Slatinsko ljeto, u organizaciji Slatinskog informativnog centra i gradske Turističke zajednice, uz potporu Grada Slatine, u nedjelju je na ljetnoj pozornici u središtu grada ugostilo Begine, popularni glazbeni sastav koji je u dvosatnom nastupu podsjetio na svoje poznate pjesme, ali i na pjesme koje su pridonijele popularnosti Ivana Zaka, Petra Graše, Novih fosila, Željka Bebeka, Thompsona te brojnih drugih izvođača.

Okupljene građane na terasama ugostiteljskih objekata i oko slatinske fontane zabavljali su vokalni solist i frontmen skupine Mario Budišćak, Damir Makić na primu, Jurica Frdelja na klavijaturi, Josip Blašković na bubnju, Ivan Bajsar na gitari i Luka Bišćan na bas-gitari, a o zvuku je brinuo "tonac" Džoni. O Beginima i njihovoj glazbi govorio nam je Mario Budišćak, jedan od osnivača i od prvog dana član benda. On kaže da su članovi Begina iz Zagreba, Kerestinca, Samobora i Jastrebarskog, pa je sjedište benda u Klinča Selima, na pola puta između Samobora i Jaske.

Begini su u početku imali čak 14 članova, što znači da niste bili glazbena skupina, nego pravi orkestar. Kako je došlo do toga?

- Da, ali to je bilo samo u startu, jer kad smo počeli s radom krenuli smo iz tamburaškog orkestra DVD-a Čadin i svi osim mene bili su vatrogasci. Oformili smo jedan bend, neki su dolazili na probe i ostali, neki su otpadali iz te priče, i na kraju je ostalo šestero ljudi koji su nastavili dalje.

Tamburaški sastav Begini relativno je rano u svoje izvedbe tamburaških skladbi uveo bubanj i počeo se baviti ‘modernijom‘ tamburaškom glazbom.

- Mi smo se počeli baviti tamburaškom glazbom isključivo zbog Zlatnih dukata, jer nam se to u to vrijeme strašno sviđalo. Budući da su Gazde iz našega kraja, mnogo smo se družili s njima na nekim nastupima, pa nas je njihov basist Damir Popović malo "uzeo pod svoje", i to je bio trenutak kad smo u bend uveli bubanj, isto kao i oni. Nekoliko godina kasnije krenuli smo u suradnju s Ivanom Zakom, on je napisao i prvi pop-album koji je izišao 2014. i bio je najprodavaniji album u Hrvatskoj te godine.

Kako biste nazvali glazbu koju sada svirate, to više nije isključivo tamburaška glazba, zar ne?

- To više nije tamburaška glazba, mi imamo u bendu i klavijature, i gitaru, i bas-gitaru, ostao je samo jedan prim, čisto da i dalje ostane primjesa zvuka s našeg albuma. Prebacili smo se mnogo više na neki ‘pop‘, nego što smo bili u startu, kada smo snimili prvi, pravi tamburaški album.

Upravo zbog promjene "glazbene orijentacije" snimili ste dva potpuno različita albuma. Prvi je, kažete, bio pravi tamburaški…

- Da, prvi album "Laži, laži, dušo" snimili smo s pionirima tamburaške ozbiljne glazbe u Hrvatskoj, s Darkom Derviševićem, koji je nekad radio sa Zvonkom Bogdanom, pokojni Damir Mihovec koji je radio i s Gazdama, oni su nam dali te tamburaške osnove, a dalje smo nastavili u ovom smjeru. Drugi album je "Za sve bivše", onaj iz 2014. godine.

Imate li ustaljeni repertoar za ljetne koncerte, poput nastupa u Slatini?

- Iskreno, mi ne radimo neke striktne planove za naš nastup, mi jednostavno volimo slušati publiku i mijenjamo repertoar prema načinu na koji vidimo da reagiraju. To je u svakom mjestu drukčije, mi nikad ne ponovimo identičnu listu pjesama ni na jednom našem koncertu. Nakon toliko godina i pogled je dovoljan da znamo što slijedi.

Što Begini danas misle o tamburaškoj glazbi i zastupljenosti hrvatske narodne glazbe u radijskim i televizijskim programima?

- Tamburaška glazba ima jedan vrlo veliki problem što je mediji ne emitiraju. Na HRT-u i na ostalim televizijama vi više ne možete vidjeti dobru tamburašku svirku, iako su tamburaši sve bolji, dečki sve bolje sviraju. Ne znam je li to nekome u interesu, osobito u medijima u okolici Zagreba takva glazba je na marginama programa, medijski prostor daje se pop i rock-glazbi, a mi mislimo da prostora treba dati svima. Dakako i tamburašima, jer to je naša tradicionalna glazba, dečki sviraju odlično, ja mislim da toga stvarno nedostaje, pa mladi jednostavno nisu upućeni u to. Dogodila se velika podjela koja je hrvatskoj glazbenoj sceni napravila dosta štete, jer u tom razdvajanju dolazi mnogo izvođača iz susjedne nam države koji ubiru vrhnje glazbene priče. A tko je doveo do tog razdvajanja, trebalo bi pitati čelne ljude u HRT-u, HUZIP-u, ZAMP-u, i neke ljude čiji klanovi određuju tko može svirati i tko ne može svirati.

Osjećate li i vi kao glazbeni sastav te klanove?

- Ne, jer mi imamo svoje privatne biznise, a ovo radimo zato što to volimo, pa nam nitko ne može prijetiti, i ništa nam ne može uvjetovati.

Kakvi su vam planovi za predstojeće vrijeme, osim javnih nastupa?

- Mi završavamo treći album, drugi u pop-zvuku. Nedostaju nam još dvije pjesme, njih ćemo završiti i album objaviti do kraja ove godine. Korona je kompletno unazadila glazbu i degradirala vrijednost glazbenika, pa ćemo nakon ovog albuma, kad korona prođe i kad se ozbiljno počne raditi na glazbi, vidjeti gdje je mjesto Begina na hrvatskoj glazbenoj sceni.