Žive ograde dekorativni su element svakog vrta. Mogu biti raznolike, u više boja, niske, visoke, oblikovane ili puštene da prirodno izrastu. Ako se živicom želite zakloniti od prolaznika, podići ćete visoku živicu. Lijepo je napraviti kombinaciju ograde od kamena i zelenila. Kameni zid može biti različite visine. Zid će nam s vremenskim odmakom koristiti i kao kulisa za donji ogoljeli dio biljke, ako sadimo biljke koje imaju slabo bazalno tjeranje grana. Poželjno je za prirodnu živicu zasaditi više vrsta biljaka koje su međusobno skladne, posebice ako je riječ o dugoj živici. Neke biljke, kao što su lemprika, forzicija, vajgelia, pitospora, planika i slične, uz lisnate koristimo i kao biljke za cvatuće živice. Od njih neke cvatu vrlo rano u proljeće, druge kasno na jesen, a neke zimi, kad nam je vrt najmanje obogaćen cvatućim biljem. Razmak sadnje ovisit će o vrsti biljaka za koje se odlučite. Kod biljaka velika lista, kao kod lovor-višnje, prikraćujemo grančice, a listove ne bismo smjeli rezati na pola jer to unakazuje izgled živice. Saditi ih možemo od jeseni do kasna proljeća, kad zemlja nije smrznuta. Osnovna funkcija živih ograda uz dekorativnu je i zaštita privatnosti, zaštita od vjetra, pogleda i prolaza, omeđivanje staza, a služe i kao linija razdvajanja posjeda. Na tržištu postoji mnogo vrsta za uzgoj žive ograde, a najjednostavnija podjela je na zimzelene i listopadne.

Koja god živa ograda bila, zimzelena ili listopadna, prije svega treba biti pravilno posađena i održavana. Samo takva će uljepšati vaš vrt i zaštititi vas od neželjenih pogleda. Svaku živu ogradu morate redovito orezivati, prihranjivati i zalijevati, pogotovo u sušnim danima. Živica može poboljšati mikroklimu vašeg prostora, štititi vas od vjetra, dima i prašine i od ispušnih plinova automobila ako je vaša okućnica pokraj ceste. Ona također, ako je dovoljno visoka, može praviti i hlad tijekom vrućih ljetnih dana, a ako je niska, može poslužiti i za obrube gredica u ukrasnom vrtu.

Ima mnogo biljaka pogodnih za oblikovanje živice. Za niske živice često se upotrebljavaju mahonija, petoprsta, šimšir, za srednje visoke lemprika, pitosporum, božikovina, kurika ili žutika, a za one visoke dobro može poslužiti lovorvišnja i čempres. Ako želite visoku zimzelenu živicu i izaberete čemprese koji se sade s korijenovom balom, koju prilikom sadnje ne smijete otresti s korijena, živicu možete saditi kada to želite, uz uvjet da ste za nju iskopali jarak i dobro pripremili zemljište. Ako za visoku zimzelenu živicu želite upotrijebiti lovorvišnju, tada ju sadite u kasnu jesen ili rano proljeće, kada ona još miruje. U to se vrijeme sade i sve listopadne biljke za žive ograde. Ako sadite živicu na sunčanom dijelu okućnice, tada možete posaditi i ruže, japansku dunju ili neke druge biljke koje podnose dosta sunca. J.Kn.