Postoje svakojaki kultovi, povijest ih je prepuna, a niti ovodobna društva nisu bez kultova, naprotiv, ovisno o kontekstu ima ih bezbroj, od onih dubljeg religijskog značenja, nerijetko zlokobnih i smrtonosnih (Hram naroda Jima Jonesa, Davidijanci Davida Koresha...) preko popkulturnih i popglazbenih fenomena (Blue Öyster Cult, recimo) do ekonomskih kultova (Piramidalne sheme, Multi-Level Marketing...) i različitih drugih društvenih skupina koje "krasi" nekritičko divljenje prema nekoj osobi, ideji ili predmetu, uključujući i notorne kultove ličnosti. Uglavnom pojam "kult" (ne brkati ga s pojmom sekta!), koji potječe od latinske riječi cultus (štovanje, njegovanje) koristi se u različitim područjima i zato je važno znati specifičan kontekst kako bismo razumjeli o čemu je točno riječ.

Sve je na tehnologiji

Može se također konstatirati da svako vrijeme nosi neke svoje specifične kultove pa to vrijedi i za ovo naše internetsko, globalno umreženo i digitalizirano 21. stoljeće, u kojem se sve više eksponira pojam "kult tehnologije", sukladno tehnološkom i tehničkom razvoju i napretku civilizacije u kakvoj živimo, radimo, rađamo se i umiremo. Upravo o takvom aspektu modernog kulta tehnologije između ostalih piše i Greg M. Epstein, humanistički kapelan s Harvarda i MIT-a, u svom osvrtu The Cult of Tech za MIT Technology Review:

Oprez: kultisti Silicijske doline žele vas pretvoriti u disruptivnog devijanta. Tehnološki kult osnivača se vraća. Čudni, apokaliptični kultovi Silicijske doline. Kako kult osobnosti i kultura tehnološke braće ubijaju tehnologiju. Tvrtka ili kult? Je li vaša korporativna kultura kultna? Kult korporativne kulture se vratio. Ali žele li tehnološki radnici uopće više pogodnosti? 10 tehnoloških naprava s kultom sljedbenika na Amazonu - i zašto se isplate. 13 koraka za razvoj korporativne kulture nalik kultu... Naslovi poput nevedenih kao da se pišu sami (ako je taj klišej uopće dopušten u doba ChatGPT-a i generativne umjetne inteligencije), konstatira Epstein te dodaje: Tehnologija je kultna. Ali to je metafora, zar ne? Ili nije? Jesu li tehnološke tvrtke pronašle manipulativne načine kako bi potaknule iracionalne razine odanosti. Trebamo li biti zabrinuti, pita se Epstein.

Idemo dalje... U svojoj knjizi Tech Agnostic spomenuti Greg M. Epstein na fascinantan način povezuje svijet inženjerstva i tehnologije s religijskim i egzistencijalnim pitanjima. Kroz svoja promišljanja, Epstein se dotiče klasika Tracy Kiddera - The Soul of a New Machine, kako bi istaknuo temelje moderne tehnološke kulture. Epstein uočava da je Kidderovo remek-djelo iz 1981. godine, koje opisuje opsesivno programiranje i inženjerski rad na računalu Data General Eclipse MV/8000, rani dokaz kako je tehnologija postala nova dominantna vjera modernog doba:

- Poput Mide u drevnom mitu, oni pretvaraju sve čega se dotaknu u zlato, te dvije čarobne riječi: visoka tehnologija! Ono što je započelo kao pojam koji opisuje novu generaciju tehnologija postalo je krilatica cijele naše kulture. Sada imamo visokotehnološke industrije koje će spasiti naše gospodarstvo od sramotnog pada, visokotehnološke dionice koje nude tračak nade za inače tmurni Wall Street, čak i visokotehnološke časopise, arhitekturu i dizajn interijera. Zapravo, visoka tehnologija pojavljuje se kao uvjerljiva kulturna slika, novi senzibilitet koji naše težnje za budućnošću posipa sjajem ogromnih mogućnosti, zapisao je Greg M. Epstein u svom osvrtu na spomenutu knjigu Tracy Kiddera o izradi računala - The Soul of a New Machine ("Duša novog stroja"), objavljenu, vjerojali ili ne, u ljeto 1981.! Riječi su proročanske, a praksa ih potvrđuje na dnevnoj bazi.

Evo još nekih mudrih misli o ovodobnom kultu tehnologije. Tako između ostalih Kristen Frier u svojoj lucidnoj analizi iz studenog 2019. Cults are Taking Advantage of an Increasingly Digitized Culture (runnermag.ca) navodi: Kad većina nas pomisli na riječ "kult", pomislimo na Jonestown. Pomislimo na scijentologiju. Pomislimo na skupinu tipova s ​​bradama oko vrata koji se noću na prstima ušunjaju u šumu u identičnim ogrtačima kako bi ubijali vjeverice i pričali o tome kako bi bilo cool žrtvovati djevicu kad bi samo mogli natjerati pravu ženu da razgovara s njima. Većina nas ne smatra tehnologiju alatom za vjersku praksu, ali u ovom dobu nema ništa što vaš telefon ne može... Sada kada imamo mogućnost pridružiti se kultu bez napuštanja udobnosti svog doma, nikada nije bilo lakše biti prisiljen tražiti "prosvjetljenje". Uvođenje naprednije tehnologije nadzora i prikupljanja podataka moglo bi se koristiti za učinkovitije vršenje pritiska i praćenje potencijalnih članova kulta.

