I ove godine 25. listopada Kazahstan obilježava Dan Republike, jedan od najvažnijih datuma u povijesti zemlje. Toga datuma 1990. godine utvrđena su načela državnosti, a neovisnost je proglašena 16. prosinca 1991. Nakon 35 godina završila je izgradnja države uz gospodarsku preobrazbu i međunarodnu suradnju. Tijekom neovisnosti Kazahstan je postao najveće gospodarstvo Srednje Azije i zapažen sudionik međunarodnog dijaloga. Ovom prigodom osobito je važno promisliti o prijeđenom putu i zadaćama koje stoje pred nama - kaže Nj. Eksc. Daulet Batrashev, veleposlanik Republike Kazahstan u Republici Hrvatskoj, te u nastavku svog priloga, piše:

Samostalan izbor

Stjecanjem neovisnosti Kazahstan je pristupio oblikovanju državnih institucija, prijelazu na tržišno gospodarstvo i uspostavi međunarodnih veza. Poseban je značaj imalo očuvanje društvenog sklada i stvaranje uvjeta za dugoročni razvoj.

Prvi predsjednik Nursultan Nazarbajev postavio je temelje suvremene državnosti, prijelaz na tržišno gospodarstvo, multivektorske diplomacije i međuetničke sloge. Ulazak u UN, uspostava diplomatskih odnosa i otvorenost prema stranim ulaganjima pomogli su zemlji da prebrodi poteškoće prijelaznog razdoblja i pronađe nove partnere.

Multivektorska vanjska politika omogućila je izgradnju konstruktivnih odnosa s EU-p,, Kinom, Rusijom, SAD-om i susjedima iz Srednje Azije. Njezina su temeljna načela samostalnost u odlučivanju, poštovanje međunarodnog prava i obostrano korisna suradnja. Kazahstan je aktivan sudionik i pokretač mnogih međunarodnih skupova među kojima je i Kongres vođa svjetskih i tradicionalnih religija, što je platforma međuvjerskog dijaloga.

Od 2019. godine predsjednik Kasim-Žomart Tokajev provodi reforme usmjerene na izgradnju “Pravednog Kazahstana”. Njihove su glavne zadaće povezane s vladavinom prava, odgovornošću vlasti i sudjelovanjem građana u donošenju odluka. Formula “Neovisnost iznad svega” izražava odgovornost za očuvanje i jačanje državnosti. Nedavno provedene ustavne promjene usmjerene su na podizanje kvalitete upravljanja i jačanje interakcije države i društva, uključujući razvoj predstavničkih institucija i jačanje uloge civilnog društva.

Gospodarski pokazatelji posljednjih godina omogućuju procjenu razmjera promjena. U samo sedam godina nominalni BDP porastao je za gotovo 70 %, sa 182 na 306 milijardi američkih dolara, a po stanovniku porastao je s 9,8 tisuća na 15 tisuća američkih dolara. Realni rast gospodarstva u 2025. iznosio je 6,5 %. U tom razdoblju zemlja je privukla 156 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja.

Nove mogućnosti

Posljednjih godina bilježi se znatan rast u brojnim gospodarskim djelatnostima. Razvoj proizvodnje prati izlazak domaćih proizvoda na strana tržišta. Za Kazahstan to znači proširenje izvoznih prihoda i nove mogućnosti za domaće tvrtke.

Znatno je ojačala uloga malog i srednjeg poduzetništva u kojem je zaposleno 4,53 milijuna ljudi, gotovo polovina zaposlenog stanovništva zemlje. Poduzetništvo sve više postaje značajan izvor zaposlenosti i gospodarskog razvoja regija, uz opći porast produktivnosti od 22 %. Ukupno uzevši, gospodarski razvoj omogućio je udvostručenje iznosa minimalne plaće i mirovine, što uz porast zaposlenosti povećava blagostanje građana i njihov životni standard.

Tehnološke grane izlaze na strana tržišta. Digitalizacija mijenja svakodnevnu interakciju s državom, zbog čega Kazahstan zauzima 10. mjesto u svijetu prema UN-ovu Indeksu online usluga. Nacionalno superračunalo Alemcloud i proglašenje 2026. godinom digitalizacije i umjetne inteligencije učvrstilo je prioritet uvođenja tehnologija u kazahstansko gospodarstvo i državnu upravu. Posebno mjesto u tim planovima zauzima Alatau City, zamišljen kao prvi potpuno digitalni grad Kazahstana.

