Čak tri hrvatske županije ni na jednom dijelu ne trebaju zimsku opremu. Zašto je stavljanje zimskih guma pitanje savjesti, a ne propisa
Prognoza se pokazala točnom, subota je zabijelila ceste, a ralice su žurno uklanjale napadali snijeg i solile asfalt
Ovaj su se put zakon i vremenski uvjeti uskladili, tjedan dana nakon obveznog stavljanja zimske opreme na vozila snijeg je prekrio gotovo cijelu Hrvatsku. "Ćelave" gume postale su opasnost, pa su se u subotu često mogli vidjeti automobili koji opasno "plešu" po snijegom prekrivenoj cesti, a bilo je i onih koji su završili u kanalu pokraj ceste.
U zimske dionice javnih cesta ulaze 839,2 km autocesta i 1863,3 km državnih i županijskih cesta te 68,1 km državnih cesta za tranzitni promet iz trajektnih luka Vukovar, Osijek, odnosno luke i rafinerije Sisak. Tko pod te odredbe ne pripada? Praktično sve jadranske županije u nekim svojim dijelovima, neke i u cijelosti. Konkretno, prema Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama, u Puli, Rijeci ili Zadru možete se do mile volje cijele godine voziti na ljetnim gumama, a da ne podliježete ikakvim zakonskim sankcijama. Ali, krenete li, primjerice, iz Rijeke prema Grobniku, zimska je oprema obvezna na autocesti već na Orehovici. Zašto? Zato što A6 pripada u red onih 839,2 km autocesta na koje se odnosi obveza upotrebe zimske opreme! Zimska oprema obvezna je na autocesti A6 - od čvora Bosiljevo 2 do čvora Orehovica, kao i na "staroj" državnoj cestu D3 (Rijeka - Zagreb). Važno je napomenuti da je oprema obvezna bez obzira na vremenske uvjete. Pomalo apsurdno, tri hrvatske županije koje ni na jednom dijelu ne trebaju zimsku opremu su Istarska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska.
Kategorije vozila
Kategorije M i N do 3,5 tona uključuje: četiri zimska pneumatika (M+S, M.S., M&S ili 3PMSF) na svim kotačima ili četiri ljetna pneumatika s najmanjom dubinom profila od 4 mm na svim kotačima, uz obvezne lance za snijeg ili uređaje za povećanje prianjanja kotača uz površinu kojom se vozilo kreće, koji se postavljaju na pogonske kotače. Za vozila kategorije M i N čija je dopuštena masa veća od 3,5 tona zimska oprema podrazumijeva: zimske pneumatike (M+S, M.S., M&S ili 3PMSF) na pogonskim kotačima ili lance za snijeg ili uređaje namijenjene za povećanje prianjanja kotača uz površinu kojom se vozilo kreće, koji se postavljaju na pogonske kotače.
Zimska oprema za autobuse podrazumijeva: zimske pneumatike (M+S, M.S., M&S ili 3PMSF) na pogonskim kotačima ili lance za snijeg ili uređaje za povećanje prianjanja kotača uz površinu kojom se vozilo kreće, koji se postavljaju na pogonske kotače.
Lanci za snijeg i uređaji za povećanje prianjanja kotača uz površinu kojom se motorno vozilo kreće moraju biti tipno odobreni. Napominjemo da se pneumatici s čavlima ne smiju upotrebljavati.
Dimenzije
Bitno je znati da pneumatici: moraju odgovarati i dimenzijama koje je odobrio proizvođač, moraju biti namijenjeni za vožnju brzinom koja je jednaka ili veća od najveće brzine kojom se vozilo može kretati, odnosno od najveće brzine koju dopušta limitator brzine ugrađen u to vozilo, moraju izdržati najveće dopušteno osovinsko opterećenje vozila, na istoj osovini vozila moraju biti jednaki po obliku šara gazne površine, nosivosti, brzinskoj karakteristici, vrsti (zimske/ljetne) konstrukciji (radijalne/dijagonalne itd.) i marki/tipu.
Puno smo toga u ovom tekstu napisali, puno paragrafa i zakonskih odredbi iznijeli, a u osnovi je priča toliko jednostavna, na kraju krajeva i bez posebnih izdataka, da "zimsko računanje vremena na prometnicama" ne bi trebalo biti nikakva zakonska prijetnja, nego jednostavni, ma zapravo civilizacijski, potez. Zima, osim možda u nekim otočnim mediteranskim državama, ima i svoja ne baš gostoljubiva, za promet i opasna, lica. Da bi se u državama u kojima snijeg nije čest, ali je moguć, izbjeglo bilo kakve neugodnosti, najjednostavnije je nabaviti zimske gume. One su jako korisne i na mokrim cestama, posebno uz niže temperature, a s obzirom na to da ih se upotrebljava izmjenično s ljetnima, nema ni novih troškova. Logično, zar ne, a u takvom se stavu najvjerojatnije krije i odgovor zbog čega Švicarska i Norveška nemaju propise o obveznoj zimskoj opremi. Tamo je u jesen najnormalnije automobilu staviti - zimske gume. Vozače na to ne tjeraju policija ni kazne, nego - svijest i savjest.