Kako godine utječu na vožnju: Umirovljenici u Osijeku testirali reflekse na simulatoru
Na početku su veseli umirovljenici virtualno gazili pješake i sudarali se “iz inata”, a onda su počeli voziti po pravilima
Kako je to kada se poprilično “lupi po gasu” automobila i da pritom nema baš nikakve stvarne štete i žrtava, osjetili su to u Matici umirovljenika Osijeka. Ondje su se na simulatoru distrakcije, koji omogućava provjeru refleksa, vremena reakcija u vožnji i kako ono utječe na ukupan zaustavni put, s volanom u ruci i ekranom ispred sebe umirovljenici dobro zabavili, virtualno gazeći sve na što se moglo naići. Nakon što su se dobro nasmijali i takve prometne horor-situacije namjerno izazivali, da vide što se može dogoditi u stvarnosti, uozbiljili su se, pa odradili simulirane vožnje prema pravilima.
Sve je to bilo u sklopu prometno-edukativnog programa “Zlatne godine” u suradnji s Hrvatskim autoklubom i njegovom podružnicom iz Osijeka. Program “Zlatne godine” namijenjen je osobama starijim od 65 godina koje aktivno sudjeluju u prometu kao vozači automobila, pješaci, putnici, biciklisti, mopedisti i motociklisti te korisnici javnog prijevoza. Voditelj Ureda sigurnosti cestovnog prometa i prometne preventive HAK-a, Ilija Šarić, posebno je naglasio potrebu prilagodbe ponašanja u prometu koja dolazi s godinama kako bi se povećala osobna sigurnost, ali i sigurnost ostalih sudionika u prometu. Usto, predstavljeni su i aktualni sigurnosni pokazatelji stanja na cestama u Hrvatskoj, koji su dodatno potaknuli sudionike na razmišljanje o važnosti opreza i odgovornosti u prometu, a s MUH-ovcima je o sigurnosti razgovarala i Andrijana Šimunec, stručna suradnica za preventivne poslove HAK-a Osijek, podijelivši toj generaciji korisne savjete.
Korisna edukacija
Predsjednica MUH-a Osijek Marija Sužnjević ocijenila je ovu edukaciju itekako korisnom.
- Suradnja s HAK-om rezultirala je dvodnevnom edukacijom za nas starije od 65 godina, bio je popriličan broj interesenata, koji su jedva dočekali da se okušaju na simulatoru vožnje, da vide kakvi su im refleksi u vožnji. Svi voze opreznije u stvarnom prometu kako bi se što manje dovodili u opasnost i izazivali nezgode. Poslušali smo i edukaciju ne samo kao vozači automobil nego i kao biciklisti, pješaci, posebno su za nas starije opasnost ovi što jure pokraj nas na stazama, promet je sve gušći i stvarno je odlično primiti tolike korisne savjete, neke smo i sami zaboravili, pa smo se podsjetili. Nama je posebno važno da što manje jure oko nas, jer nam i ne pozvone prije nego što projure pokraj nas, a pitanje je i tko od starijih zvono ili trubu uopće čuje. Bar da ih čujemo kada nam prilaze, sa svih strana, pa bismo se uklonili iako smo na pješačkoj a ne na biciklističkoj stazi. Ima dosta nesreća što se tiče takvih situacija, a znate kako je u starosti, kosti i ozljede sporije zarastaju - komentirala je Marija Sužnjević.
Ilija Šarić kaže da su u Osijek stigli s edukativnim programom koji ima teorijski, ali i praktični dio.
- Na simulatoru polaznici nailaze na opasne situacije i provjeravamo njihove reakcije, pa nakon virtualne vožnje možemo vidjeti kako su reagirali, koliko im je vrijeme reakcije i tako im plastično možemo pokazati kako s godinama ipak njihove psihomotoričke spososbnosti opadaju. Što se tiče statistike starijih osoba i njihova sudjelovanja u prometu, svjesni smo činjenice da je broj osoba starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji sve veći. Danas je na razini EU-a to oko 20 posto, a u RH 22,5 posto. Pretpostavlja se da će do 2030. godine broj starijih osoba narasti na 28 posto, a kada govorimo o broju vozača u ukupnom broju vozačke populacije, u RH je oko 17 posto i iz godine u godinu taj se postotak povećava. Kako se povećava taj postotak, povećava se i opasnost za sudionike u prometu i upravo je to razlog zbog kojeg smo pokrenuli ovaj naš program - kaže Šarić.
Liječnik odlučuje
Zato je cilj upozoriti starije osobe na činjenicu da je starenje prirodan proces i da im pritom opadaju fizičke i kognitivne sposobnosti. Iako, procjena do kada stariji mogu voziti zapravo je u svojevrsnoj sivoj zoni. Naime, oni mogu biti dobri sudionici u prometu ako, ocjenjuje Šarić, malo prilagode način vožnje.
O tome do kada se može produžavati vozačka dozvola i kada je vrijeme da čovjek bude realan prema sebi i sam prestane biti sudionikom u prometu s motornim vozilom, odnosno koji su to signali koji bi mogli biti crvene zastavice samoupozorenja, Šarić kaže da stariji trebaju prilagoditi način vožnje svom psihofizičkom stanju.
- Produženje, odnosno rok, vozačke dozvole ovisi o liječničkoj potvrdi. Ako je ona bez ograničenja, vozač može voziti do kraja života. Ako je s ograničenjem, tada nakon proteka ograničenja vozač mora proći ponovni liječnički pregled da bi mogao nastaviti voziti. Ali pitanje je što činiti u međuvremenu ili ako je dozvola bez ograničenja, jer ispada da smo tako malo u sivoj zoni, tu se više ostavlja da starije osobe same preuzmu odgovornost te procijene i spoznaju kada bi trebale prestati voziti. Ovaj program upućuje upravo na te crvene zastavice upozorenja kada bi trebali prestati voziti radi vlastite sigurnosti i sigurnosti ostalih sudionika u prometu. To su znakovi poput, recimo, toga da im se prečesto trubi. Da se našalim, čovjek se mora zapitati, ako mu prije nisu trubili - pa ne poznaje ga sada valjda cijeli grad da misli da ga tako svi koji trube pozdravljaju. Nadalje, ako nam djeca, prijatelji govore da bismo sada trebali manje voziti, ako se noću više umaramo, ako se izgubimo na raskrižju, ne znamo imamo li prednost prolaska, ako nismo vidjeli pješaka, pa je gotovo došlo do prometne nesreće ili ako se pak uputimo, recimo, prijateljima ili do djece, pa krenemo na jednu stranu, u jedan kvart, a završimo u sasvim drugom smjeru i drugom kvartu... E to su te crvene zastavice upozorenja da bismo stvarno trebali prestati voziti. Naravno, ovdje nisam spominjao srčane i moždane udare, to treba vidjeti u konzultacijama s liječnicima. Dakle, kada prestati voziti, jako je teška odluka, a spomenuli smo znakove. Odluku treba donijeti sam, uz podršku obitelji, prijatelja i znanaca, a oni će čuti i vidjeti te neke naše trenutke kada bismo trebali razmišljati o smanjenju vožnje, prestanku prvo noćne vožnje pa onda nakon toga i potpuno - kaže Šarić.
