Nakon što je Centar za vozila Hrvatske objavio skupnu statistiku starosti voznog parka za 2024. godinu, iščitava se kako se Hrvatska nalazi ispod prosjeka Europske unije. Kada se gledaju samo automobili, u prosjeku je vozni park u Europi star 12,5 godina, a u Hrvatskoj je on gotovo godinu dana stariji (13,37 godina). Ali da ne bude sve tako crno, ima i jedna pozitivna stvar, nakon dugo godina trend starenja hrvatskog voznog parka konačno je zaustavljen. Ukupna starost hrvatskog voznog parka, u ovom stanju, ozbiljno utječe na sigurnost na cestama, gdje je gotovo svako šesto vozilo tehnički neispravno.

Najmlađe automobile, prema ACEA-i (Europsko udruženje proizvođača automobila), imaju najrazvijenije i najbogatije države - Austrija, Danska, Belgija i Island. Tamo je prosječna starost automobila osam godina. Ako nas nešto može tješiti, ima i gorih od nas kada je u pitanju starost automobila, na dnu je Grčka, čija je prosječna starost auta čak 17,5 godina, a ispod nas se još nalaze i Češka, Rumunjska, Slovačka, Poljska i Mađarska.

Kako prenosi kompare.hr, starost hrvatskog voznog parka u prosjeku iznosi 14,63 godine, a osobnih automobila 13,37 godina. Unatoč tome što smo ispod prosjeka Europske unije, imamo razloga za slavlje. Nakon dugo vremena smanjila se starosna dob voznog parka – 2023. iznosila je 14,66 godina za ukupna, a 13,38 za osobna vozila. Ova mala, ali važna promjena mogla bi značiti potencijalno osvježavanje hrvatskog voznog parka.

Unatoč tome što je starosna dob stagnirala, statistika Centra za vozila Hrvatske upozorava na zabrinjavajuću situaciju naših prometnica. Prema podacima iz 2024. godine čak 17,11% vozila ne prolazi tehnički pregled iz prvog pokušaja. To znači da je u prosjeku svako šesto vozilo na našim prometnicama tehnički neispravno. Kao i prethodnih godina, najveći postotak neispravnosti, 45,2%, otpada na svjetlosnu signalizaciju i uređaje za kočenje. Starost voznog parka nije jedini krivac za ovakvo stanje. Veliki je faktor i nesustavno servisiranje vozila.

Brojna vozila koja ne zadovoljavaju tehničke norme i dalje su ozbiljan sigurnosni problem na hrvatskim prometnicama. Samo kroz sustavnu edukaciju vozača, poticanje na održavanje vozila te bolju kontrolu tehničke ispravnosti, možemo podići sigurnost prometnica i smanjiti rizik od nesreća.

Iščitavajući ukupne brojke dolazimo do podatka da je u 2024. godini u Hrvatskoj bilo registrirano 2.748.666 vozila, čija je prosječna starost 14,63 godine. Najbrojnija je kategorija M1 (osobna vozila), sa 2.001.266 vozila, a prosječna starost je 13,37 godina. Prednjače, što zabrinjava, automobili stariji od 10 godina, njih je čak 65,81 posto (1.317.092 komada), a automobila starih između 6 i 9 godina ima 17,26 posto (345.472). Auti stari između 2 i 5 godina drže postotak od 11,31 posto (226.442), a najmanje je jednogodišnjaka, tek 5,61 posto (112.260).

Najmlađa kategorija vozila u Hrvatskoj je L2 - motorna vozila s 3 kotača (mopedi), radnog obujma motora manje od 50 cm3, ili kod elektromotora najveće trajne nazivne snage do 4kW i brzine do 45 km/h. Njihova prosječna starost je 3,78 godina. Rekorderi po prosječnoj starosti su također motocikli, ali kategorija L4 - njihova je starost čak 55,94 godine! To su motorna vozila s dva kotača i bočnom prikolicom (motocikli s bočnom prikolicom), radnog obujma motora više od 50 kubika ili brzine više od 45 km/h.

Što se tiče minibusova i kombija koji prevoze više od 8 putnika i nisu teži od pet tona (kategorija M2), prosječna starost je 12,76 godina, a autobusi (kategorija M3) nešto su nam mlađi, u prosjeku - 11,94 godine. Što se tiče kamiona, kategorija N1 (do 3,5 tona nosivosti tereta) prosječno je stara 11,66 godina, a prosječna dob kamiona između 3,5 i 12 tona nosivosti (N2 kategorija) 19,50 godina. Prosječna je starost šlepera (N3 kategorija - iznad 12 tona nosivosti) 12,50 godina.

Ni traktori nam nisu u cvijetu mladosti - u prosjeku su stari gotovo kao i hrvatska država - 31,98 godina.