Vedran Obućina: Razgovarati se mora, ali i zajednički djelovati
Međureligijski dijalog treba imati konkretne rezultate u životu ljudi
Nedavno održan peti Mediteranski međureligijski forum u Rijeci okupio je predstavnike različitih religijskih zajednica, znanstvenike i stručnjake koji su raspravljali o nizu aktualnih tema, kao što su umjetna inteligencija, migracije i ekološka kriza. O važnosti susreta, ulozi religije u suvremenom društvu i konkretnim rezultatima Foruma razgovarali smo s dr. sc. Vedranom Obućinom, anglikanskim svećenikom iz Rijeke, predsjednikom Centra za međureligijski dijalog i organizatorom tog međunarodnog skupa.
Forum je održan peti put. Kakav je značaj ovogodišnjeg susreta i što biste izdvojili kao njegov najveći uspjeh?
- Peti Mediteranski međureligijski forum u Rijeci pokazao je da postoji stvarna potreba za prostorom u kojem ljudi različitih religijskih tradicija mogu otvoreno razgovarati o izazovima suvremenog svijeta. Posebno mi je važno što Forum nije bio samo akademski skup nego i susret ljudi koji dolaze iz različitih zajednica i koji u svakodnevnom životu nastoje graditi mir i razumijevanje. Baš je jedan od sudionika rekao da je nakon toliko formalnih susreta napokon došao na jedan međureligijski susret u kojemu nema praznih govorancija, nego je usredotočen na vrlo realne stvari u životu većine nas.
Najvećim uspjehom smatram činjenicu što smo uspjeli povezati teološka, društvena i praktična pitanja. Razgovarali smo o umjetnoj inteligenciji, migracijama i ekologiji, ali smo istodobno upoznavali jedni druge posjećujući vjerske zajednice i neformalne susrete. Upravo se u takvim trenutcima razvija povjerenje, koje je temelj svakog ozbiljnog dijaloga, koji definiramo kao neformalni proces učenja o drugome kako bismo pozitivno mijenjali odnose. Drago mi je što su to prepoznali i Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija, koji su i ove godine preko svojih natječaja sufinancirali Forum. Forum smo održali na tri mjesta, u Gradskoj vijećnici, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te u Islamskom centru, čime nastavljamo već tradicionalno promovirati mjesta susreta koja odražavaju grad, Sveučilište i vjerske zajednice.
Aktualna pitanja
Ovogodišnji Forum otvorio je pitanje odnosa religije i umjetne inteligencije. Zašto je važno da religijske zajednice sudjeluju u raspravama o tehnološkom razvoju, koji posljednjih godina ubrzava do neslućenih razmjera...?
- Umjetna inteligencija više nije nešto što pripada isključivo stručnjacima za tehnologiju. Ona utječe na obrazovanje, komunikaciju, medicinu, politiku, pa i na način na koji ljudi razumiju sebe i svijet oko sebe. Religijske zajednice u tom razgovoru mogu ponuditi važnu etičku perspektivu. Pitanja ljudskog dostojanstva, odgovornosti, istine i slobode nisu samo tehnička pitanja. Ona se tiču samih temelja ljudskog života. Na Forumu smo zaključili da umjetnu inteligenciju ne treba promatrati ni kao prijetnju koju treba potpuno odbaciti ni kao rješenje svih problema. Ona je alat koji može biti koristan, ali i ozbiljno zloupotrijebljen. Posebno smo razgovarali o upotrebi umjetne inteligencije u vjerskom životu, primjerice pri stvaranju propovijedi ili tumačenju svetih tekstova, a s obzirom na algoritme to može stvoriti propovijedi koje odudaraju od teoloških stavova i vjerskih učenja, pa je samim time velik problem.
Sudionici su istaknuli potrebu za izradom smjernica o korištenju umjetnom inteligencijom u religijskim zajednicama. Što bi takve smjernice trebale obuhvatiti?
- Prije svega, trebale bi biti razumljive i praktične. Religijske zajednice često nemaju dovoljno stručnog znanja o tehnologiji, a razvoj umjetne inteligencije odvija se vrlo brzo. Smjernice bi trebale pomoći vjerskim službenicima i zajednicama da prepoznaju mogućnosti, ali i ograničenja umjetne inteligencije. Važno je naglasiti da tehnologija ne može zamijeniti ljudsku prisutnost, duhovno vodstvo, odgovornost ni osobni odnos. Naš je cilj pokrenuti daljnji rad na ovoj temi i okupiti stručnjake koji će pomoći u oblikovanju odgovornog pristupa umjetnoj inteligenciji u religijskom kontekstu.
Druga velika tema bila je migracija. U javnosti se migracije često promatraju kroz političke i sigurnosne rasprave. Kakvu perspektivu religije mogu ponuditi?