Od antinuklearnog izbora do globalnog dijaloga: Zemlja se dobrovoljno odrekla četvrtog nuklearnog arsenala na svijetu. Za narod koji je proživio posljedice nuklearnih pokusa taj je korak imao duboko moralno značenje i odredio dugoročnu privrženost razoružanju i neširenju nuklearnog oružja. Kazahstan dosljedno skreće pozornost na humanitarne i ekološke posljedice nuklearnih pokusa.

Kazahstan se zauzima za reformu UN-a. Predsjednik Kasim-Žomart Tokajev predložio je 2025. sveobuhvatnu reformu UN-a kao stratešku nužnost. U središtu njegovih prijedloga je preobrazba Vijeća sigurnosti uz zastupljenost velikih država Azije, Afrike i Latinske Amerike na rotacijskoj osnovi. Naglasio je potrebu jačanja glasa odgovornih srednjih sila. Njihova je uloga održavati dijalog i tražiti zajednička rješenja u uvjetima razjedinjenosti velikih sila. Kazahstan taj rad smatra jednim od pravaca svoje vanjske politike.

Kazahstan sudjeluje i u mirovnim operacijama UN-a, poput misija UNDOF na Golanskoj visoravni i UNIFIL u Libanonu.

Regionalna suradnja s UN-om razvijena je osnivanjem Centra za ciljeve održivog razvoja za Srednju Aziju i Afganistan u Almatyju. Predsjednik je također predložio osnivanje Međunarodne organizacije za vode pod okriljem UN-a, smatrajući vodnu sigurnost zajedničkom međunarodnom zadaćom.

Na ljestvici Most Powerful Countries 2026, koju je objavila platforma World Population Review, Kazahstan zauzima 34. mjesto. Zemlja nastavlja razvijati međunarodne inicijative oslanjajući se na iskustvo izgradnje države i multilateralne diplomacije.

Kazahstan i Europa - obostrani interes: Gospodarski razvoj Kazahstana proširuje mogućnosti suradnje s Europom. Tijekom 35 godina odnosi Kazahstana i EU-a razvili su se u prošireno, strateški značajno partnerstvo koje obuhvaća energetiku, kritične sirovine, prometnu povezanost, tehnologije i održivi razvoj. Europska unija ostaje najveći trgovinski i investicijski partner zemlje. Prošle je godine navršeno deset godina od potpisivanja Sporazuma o proširenom partnerstvu i suradnji između Kazahstana i EU-a. Dokument čini temelj političke i gospodarske suradnje. Kazahstan pridonosi energetskoj sigurnosti Europe nastavljajući isporuke nafte i urana te razvijajući suradnju u području obnovljive i nuklearne energije.

PEXELS/RADIS B.

Naša zemlja raspolaže s 21 od 34 vrste sirovina od ključne važnosti za europsko gospodarstvo. Suradnja u geološkim istraživanjima, preradi i tehnološkim proizvodnjama omogućuje povezivanje potreba europske industrije s kazahstanskim tvrtkama. Time se podupire strateško partnerstvo Kazahstana i EU-a u području rijetkih metala, baterijskih tehnologija i zelenog vodika.

Kazahstan sudjeluje i u provedbi europske inicijative Global Gateway, koja obuhvaća prometnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu. Jedan od njezinih prioriteta je razvoj prometnog povezivanja Europe i Srednje Azije. Transkaspijski međunarodni prometni pravac proširuje veze s Europom preko Kaspijskog jezera i Južnog Kavkaza. Prema procjenama iz 2026., njegov se teretni promet u sedam godina povećao pet puta. Modernizacija infrastrukture i pojednostavljenje graničnih postupaka povećavaju izbor pravaca i čine tržišta dostupnijima.

Kazahstan i europski partneri razvijaju suradnju u području digitalizacije, spajajući kazahstansko iskustvo elektroničkih državnih usluga s europskim kompetencijama u industrijskim tehnologijama i znanstvenim istraživanjima. Postignuti dogovori u području umjetne inteligencije (AI) predviđaju zajedničke razvojne projekte, obuku stručnjaka i primjenu novih rješenja u industriji.

