Hrvatsko gospodarstvo nastavilo se brže širiti od prosjeka Europske unije tijekom prve polovine 2026., iako se rast znatno usporio u usporedbi s prethodnom godinom. Zaposlenost je ostala relativno jaka, a potrošnja je nastavila rasti, dok su građevinarstvo i dijelovi industrije pokazali daljnji rast - navodi u svojoj rujanskoj analizi CIJ.World istraživački i analitički tim, čiji prilog prenosimo uz neznatno skraćenje i prilagodbu u opremi.

Međutim, uporna inflacija ostala je važno ograničenje za kućanstva i poduzeća. Realni BDP porastao je za 2,2 % u odnosu prema prethodnoj godini tijekom prvog tromjesečja prije nego što se rast usporio na 1,7 % u drugom tromjesečju. Na sezonski prilagođenoj osnovi, gospodarski učinak porastao je za 0,4 % između prvog i drugog tromjesečja. Podaci potvrđuju da je Hrvatska ostala na putu rasta tijekom prve polovine godine, ali tempo je bio ispod rasta od 3,4 % zabilježenog tijekom 2025. godine.

ŠTETNA INFLACIJA

Industrijska aktivnost pokazala je neujednačenu sliku. Proizvodnja se snažno povećala pred kraj prve polovine, s porastom industrijske proizvodnje u lipnju za 4,3 % u usporedbi s prethodnom godinom i za 5,3 % u odnosu prema svibnju nakon sezonskih i kalendarskih prilagodbi. Prerađivačka proizvodnja bila je 4,0 % veća u lipnju u odnosu prema prethodnoj godini, a proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je za 14,8 %. Ostale industrijske kategorije ostvarile su slabije rezultate, s padom proizvodnje kapitalnih dobara za 7,3 %, a proizvodnje trajnih potrošnih dobara za 13,8 %.

Zaposlenost u industriji također je ostala pod pritiskom. Broj ljudi koji rade u industrijskom sektoru u lipnju bio je 5,3 % ispod razine iz prethodne godine. Istodobno, produktivnost industrijskog rada tijekom prvih šest mjeseci porasla je za 6,0 %, što upozorava na znatnu razliku između smjera industrijske zaposlenosti i proizvodnje.

Šire tržište rada ostalo je znatno jače. Tijekom drugog tromjesečja zaposleno je otprilike 1,72 milijuna ljudi, što je oko 21.000 više nego u istom razdoblju 2025. Stopa zaposlenosti među osobama u dobi između 15 i 64 godine porasla je na 69,2 %, u usporedbi sa 68,8 % godinu prije. Oko 84.000 ljudi bilo je nezaposleno tijekom drugog tromjesečja, što je otprilike 2000 manje nego godinu dana prije, a međunarodna stopa nezaposlenosti pala je na 4,7 % s 4,9 % u istom tromjesečju 2025. Stopa je iznosila 5,6 % tijekom prvog tromjesečja 2026.

Inflacija je ostala jedna od glavnih slabosti u hrvatskom gospodarstvu. Potrošačke cijene bile su 4,5 % više u lipnju nego godinu dana prije, a inflacija mjerena indeksom u usporedbi s EU-om iznosila je 4,2 %. Troškovi energije bili su 13,2 % viši u odnosu prema prethodnoj godini, a cijene usluga porasle su za 8,1 %. Troškovi povezani sa stanovanjem, vodom, električnom energijom, plinom i drugim stambenim gorivima porasli su za 12,0 %, a cijene prijevoza bile su više za 8,6 %. Rast cijena hrane i bezalkoholnih pića bio je znatno niži, iznosivši 0,8 % u odnosu prema lipnju prethodne godine.

Turizam je u glavno ljetno razdoblje ušao s relativno snažne pozicije. Tijekom prvih pet mjeseci 2026. godine Hrvatska je zabilježila približno 4,3 milijuna turističkih dolazaka i 12,5 milijuna noćenja u komercijalnom smještaju. Dolasci su porasli za 6,2 % u usporedbi s istim razdobljem 2025. godine, a noćenja su porasla za 8,6 %. Strani posjetitelji ostvarili su približno 10,2 milijuna noćenja između siječnja i svibnja, što je godišnji rast od 9,3 %. Ove brojke pokrivaju razdoblje prije glavne ljetne sezone i stoga daju rani pokazatelj, a ne potpuni turistički rezultat za prvo polugodište.

Hrvatske javne financije i dalje su usporedno jače od onih nekoliko visoko zaduženih europskih gospodarstava. Projekcije Europske komisije pokazuju da će proračunski deficit za 2026. godinu iznositi približno 2,9 % BDP-a, a očekuje se da će se državni dug smanjiti na oko 55,9 % BDP-a. Komisija očekuje da će hrvatsko gospodarstvo rasti za približno 2,7 % tijekom 2026. godine, u usporedbi s 3,4 % u 2025. godini, prije nego što se rast dodatno uspori na oko 2,5 % tijekom 2027. godine. Predviđa se da će inflacija u prosjeku iznositi 4,6 % tijekom 2026. godine, prije nego što će pasti na 2,7 % sljedeće godine.

DOBRA POZADINA

Za hrvatski sektor komercijalnih nekretnina gospodarska pozadina ostaje relativno poticajna. Gospodarski rast, niska nezaposlenost, građevinska aktivnost i kontinuirana ulaganja pružaju temelj za tržišta kupaca i razvoja, dok turizam ostaje posebno važan za hotele, nekretnine na obali i povezana ulaganja. Istodobno, viši troškovi gradnje, energije i usluga mogu utjecati na ekonomiju razvoja i operativne troškove, a sporiji rast BDP-a može potaknuti tvrtku i investitore da postanu selektivniji.

Hrvatska je stoga ušla u drugu polovinu 2026. s netaknutim, ali očito umjerenim gospodarskim rastom. Potrošnja, zaposlenost i građevinarstvo ostaju relativno otporni, a industrijski rezultati znatno se razlikuju između pojedinih segmenata. Središnji izazov za ostatak godine je inflacija. Ako rast cijena počne umjereno rasti, a zaposlenost ostane snažna, Hrvatska bi trebala ostati na relativno solidnom putu rasta. Ako inflacija ostane povišena duže vrijeme, pritisak na kupovnu moć kućanstava i poslovne troškove mogao bi sve više ograničiti tempo rasta.