- Religijske tradicije u sebi nose snažnu poruku gostoljubivosti, solidarnosti i brige za čovjeka koji je u nevolji. Migrant nije samo statistički podatak ili političko pitanje nego i osoba s vlastitom životnom pričom, obitelji, nadama i strahovima. To ne znači da religijske zajednice trebaju zanemariti složenost migracijskih politika. Međutim, one mogu pomoći da se u javnoj raspravi ne izgubi ljudsko dostojanstvo. Na Forumu smo razgovarali o različitim iskustvima migracija, o izbjeglicama i o ulozi vjerskih zajednica u integraciji. Predstavili smo i priručnik za međureligijsko čitanje svetih tekstova o migracijama, koji bi trebao potaknuti zajednice da kroz vlastite tradicije promišljaju o tom pitanju, kao i podsjetiti da je migracija u početcima gotovo svih vjerskih tradicija na svijetu.
Religijske tradicije
Forum je uključivao susrete s različitim religijskim zajednicama u Rijeci. Koliko je neposredno upoznavanje važno za međureligijski dijalog?
- Ono je presudno. Međureligijski dijalog nije samo razgovor o doktrinama i teološkim razlikama. On je i proces upoznavanja drugoga kao čovjeka. Kada posjetimo crkvu, džamiju ili neki drugi vjerski prostor, kada čujemo molitvu, upoznamo običaje i razgovaramo s ljudima koji ondje žive svoju vjeru, tada se ruše mnoge predrasude. Rijeka je za takve susrete posebno prikladna jer ima dugu povijest suživota različitih religijskih i kulturnih zajednica. Posjeti Trsatskom svetištu, Makedonskoj pravoslavnoj Crkvi i Islamskom centru omogućili su sudionicima da grad upoznaju upravo kroz tu raznolikost.
Treći tematski okvir Foruma bila je ekoteologija. Zašto je zaštita okoliša postala važno pitanje međureligijskog dijaloga?
- Ekološka kriza nije samo znanstveno ili političko pitanje. Ona je i duboko moralno i duhovno pitanje jer se odnosi na naš odnos prema prirodi, drugim ljudima i budućim generacijama. Religijske tradicije mogu potaknuti promjenu načina razmišljanja. One nas podsjećaju da čovjek nije apsolutni gospodar prirode, nego dio šire zajednice života za koju snosi odgovornost. Na završnom panelu govorili smo o praktičnoj ekoteologiji, o teološkim promišljanjima, ali i o konkretnim iskustvima zaštite okoliša. Posebno su važna lokalna znanja i inicijative koje pokazuju kako se duhovna načela mogu pretvoriti u svakodnevno djelovanje.
Centar za međureligijski dijalog objavio je i Ekoteološki priručnik za vjerske zajednice sjevernog Jadrana. Kako taj projekt povezuje teoriju i praksu?
- Priručnik je nastao iz uvjerenja da religijske zajednice mogu biti važni pokretači ekološke odgovornosti. One imaju mogućnost djelovati kroz obrazovanje, propovijedanje, zajedničke aktivnosti i upravljanje vlastitim prostorima. Željeli smo ponuditi materijal koji će pomoći vjerskim zajednicama da promišljaju o ekologiji unutar vlastite tradicije, ali i da pronađu zajedničke točke suradnje. Ekološka pitanja nadilaze religijske razlike. Čist okoliš, očuvanje prirode i odgovornost prema budućim generacijama zajednički su interesi svih ljudi. Zato ekoteologija može biti snažan prostor međureligijske suradnje.
Poruke za budućnost
Na Forumu su dogovoreni i budući oblici međunarodne suradnje, uključujući povezivanje s Centrom za kršćansko-muslimansko razumijevanje i partnerstvo u Kairu. Što očekujete od tih inicijativa?
- Vjerujem da će suradnja omogućiti razmjenu iskustava između zajednica koje djeluju u različitim društvenim i religijskim okolnostima. Posebno su vrijedna iskustva kršćansko-muslimanskog dijaloga u Egiptu, gdje kršćani žive kao manjinska zajednica u društvu s muslimanskom većinom. Takva iskustva mogu biti korisna i za europski kontekst i zaista sam sretan što su s nama bili ključni govornici, nadbiskup u miru Anglikanske Crkve Egipta Mouneer Hanna Anis i predsjednik Šiva Foruma za Europu Swami Bharaivananda Saraswati. Želimo razvijati zajedničke istraživačke projekte, susrete i praktične inicijative koje će pomoći u izgradnji povjerenja. Međureligijski dijalog ne smije ostati na razini deklaracija, nego treba imati konkretne rezultate u životu ljudi.
Kada pogledate Forum u cjelini, što biste željeli da sudionici i riječka javnost ponesu s tog susreta?
- Volio bih da ostane svijest o tome kako različitost ne mora biti izvor sukoba, nego može postati izvor zajedničke snage. Religije imaju svoje razlike i ne trebamo ih prikrivati. Ali možemo učiti jedni od drugih, surađivati i zajedno odgovarati na izazove koji pogađaju sve ljude. Ako smo ovim Forumom uspjeli stvoriti nova prijateljstva, otvoriti prostor za suradnju i potaknuti bar neke konkretne inicijative, onda smo ostvarili važan cilj. Međureligijski dijalog počinje susretom, ali svoju pravu vrijednost pokazuje tek onda kada mijenja naše odnose i naše djelovanje u društvu.
