Pčele su simbol iznimne radne etike, organizacije i požrtvovnosti, a izraz "vrijedan kao pčela" proizlazi iz njihove kontinuirane aktivnosti od samoga rođenja. Njihova društvena struktura nalaže podjelu rada, brigu o zajednici i prilagodljivost okolišu, što služi kao uzor efikasnosti i održivosti - navodi dr. sc. Goran Buturac, čiji prilog "Pčelinji proizvodi: čudesna riznica zdravlja koja osvaja tržišta" objavljan na portalu INOVA istraživanja (inova-istrazivanja.com) prenosimo u skraćenom obliku uz neznatne prilagodbe u opremi.

Pčele su neizmjerno važne za ekosustav i poljoprivrednu proizvodnju. Priroda nam kroz njih pruža primjer kako organizirati rad na zadovoljstvo zajednice. Fasciniranost znanstvenika pčelama potvrđuje se u sve većem broju recentnih istraživanja objavljenim u prestižnim znanstvenim časopisima. Danas je Kina - donedavno najmnogoljudnija zemlja na svijetu - najveći proizvođač jednog od vodećih pčelinjih proizvoda - meda. Istovremeno, Novi Zeland, zemlja s 5,3 milijuna stanovnika, najveći je izvoznik meda na svijetu. To je potvrda kako tržište nagrađuje uspješne, bez obzira na veličinu zemlje. Usprkos svim izazovima i nedaćama s kojima se suočavaju, domaći pčelari uspijevaju održati proizvodnju meda stabilnom, a potencijala za budući progres pčelarstva u Hrvatskoj ne nedostaje.

Svjetski dan pčela obilježava se svake godine 20. svibnja. Ovaj datum su Ujedinjeni narodi proglasili Svjetskim danom pčela 2017. godine na inicijativu Slovenije, kako bi se podigla svijest o važnosti pčela i ostalih oprašivača za ekosustav i proizvodnju hrane. Datum 20. svibnja odabran je u spomen na rođenje Antona Janše (1734. - 1773.), pionira modernog pčelarstva.

ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA

Čini se kako svako novo otkriće, prethodno nepoznatih fenomena o pčelama, dodatno inspirira znanstvenike o dubljem zaranjanju u svijet pčela. Zanimljivo je kako to ne uključuje samo znanstvenike iz područja entomologije, biologije, agronomije ili ekologije već i one koji se bave svemirom, elektronikom, inovacijama i neuroznanošću.

Znanstvenici su već desetljećima zaintrigirani pitanjem broja vrsta pčela koje obitavaju na našem planetu. Zašto je to pitanje toliko važno? Zato što su pčele najvažniji oprašivači na našem planetu. Odgovorne su za oprašivanje velikog dijela svjetskih usjeva, a zbog svoje visoke aktivnosti i brojnosti igraju ključnu ulogu u proizvodnji hrane i održavanju bioraznolikosti. Najnovije istraživanje međunarodnog tima znanstvenika iz Australije, Njemačke i Singapura objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Communications, donosi prvu statistički izvedenu procjenu broja vrsta pčela diljem svijeta. Donedavne procjene su govorile kako u svijetu ima 21.000 vrsta pčela. Međutim, najnovije istraživanje potvrđuje kako na našem planetu živi između 24.705 i 26.164 vrsta pčela. To je povećanje od 18 do 25 posto u odnosu prema prethodnim procjenama.

Recentno istraživanje objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Leonardo pokazuje kako pčele mogu razumjeti jezik matematike. Mogu razumjeti i koristiti binarni sustav, 0 i 1. Zašto je to važno za znanost? Ljudi su oduvijek bili fascinirani svemirom. Nerijetko se pitamo jesmo li sami u svemiru. Ako nismo, kako izgleda život onih drugih (izvanzemaljaca) te kako oni komuniciraju, i kako bi se moglo s njima sporazumijevati? Pretpostavka je preko jezika matematike, koji bi mogao biti univerzalni jezik. Ideja matematike kao univerzalnog jezika nije nova. Pišući u 17. stoljeću, Galileo Galilei opisao je svemir kao veliku knjigu "napisanu jezikom matematike".

Ako dvije vrste bića koje jedna drugu smatraju stranima - ljudi i pčele - mogu izvoditi matematiku, onda bi možda matematika mogla biti temelj univerzalnog jezika i s bićima koja nastanjuju izvanzemaljske prostore.

Istovremeno, znanstvenici u području tehnologije i inovacija, konkretno u području mikročipova, fascinirani su pčelama, tj. njihovim sposobnostima orijentacije u prostoru - da napuste stanište i vrate se ponovno "kući". Trenutno se radi na inovacijama mikročipova - malih robota koji bi po "uzoru na pčele" - napustili odredište, u roju letjeli i primjerice navodnjavali zemljište, te na kraju se vratili natrag na početno odredište.

