Ilustracija
U Norveškoj su gotovo svi novi automobili električni
Iako vlada neizvjesnost oko ciljeva EU-a za emisije do 2035., a koji bi mogli znatno usporiti tempo potpune elektrifikacije i time produžiti ulogu hibrida i motora s unutarnjim izgaranjem, prodaja električnih vozila, posebice na sjeveru Europe, ne jenjava. U svom istraživanja tvrtka TradingPedija analizirala je prodaju električnih vozila, koristeći podatke o registraciji novih automobila Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA) za siječanj-prosinac 2024. i 2025.
Podaci pokazuju da, iako je prodaja električnih vozila diljem Europe porasla za 30 % u 2025. u usporedbi s 2024., primjetljiv je prodajni nerazmjer među državama. Na nordijskim tržištima poput Norveške, Švedske i Islanda električna vozila čine više od 60 % svih novoregistriranih automobila, pri čemu Norveška prednjači s nestvarnih 97,4 %. “Struja” je još uvijek u povojima u dijelovima istočne i južne Europe, a zemlje poput Rumunjske i Hrvatske bilježe udjele ispod 6 %.
Što se tiče Norveške, gotovo svi novi automobili registrirani u Norveškoj 2025. godine bili su električni (97,41 %), slijede Danska (71,08 %), Švedska (63,19 %) i Island (61,32 %). Na suprotnom kraju ljestvice su Hrvatska s 5,43 %, Rumunjska s 5,64% i Bugarska sa 6,04% novoregistriranih električnih automobila.
Zemlje s najvećom prodajom električnih vozila u Europi 2025. godine bile su Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo, s ukupno 856.540 baterijsko-električnih i plug-in hibridnih vozila od 698.491 jedinica. U Njemačkoj je prodaja električnih vozila porasla za 49,6 %, ali je činila samo 29,97 % registracija novih automobila. U Velikoj Britaniji zabilježen je porast od 27,2 %, s električnim vozilima koja čine 34,57 % tržišta. Francuska je treća po prodaji s 435.549 električnih vozila iako je ukupan broj registracija pao za 0,33 %.
Najprodavaniji električni model lani bio je Teslin Model (128.246 prodanih vozila), a slijede ga Škoda Elroq s 82.187, Renault 5 (uključujući Alpine A290) sa 78.756 i Tesla Model 3 sa 73.805.