Od Kaspija do Jadrana: Kazahstan i Hrvatska stekli su neovisnost u istom povijesnom razdoblju i uspostavili diplomatske odnose 20. listopada 1992. godine. Tijekom proteklih desetljeća naše su zemlje stekle iskustvo suradnje kako na bilateralnoj razini, tako i u međunarodnim organizacijama.

Posljednjih je godina politički dijalog postao intenzivniji. U studenom 2024. u Bakuu su se sastali predsjednik Kasim-Žomart Tokajev i premijer Andrej Plenković. Istog je mjeseca ministar vanjskih poslova Kazahstana posjetio Zagreb, a u travnju 2025. ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske boravio je u Astani.

Zagreb je podržao kazahstansko predsjedanje OESS-om, pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i izbor u Vijeće sigurnosti UN-a. Hrvatska je također bila supokrovitelj rezolucije o osnivanju Regionalnog centra UN-a u Almaty.

Gospodarske veze obuhvaćaju širok krug proizvoda i djelatnosti. U 2025. dvostrana robna razmjena dosegnula je 417 milijuna američkih dolara. Osnovu kazahstanskog izvoza čine nafta, naftni derivati i nelegirani aluminij. Hrvatska poduzeća isporučuju lijekove, električnu robu, kozmetiku i sredstva za higijenu, prehrambene proizvode i građevinski materijal.

Suradnja se postupno širi izvan trgovine. U Kazahstanu je registrirano 32 tvrtke s hrvatskim sudjelovanjem. Djeluju u građevinarstvu, prehrambenoj industriji, uslužnim djelatnostima, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te u stručnim i znanstveno-tehničkim djelatnostima.

Posebno mjesto u odnosima zauzima energetika. Preko hrvatske infrastrukture kazahstanska nafta stiže na tržišta Balkana i jugoistočne Europe. Suradnja KazMunayGasa i JANAF-a povezuje resurse Kaspija s naftnim transportnim sustavom Jadrana, dajući zemljopisno udaljenim zemljama izravan uzajamni interes.

DRONESTAGR.AM

Postizanje ciljeva

Novi smjer postalo je sudjelovanje hrvatskog gospodarstva u istraživanju ugljikovodika u Kazahstanu. KazMunayGas i Geoenergija Razvoj zajednički rade na projektu na bloku “Shygys” u Aktobeskoj oblasti. Tvrtke sudjeluju s jednakim udjelima, pri čemu hrvatska strana financira geološkoistraživačku fazu. Projekt predviđa istraživanje i potonju proizvodnju ugljikovodika te predstavlja prva ulaganja hrvatske tvrtke u taj sektor Kazahstana.

Za proširenje takvih veza oblikuju se stalni mehanizmi interakcije države i gospodarstva. U siječnju 2024. u Zagrebu je održana prva sjednica Kazahstansko-hrvatskog međuvladinog povjerenstva za gospodarsku suradnju. U travnju iste godine Vanjskotrgovinska komora Kazahstana i Hrvatska gospodarska komora potpisale su Memorandum o razumijevanju i Sporazum o osnivanju Poslovnog vijeća.

WANG JIANHUA/XINHUA

Taj smjer nastavio je poslovni forum “Kazahstan - Hrvatska”, održan 23. travnja 2025. u Astani. Okupio je poduzetnike dviju zemalja radi razgovora o suradnji u energetici, građevinarstvu, informacijskim tehnologijama, turizmu i poljoprivredi. Upravo izravni kontakti tvrtki omogućuju pronalaženje partnera i prelazak od općeg interesa do razrade konkretnih projekata.

Sve u svemu, do 35. obljetnice neovisnosti Kazahstan je oblikovao gospodarsku i institucionalnu osnovu za sljedeću etapu razvoja. Danas su njegove zadaće povezane sa širenjem složenih proizvodnji, stvaranjem vlastitih tehnologija i povećanjem učinkovitosti državnih institucija. Reforme posljednjih godina usmjerene su na postizanje tih ciljeva. Očuvanje jedinstva, stvaralački rad i otvorenost suradnji omogućuju nastavak tog puta, jačajući neovisnost i proširujući mogućnosti građana.