Naravno da su, gledajući bliskoističnu krizu - ne samo zbog rata s Iranom - svi pogledi upereni u Sjedinjene Američke Države. Kao najsnažnija globalna sila već desetljećima, SAD ima ključnu ulogu na Bliskom istoku i u drugim dijelovima svijeta, bilo kroz svoja savezništva bilo kroz neprijateljstva - kaže izv. prof. dr. sc. Branimir Janković s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te dodaje:

- Pritom SAD, kao i uvijek, nastoji štititi svoje političke, vojne i ekonomske interese, a posebno svoju hegemonijalnu prevlast. Iako postoji duga povijest američkih vojnih intervencija, pokretanje rata u Iranu odvilo se u osobito kriznom trenutku. Osim u kontekstu ratova u Ukrajini i Gazi, koji su uzdrmali dotadašnje međunarodne odnose, tu je napose Trumpovo preoblikovanje međunarodnog poretka. Njegovo razumijevanje za Putina, potpuno marginaliziranje UN-a, raskid s europskim saveznicima, intervencija u Venezueli i napad na Iran prekretnice su za međunarodni poredak.

Kao što su teoretičari imperija poput Herfrieda Münklera već odavno isticali, odbacivanje multilateralnosti otvara prostor za hegemonijalne i imperijalne ambicije, koje su bar na načelnoj razini smatrane neprihvatljivima. Danas svjedočimo da se granice onog što su liberalne demokracije smatrale apsolutno neprihvatljivim pomiču sve dalje i dalje. Ubijanje ljudi na krijumčarskim brodovima, pripadnika Madurova osiguranja i civila, iranskih djevojčica u bombardiranju školie civila u Gazi i Libanonu gotovo da ne nailazi na osudu demokratskih zemalja.

Zato je od pitanja interesa SAD-a pod Trumpom administracijom važnije kako će se europske demokracije i EU postaviti u novim okolnostima. Teško je braniti Europu od kritika zemalja Globalnog juga. Osuđujute poteze Putinove Rusije, ali ne i poteze Trumpova SAD-a i Netanyahuova Izraela, koji su pokazali eklatantno kršenje međunarodnog prava. Ako političke elite kalkuliraju, bar bi politički analitičari, stručnjaci i javnost trebali izraziti svoje protivljenje napadu SAD-a i Izraela na Iran, kao što je s pravom osuđivano višekratno nasilje iranskog režima nad prosvjednicima.

Premda je Bliski istok i prije i danas zona interesa velikih sila u beskrajnom vrtlogu napetosti, kriza i ratova, mnogi analitičari na to područje/regiju gledaju i u širem i dubljem povijesnom kontekstu, pa se često naglašava da je kaos počeo prije 1400 godina, konkretno, nakon smrti proroka Muhameda, u 7. stoljeću, a svemu tomu pridonio je i europski kolonijalizam u 18. i 19. stoljeću. Vaš komentar?

- Sadašnji sukobi svakako imaju dugotrajniju genezu, a Bliski istok jedno je o najtežih kriznih žarišta u svijetu. No treba biti oprezan prema tumačenjima koja govore o višestoljetnom "kaosu". Znamo da su i ratovi u Jugoslaviji tumačeni kao rezultat navodno višestoljetnih sukoba i "vjekovne mržnje". Time se pretpostavlja neizbježnost ratova i zanemaruju razdoblja mira i suradnje Hrvata i Srba te drugih. Konačno, dva svjetska rata pokrenuta su u srcu "civilizirane" Europe. Upravo je nasljeđe europskog kolonijalizma snažno utjecalo i na Bliski istok. Nadalje, brojni povijesni događaji i sjećanja na njih - poput holokausta i Nakbe te dosadašnjih ratova i revolucionarnih prevrata - igraju važnu ulogu. Međutim, kako povijest pokazuje, iluzija je da će ratovi donijeti mir regiji. To mogu učiniti samo pregovori, dogovori i kompromisi. Poruka je to posebno SAD-u i Izraelu, kao dvjema najmoćnijim silama koje djeluju u regiji, da se angažiraju oko prekida ratova i napada te traže sporazum s Iranom, Libanonom, Palestinom. Nije to lako postići u kontekstu snažnih neprijateljstava i sukobljenih interesa, ali tomu nema alternative.

Od Williama Engdahla do mnogih sadašnjih povjesničara i geopolitičkih stručnjaka nafta se redovito navodi kao jedan od glavnih čimbenika zbog kojeg je Bliski istok u širem smislu strateško područje od posebnog interesa velikih sila, ali i zemalja Zaljeva, koje su na nafti izgradile vlastito bogatstvo, snagu i utjecaj... Precjenjuje li se uloga nafte ili je ona zbilja ključan faktor?

- Naravno da je uloga nafte iznimno važna u svjetskim razmjerima. Posljedice zatvaranja Hormuškog tjesnaca snažno su se osjetile diljem svijeta. Osim globalne međupovezanosti, jasno je da su međusobno povezani i rat, politika, ideologija i ekonomija. Rat utječe na cijene nafte, koje pak utječu na političke odnose. Nikad nisu na djelu samo ekonomska nego i politička i ideološka pitanja. To se dobro vidi na primjeru američke intervencije u Venezueli. Iako Trump i ne skriva da se radi o nafti i poslovnim interesima američkih kompanija, riječ je ujedno o udaru na Kubu, kojoj je Venezuela glavni dobavljač nafte. A Kuba je dugogodišnji protivnik SAD-a i sljedeća potencijalna meta.

Isprepletenost ekonomskih i političkih interesa vidi se i u našem susjedstvu. Upravo se odvija "albanska revolucija" protiv poslovnih planova članova Trumpove obitelji u toj zemlji. Tu je i sporazum Hrvatske i BiH o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija, u koji je politički uključena privatna američka tvrtka. Pod pritiskom SAD-a odstupio je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, a Dragan Čović među prvima je čestitao Trumpu na pobjedi u drugom mandatu, nadajući se političkim promjenama u BiH. Politika i ekonomija neizbježno su isprepletene, kao i globalna i lokalna zbivanja.