Velimir Grgić: Mladi youtuberi spašavaju Hollywood donoseći mu milijarde dolara
Oduvijek je popularna kultura bila itekako važan "nadzabavni" prostor, doslovno ogledalo ljudi i društva, a danas je to više nego ikada. Samo su je neznanje i snobizam desetljećima gurali u torove manje vrijednog, ali kad je razbijen taj zid, dogodilo se jurenje duha oslobođenog iz boce - kaže Velimir Grgić, novinar, pisac, producent i nagrađivani filmski scenarist (njegova zasad posljednja knjiga je "Lice zla", Media bar, 2025.), te dodaje:
- Kada sam prije 15-ak godina pisao "Hrvatski gen", knjigu (između ostalog i) o tome kako ne postoji apolitična pop-kultura, nisam ni znao da pišem program pop-kulture sadašnjice, u kojoj TikTok video načelno može srušiti burzu, a državna politika postaje "WrestleMania". Osim toga, sve je više brisanja granica između visoke i niske kulture, što je još jedan logičan proces, koji je samo akcelerirao s internetom.
Nekad je dominirajuća popularna kultura bila angloamerička, no koliko je takvo stanje danas narušeno, s obzirom na širenje i globalni utjecaj recimo Japana, posebno popkulturnih fenomena iz Južne Koreje...?
- "Američko 20. stoljeće" je iza nas. Živimo u globaliziranom 21. stoljeću, kada propaganda i narativi koji su gradili pojam pop-kulture poslije Drugog svjetskog rata malo znače generacijama stasalima uz internet. Normalno je da su, iste sekunde kada se u "digitalnom izlogu" pojavio globalni izbor, angloamerički sadržaji dobili ozbiljnu konkurenciju. Imali bi je i ranije da su medijski i distribucijski modeli bili drugačiji. U 2026. godini, internet, društvene mreže i streaming servisi potpuno su izjednačili teren i promijenili pravila igre. Koreja kao najveći konkurent i najbolji primjer u ovoj je priči šampion, od "Squid Game" do "K-Pop Demon Hunters", a vrhunski igraju i Japan s anime eksplozijom, Indija koja je zahvaljujući filmovima osvojila i Spotify, pa onda Indonezija i Malezija s horor i akcijskim filmovima na Netflixu... Klince više nije briga s kojim kulturnim kodovima zabava dolazi, sve dok je zabavna.
Da se sad malo zadržimo na Hrvatskoj... Kad se pogleda razvoj, uloga i značaj popularne kulture kod nas od pedesetih godina prošlog stoljeća do danas kakve je zaključke moguće izvući? Naravno dio te i takve povijesti vezan je i za Jugoslaviju kao zajedničku državu…
- Barem na našim prostorima nikad nije bio problem ugurati politiku u sve, a popularna kultura je uvijek čeka širom otvorenih ruku. Logično je da se u takvoj klimi popularna kultura može pretvoriti u leglo propagande. Promjene su uvijek imale svoje soundtracke, a čini se da se polarizacije iz 1990-ih, svedene na urbano vs. ruralno, nećemo tako skoro riješiti.
Koliko je danas hrvatska popularna kultura na svojevrsnom raskrižju između tradicionalizma i suvremenosti, između balkanizma i zapada, između estradne bezličnosti i provocirajuće prošlosti...?
- Nije danas na raskrižju - bilo je to oduvijek pa je možda vrijeme da shvatimo da su to raskrižje zapravo dva paralelna puta koja će zauvijek koegzistirati. I to nije hrvatski specifikum, već globalno pravilo.
Hrvatska i svijet? Koji aspekti hrvatske popularne kulture danas korespondiraju sa svjetskim trendovima?
- Internet prati sve trendove. Hrvati se, barem kada je glazba u pitanju, mogu pohvaliti time da ne zaostaju u trendovima, iako to možda nećemo čuti u mainstreamu niti će se gurati na radiju, ali ako prokopamo internetom, manje-više svatko s kompjuterom kod kuće danas može pratiti glazbeni trend, slušati i stvarati. S filmom je malo teže, jer je skuplji i kompliciraniji - barem za stvarati. Ali trudimo se biti dio svjetskog popkulturnog organizma.
Koji se primjeri svjetskih uspjeha hrvatske popularne kulture (film, glazba i dr.), ako takvih danas uopće ima?
- Slijepčević, Bezinović, Ramljak…, imamo i mi svoje ozbiljne filmske jahače svjetskom filmskom scenom. Stjepan Hauser razvaljuje na TikToku (smijeh)...
Zaključno, kakva je budućnost popularne kulture u okolnostima globalne povezanosti i umreženosti 21. stoljeća, uz neizostavnu ulogu umjetne inteligencije...? Koji će i kakvi sadržaji imati primat, preuzeti dominaciju, napose među mladima kao glavnim pokretačima, potrošačima i simbolima, ali i u širem smislu, s obzirom da popularna kultura odavno obuhvaća sve dobne skupine?
- Trenutno 20-godišnji YouTuberi spašavaju Hollywood donoseći mu milijarde dolara filmovima koji bi još prije deset godina bili smatrani opskurnim žanrovskim iskopinama, a ne box office rekorderima. Horori su najkomercijalniji žanr, korejski idoli vladaju stadionima na Zapadu i svim političkim neo-balkanizacijama unatoč, kultura ostaje šarena i globalno dostupna.
Što se tiče umjetne inteligencije fascinantno je da mlade generacije masovno odbacuju AI, više nego stariji, što je potpuno neočekivano, ali i razumljivo, ako uzmemo u obzir česti argument da generativna umjetna inteligencija prijeti čitavim generacijama oduzeti pravo na život od svoje kreativnosti.
S jedne strane, svijet se mijenja brzinom svjetlosti, ali opet nove generacije vraćaju se u kina i kao da sve više pokušavaju usporiti promjene uživajući u kulturi svojih roditelja, ostavši u isto vrijeme čvrsto usidreni u ekranima mobitela, balansirajući između egzotične tuđe nostalgije i zeitgeista koji u isto vrijeme stvaraju. Životi postaju šizofreni poput feeda na društvenim mrežama. Ako se ne raznesemo, bit će zanimljivo svjedočiti budućnosti.
