Danas je roditeljima poseban izazov prehrana djece jer postoje mnoge namirnice koje su djeci privlačne, ali zapravo nisu tako dobra opcija. Dobro uravnoteženi obroci i zdravi međuobroci djeci daju više energije da ostanu fokusirana. Zdrava prehrana također osigurava sve važne hranjive tvari potrebne za optimalno funkcioniranje mozga. Hrana također može pomoći u borbi protiv umora i poboljšati raspoloženje i ponašanje, povezana je s boljim snom, što pomaže pamćenju, pažnji i rješavanju određenih situacija.

Dobre navike

Pravilna prehrana posebno je važna u razdoblju odrastanja. Osiguravanje uvjeta za odgovarajući psihofizički rast i razvoj te zdrave prehrambene navike koje djeca steknu u ranom djetinjstvu utječu i na odabir hrane i način prehrane u kasnijem životnom razdoblju, a time i na zdravlje u odrasloj dobi. Hrana bi trebala biti ukusna i privlačna izgleda, posebice zbog toga što upravo djeca mogu biti vrlo izbirljiva i teško prihvaćati nove vrste jela.

Pravilna prehrana djece sastoji se od tri glavna obroka (zajutrak, ručak, večera) i dva međuobroka (doručak i užina). Spajanje se obroka ne savjetuje, te je potrebno osigurati najmanje dva sata između svakog obroka. Za zajutrak treba konzumirati kruh od crnog pšeničnog, raženog ili zobenog brašna s namazima od povrća ili ribe ili nezaslađene žitne pahuljice sa suhim voćem. Doručak bi trebao sadržavati mlijeko i mliječne proizvode. Ručak se treba sastojati od žitarica u kombinaciji s povrćem i mesom. Za užinu treba kombinirati mlijeko ili jogurt, pekarske proizvode od cijelog zrna ili voće. Večera mora biti lagana i hranjiva jer nakon njezina konzumiranja slijedi fizička neaktivnost.

Uz pravilan unos dobro izbalansirane hrane potrebno je povećati tjelesnu aktivnost djece, osigurati pet obroka na dan, s obveznim doručkom, jer je doručak prvi obrok nakon dužeg razdoblja bez hrane, te podiže razinu šećera u krvi, koja može pasti tijekom noći, a mozak i tijelo opskrbljuje hranjivim tvarima prijeko potrebnima za učenje. Djeca koja ne doručkuju često su pospana, slabije postižu koncentraciju i otežano prate nastavu.

Ugljikohidrati su glavna energetska hranjiva tvar i čine većinu energetskog unosa. Preporučuje se odabir hrane bogate škrobom i vlaknima, a koja je ujedno i izvor vitamina i minerala, jer se duže probavlja i daje bolji osjećaj sitosti. Hrana kojoj treba dati prednost je kruh od cjelovitih žitarica, kukuruzne i zobene pahuljice, müsli, mahunarke (grah, leća, slanutak), krumpir, voće i korjenasto povrće.

Valja izbjegavati slatkiše i slastice kojima je dodan šećer, a umjesto njih uzimati svježe voće. Također treba izbjegavati gazirana i negazirana slatka pića, a umjesto njih konzumirati svježe cijeđene sokove i biljne ili voćne čajeve bez dodatka šećera, zaslađene medom.

Bjelančevine

Izvor vlakana su cjelovite žitarice, voće i povrće. Izvori bjelančevina životinjskog podrijetla su riba, mlijeko i mliječni proizvodi, sir, jaja, meso, a biljnog podrijetla mahunarke i orašasto voće (badem, lješnjak). Za optimalan unos bjelančevina biljnog podrijetla preporučuje se kombiniranje namirnica poput riže s graškom, sendvič sa sirom i slično.

Masti u prehrani važan su izvor energije potrebne za održavanje normalnih funkcija organizma i pomažu u apsorpciji pojedinih nutrijenata. Preporučuje se unos jestivih biljnih ulja umjesto masti životinjskog podrijetla. Treba umjereno unositi hranu bogatu zasićenim masnim kiselinama kao što su majoneza, vrhnje, kobasice, paštete, a prednost dati krtom mesu.