Folkloraši iz Slavonije i Baranje u Selcu
KUD-ovi iz Svetog Đurđa i Darde nastupili u Selcu
Prepoznatljiv folklor, pjesma, ples i narodni običaji ovih krajeva razveselili su Selčane i Selčanke te njihove goste
Pitoreskno Selce na jednu je večer postalo središte slavonsko-baranjske tradicije. Kulturni događaj pod nazivom "Dašak tradicije Slavonije i Baranje u Primorsko-goranskoj" održao se u nedjelju navečer u centru Selca, a posjetitelji su uživali u bogatom i raznolikom programu KUU-a "Franjo Ebling" iz Svetog Đurđa i HKUD-a "Darda" iz Darde. Prepoznatljiv folklor, pjesma, ples i narodni običaji ovih krajeva razveselili su Selčane i Selčanke te njihove goste.
Gabrijela Harkanovac, predsjednica KUU-a "Franjo Ebling", otkriva kako su članovi udruge Selce posjetili u sklopu godišnjeg odmora, s ciljem da ga provedu aktivno, odnosno u predstavljanju plesova Slavonije.
- Postojimo od 1989. godine. Posjedujemo kompletne nošnje, često nastupamo, i to ne samo s našim plesovima Slavonije nego i onima Baranje, Bilogore i Posavine. Zaista uživamo u tome što radimo i sretni smo kad možemo drugima pokazati kako njegujemo tradiciju. Posebno je lijepo vidjeti djecu i mlade u našim redovima, koji su još uvijek zainteresirani za folklor - govori Harkanovac.
U Selcu su predstavili gradsku nošnju sela Sveti Đurađ, nekadašnjeg varoša. Kako saznajemo, ženska gradska nošnja sastoji se od cipela, bijelih čarapa, dvije-tri podsuknje ukrašene čipkom, suknje koja se pruža do listova, pregače i urešene bluze. Oko vrata su dukati. Udane žene na glavi imaju šamije - motane marame, a djevojke nose pletenicu ukrašenu cvjetovima. "Najpoznatiji ples koji izvodimo definitivno je šokačko kolo. Pjeva se bećarac kud god da se pođe i što god da se radi", dodaje naša sugovornica.
HKUD "Darda" postoji od 2000. godine, a predsjednica Silvana Golub Kostolanović otkriva da članovi primarno izvode baranjske plesove, ali i plesove Slavonije, bunjevačkog kraja, Međimurja, Bilogore, Srijema i Posavine. Članovi udruge nose nošnju podunavskog tipa, iako u Branji postoje još i nošnje podravskog tipa.
- Svečana nošnja podunavskog tipa sastoji se od šarenih čarapaka i crvenih čarapa. Djevojke na sebi imaju rubinu, koja se sastoji od gornjeg dijela - oplećka i donjeg dijela - krilaca. Rubina je ukrašena čipkom, dukatićima i trima vrstama mašlija. Imaju i pojas koji se zove šara. Tu su tkane pregače od svile - svilenac. Na glavi imamo oglavlja, koja mogu biti pletenci ili kondže, ovisi o dobi osobe koja nosi nošnju. Djevojke imaju pletenice, a starije, udane žene imaju kondže na glavi. Muška nošnja sastoji se od čizama, širokih bijelih gaća, muške rubine, ili košulje, prsluka i šešira na glavi - objašnjava Golub Kostolanović.
I dok mi tako razgovaramo, u pozadini odjekuje "Oj, Baranjo, sestro Slavonije, u tebi mi je živit najmilije", a fešta traje i traje...