biti hrana biljkama. Najviše pozornosti i truda treba uložiti u hranjenje tla, te nestrpljivo čekati proljeće, kada ćemo vidjeti rezultate takvog načina vrtlarenja.

Nakon što smo počistili vrt od bilja koje je završilo svoj životni vijek, odlažući ga na kompostnu hrpu, krećemo u pripremu gredica za zimu. Ove jeseni zemlju u vrtu nemojte prekopavati (štihati), nego samo razrahlite biovilama. Taj postupak prozračivanja tla posebno se primjenjuje na teškim glinastim tlima, što će omogućiti slobodan protok veće količine oborina, ali i potreban dotok zraka. Ako smo prošle godine napravili povišene vrtne gredice s ciljem obrade sa staza, kako se tlo ne bi zbilo gaženjem, struktura tla je u odnosu prema prošloj godini poboljšana. Postupnim dodavanjem pepela, vapnenca i stajskog gnojiva u jesen popravlja se loša struktura tla, ali uvijek treba biti oprezan i dodavati manje količine svake godine.

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Prazne gredice pognojite u tankom sloju svježim ekološkim konjskim gnojivom pomiješanim sa slamom, a one na kojima ima još povrća (salata, špinat, poriluk, mrkva, cikla...) pospite vrtnim kompostom. Stajnjak treba prekriti lišćem, također u tanjem sloju, kako bi se brže razgradilo, ponegdje dodajući sjeckano granje, vrtni kompost i pokošenu travu, kako bi se stvorio rastresit sloj što će ubrzati proces kompostiranja. Najbolje je upotrijebiti mješavinu različitog lišća, koje će biti mješavina različitih mineralnih komponenti. Slaganjem smeđih i zelenih dijelova direktno na zemlji ubrzava se proces kompostiranja, pa se treba nadati da će se do proljeća pretvoriti u plodan humus. Ako se pak sve ne razgradi do početka proljetne sjetve, potrebno je bar tjedan dana prije staviti svu neprerađenu organsku masu u stranu kako bi se tlo prosušilo i zagrijalo.