U okviru u nedjelju završenog Vukovar film festivala prikazan je i dokumentarni film "KPJ i Vukovar - od nastanka do nestanka", snimljen u produkciji Humanitarno-kulturnog braniteljskog centara Vukovar.

Njegov scenarist i redatelj Milan Paun izjavio je za Glas Slavonije kako film prati odnos KPJ i Vukovara od Drugog kongresa, održanog 1920. u Vukovaru (kada je Socijalistička radnička partija Jugoslavije službeno promijenila ime u Komunistička partija Jugoslavije), do početka Domovinskog rata, odnosno nestanka KPJ s političke scene.

- Humanitarno-kulturni braniteljski centar Vukovar, koji je snimio više dokumentarnih filmova, uključujući i onaj o pet zapovjednika Sajmišta u obrani Vukovara u Domovinskom ratu, odlučio se na snimanje filma o ulozi Partije u Vukovaru u prošlom društvenom sustavu. Film se zasniva na povijesnim dokumentima i činjenicama. Nije prokomunistički i ne veliča ulogu KPJ, ali nije ni antikomunistički da bi govorio kako ništa od onoga što je Partija radila nije bilo dobro. Nastojali smo objektivno utvrditi činjenice i prepustiti svakom gledatelju da formira vlastito mišljenje o tom vremenu - rekao je Paun.

Objasnio je kako je Kongres u Vukovaru bio važan i po tome što je Partija uzela revolucionarnu borbu kao metodu dolaska na vlast, odnosno oružani ustanak po uzoru na ruske boljševike. Na izborima je osvojila 12 od 24 mjesta u Gradskom zastupstvu, međutim, ne i mjesto načelnika.

- Izabran je kandidat Hrvatske zajednice (osnovane u Zagrebu) i (srpske) Radikalne stranke, koji je dobio većinu glasova, jer jedan komunist nije došao na sjednicu. Glavnu ulogu među vukovarskim komunistima imao je Stjepan Supanc, koji se nakon završetka Prvog svjetskog rata, koji je proveo u Rusiji, aktivno uključio u rad vukovarskih komunista. Na ponovljenim su izborima dobili 13 mjesta u gradskom parlamentu, no ni tada nisu došli na vlast, jer je kralj Aleksandar zabranio rad KPJ - naveo je Paun, dodavši kako film prati razdoblje djelovanja Partije u ilegali u tadašnjoj državi, potom progon komunista u NDH, proboj Srijemskoga fronta i dolazak partizana u Vukovar te uspostavu komunističke vlasti.

- Film ima niz dokumentarnih snimaka iz 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća i vrijedno je gradivo za povijest, jer demonstrira kako je grad izgledao prije Domovinskoga rata, uključujući i snimke velike poplave. Također filmski bilježimo nekoliko Titovih posjeta Vukovaru i pratimo ključne događaje do poznatoga 14. kongresa, kada je Partija formalno prestala postojati. Sve završavamo informacijama o prvim demokratskim izborima i formiranjem gradske vlasti, odnosno neuspješnim pokušajem tadašnje JNA da nasilnim putem vrati petokraku u Vukovar - objasnio je.

Ovaj je 57-minutni dokumentarac prethodno imao zatvorenu projekciju u Vukovaru i jednu u Matici hrvatskoj u Zagrebu, a njegovi su autori u pregovorima za prikazivanje na nekoj od televizija. n