Istraživački tim neuroznastvenika sa Sveučilišta Macquarie u Sydneyju predvođen dr. Andrewom Barronom nedavno je došao do senzacionalnog otkrića: vrsta pčela poznata kako bumbari pokazuje osjećaj za ritam. Istraživanje je objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Science. Zašto je to otkriće važno? Zato što se dosada smatralo kako apstraktno ritmičko prepoznavanje zahtijeva veliki mozak. Razumijevanje kako pčele to rade sa sićušnim mozgovima moglo bi revolucionirati način na koji mali, minijaturni mozgovi tumače svijet.

Najvažnija je uloga pčela, naravno i nekih drugih insekata poput leptira, u oprašivanju - koje donosi nove urode i prinose. Pčele su najvažniji globalni oprašivači, ključni za bioraznolikost i proizvodnju hrane. Međutim, najnovije istraživanje objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Global Change Biology potvrđuje kako je sve veći problem s nektarom kod biljaka što sadrži sve manje hranjivih tvari - zbog klimatskih promjena - što u konačnici ugrožava svijet pčela i drugih oprašivača i istovremeno utječe na pad prinosa kultura.

Glavni pčelinji proizvodi uključuju med, cvjetni prah (pelud), propolis, matičnu mliječ, pčelinji vosak i pčelinji otrov. Svaki od njih ima specifičan sastav i blagotvoran utjecaj na zdravlje. Propolis je dobro poznat po svojim snažnim antibakterijskim, antivirusnim i protuupalnim svojstvima.

Med je tradicionalno najpoznatiji, najkorišteniji i u tom smislu je vodeći pčelinji proizvod. Med je izuzetno zdrav jer djeluje kao prirodni antioksidans, antibakterijsko sredstvo i izvor energije, bogat vitaminima i mineralima koji jačaju imunitet. Pomaže u smirivanju upala grla, poboljšava probavu te je hranjiva zamjena za rafinirani šećer.

Prema posljednjim dostupnim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) za 2024. godinu globalna proizvodnja meda dosegnula je vrijednost od dva milijuna tona. Istovremeno, najveći proizvođač meda na svijetu je Kina. Na tu zemlju otpada čak 22,8 posto ukupne svjetske proizvodnje (slika 1). Slijede ju Indija, s udjelom od 7,3 posto, Turska, s udjelom od 4,8 posto, Etiopija, s udjelom od 4,3 posto i Iran, s udjelom od 4 posto. Kina je najveći svjetski proizvođač meda zbog goleme populacije pčela, iznimno povoljnih klimatskih uvjeta te velikih poljoprivrednih površina pod medonosnim biljem.

Valja istaknuti kako na globalnom tržištu postoje kontroverze i sumnje u kvalitetu meda, a koje izaziva patvoreni med. Radi se o negativnom patvorenju kod kojeg se dodavanjem drugih, jeftinijih sastojaka medu poput saharoze, glukozno fruktoznog sirupa, melase, škrobnog sirupa i sličnog nastoji povećati obujam i profit. To dovodi do narušavanja kvalitete meda, gubitka povjerenja potrošača, nelojalne konkurencije na tržištu i nerijetko opravdanog nezadovoljstva lokalnih proizvođača meda.

PČELARSTVO U HRVATSKOJ

Pčelarstvo u Hrvatskoj je znatno više od samog profita i zarade. Razvoj te djelatnosti važan je za prinose poljoprivrednih kultura, održavanje bioraznolikosti, proizvodnju ljekovitih pripravaka (propolis, vosak, matična mliječ, med), i u konačnici za zdravlje svekolikog stanovništva. Pčelarstvo je vrijedna poljoprivredna grana koja nudi dodatan izvor prihoda i mogućnost razvoja obiteljskih obrta te se često pretvara u unosan hobi. Širenje baze malih proizvođača od iznimnog je značenja ne samo za poljoprivredu već i za ruralni razvoj, očuvanje okoliša i zadržavanje ljudi u ruralnim prostorima.

Pčelarstvo ima vrlo dugu tradiciju u Hrvatskoj. Zahvaljujući raznolikoj klimi, netaknutoj prirodi i bogatoj flori, naša zemlja nudi izvrsne uvjete za proizvodnju različitih vrsta meda. Posebno su cijenjeni bagremov, kaduljin, lipov i kestenov med. Mediteranski dio zemlje poznat je po aromatičnim medovima s otoka i priobalja, dok kontinentalni dio Hrvatske daje velike količine blagih i svijetlih vrsta medova.

Zbog iznimnih multipliktaivnih učinaka pčelarstva interes čitavog društva je razvijanje svijesti o dobrobiti pčela i pčelarstva za ukupnu zajednicu. Primjer Novog Zelanda dobar je putokaz Hrvatskoj kako se neovisno o veličini zemlje sustavnim ulaganjima u istraživanja, znanost, standarde kakvoće, marketing, logistiku, zaštitu od nelojalne konkurencije i nova tehnološka rješenja mogu postići izvanredni rezultati sve do globalnog liderstva u izvozu meda. n