PEXELS/RON LACH

Jedan aspekt koji svi spominju kao ključan odnosi se na začetke cijele priče o ubrzanom razvoju tehnologiju u Sjedinjenim Državama još sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća, u vrijeme eskalacije Hladnog rata. Naravno radi se o kultnoj sjevernokalifornijskoj Silicijskoj dolini (Silicon Valley), u kojoj je započeo razvoj industrije poluvodiča, što je imalo golem utjecaj na razvoj računalnih operativnih sustava i softvera. U Silicijskoj dolini, među ostalim, sjedište imaju Adobe Inc., Alphabet Inc. (matična tvrtka Googlea), Apple Inc., Cisco Systems, eBay, HP Inc., Intel Corporation, Netflix, Oracle Corporation, PayPal i dr.

Douglas Rushkoff u svom elaboratu na Mediumu "Antihumana religija Silicijske doline" (koji se zapravo temelji njegovoj glasovitoj knjizi Team Human iz 2019.) prati povijest Silicijske doline tijekom Hladnog rata i nakon njega te navodi kako je isprva cilj bio spriječiti nuklearni rat, ali se postupno proširio na težnju za besmrtnošću kroz digitalizaciju i umjetnu inteligenciju: Samoostvarenje putem tehnologije značilo je napuštanje tijela - ali to je bilo u redu jer je, u skladu s gnostičkom tradicijom, tijelo bilo izvor ljudskog grijeha i korupcije. Kozmisti (često nazivani i ruski kozmisti - pripadnici osebujnog filozofsko-znanstvenog pokreta koji je nastao u Rusiji krajem 19. i početkom 20. stoljeća, op. DJ) su govorili o ponovnom sastavljanju ljudskih bića, atom po atom, nakon smrti, preseljenju nečije svijesti u robota i kolonizaciji svemira. Kozmisti su sve to spojili i utjecali na mlade američke transhumaniste. Ideja koja je osvijetlila uključenu tehnokulturu bila je da će tehnologija biti naš evolucijski partner i nasljednik - da su ljudi u biti računalni, a računala bi mogla bolje obavljati izračune. Prihvaćene su sve ideje koje bi se mogle protumačiti kao podrška ovoj tvrdnji, naglašava Rushkoff.

I sad dolazimo do presudnog faktora našeg vremena - umjetne inteligencije (AI), koja daje dodatno ubrzanje tehnološkom razvoju i neizbježno participira u širenju kulta tehnologije danas i sutra. A tu je tek mnoštvo izazova, uz sve dobre strane i puno loših, još neistraženih, što naravno ne spriječava također munjevit razvoj umjetne inteligencije i njezinu primjenu u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti. Između ostalog brzi razvoj AI-a nigdje nije očitiji nego u porastu tzv. "agentske" umjetne inteligencije (Agentic AI), koja zasad nije savršena, ali je potencijal prilično jasan. Primjerice, nedavno je viralni agent otvorenog koda pod nazivom Clawdbot (nedavno preimenovan u Moltbot ili OpenClaw nakon spora s vlasnikom Claudea Anthropic) zaokupio maštu tehnološkog svijeta i prestrašio mnoge ljude. Inače Clawdbot, izvorno zamišljen od strane programera Petera Steinbergera, pokrenut je početkom 2026. kao "osobni digitalni batler" otvorenog koda. Za razliku od umjetne inteligencije temeljene na oblaku, Clawdbot je dizajniran za lokalno pokretanje na vašem vlastitom hardveru - piše pensford.com. Kult tehnologije ovdje poprima nove širine, visine i dubine! A to je samo jedan primjer od bezbroj drugih.

Sve je na čovjeku

Sve u svemu, makoliko gunđali i na sve gledali kao na dehumanizaciju, istina je, makoliko bila surova, da smo svjesno zapravo postali robovi ubrzanog tehnološkog razvoja i napretka. Kult tehnologije u potpunosti je promijenio naše živote i više niti zamisliti ne možemo da je nekad postojao svijet bez mobitela i laptopova, svijet bez društvenih mreža i svijet analogne romantike 20. stoljeća. Danas je pred nama budućnost bez kraja, a činjenica da smo u proteklih 20 godina napravili stostruko veći razvoj čovječanstava nego u svim tisućljećima prije toga više ne zvuči kao fantastika jer je postala stvarnost. I premda se još priča o kojekakvim političkim ideologijama, tehnocentrizam i kult tehnologije jedine su važne ideologije u kontekstu razvoja i napretka globaliziranog svijeta 21. stoljeća.

I da završimo s dokumentom Svete Stolice "Quo vadis, humanitas?" objavljenom početkom ožujka 2026., u kojem između ostalog stoji i ovo: "Erupcija znanstvenog i tehničkog razvoja bez presedana u povijesti planeta mora biti praćena odgovarajućim rastom odgovornosti koja napredak usmjerava prema dobru ljudskih bića, jer su danas izložena rizicima koji se prije nisu ni zamišljali." Ili, kako to zbori Christian Lous Lange, norveški povjesničar: "Tehnologija je koristan sluga, ali opasan gospodar."