Čepin oživljava tradiciju: Prvi hrvatski balet “Jela” i veza s turizmom
Inspiracija za kreativnost i zajedništvo: povezivanje prošlosti i sadašnjosti za budućnost
Kroz medije i društvene mreže spojeni smo u današnje digitalno doba s cijelim svijetom i ono što je pozitivno jest da su turisti sve više ekološki osviješteni i odlučuju se ići na destinacije koje nisu razvikane i gdje će imati ugodnu komunikaciju s lokalnom zajednicom koja se brine o svom identitetu i autentičnosti, ali i svom okolišu i načinu trošenja energije.
Kroz posebno izabran narativ koji treba biti uključen i u prostor boravka i okoliš te u sadržaje i aktivnosti koji će im se nuditi, turist, pa i onaj najzahtjevniji, može postati i emotivni partner vezan uz destinaciju. Tu se posebno ističe polazište za interpretaciju baštine kroz narativ koji je dobra osnova za tematiziranje i brend komunikaciju destinacije koje žele razvijati i kreativni i otudoor turizam, ali i kreativni oblik smještaja. Radi se o kompleksnom procesu, revitalizacijskoj paradigmi gdje je bitno uključivanje kreativne industrije u turizam. Kroz uključivanje kreativne industrije i imaginacije te posebno izvedbenih umjetnosti i storytellinga, turist ulazi u jedan novi svijet koji mu daje priliku za poseban doživljaj.
ČEPINSKI POUČAK
Primjer dobre prakse koji postavlja i Slavoniju na posebno mjesto zasigurno je Općina Čepin. Poveznica kroz arhetipsku energiju s obitelji Adamović, a posebno s Belom Adamovićem pl. Čepinskim, otvaranje je puta ka kreativnoj turističkoj ponudi. To je spoj kroz kružnu kreativnost gdje je prvi balet u Hrvatskoj ”Jela”, koji je “čekao pravo vrijeme” 127 godina, postao vrijedan resurs, te potaknuo motivaciju lokalnog stanovništva za održivi razvoj turizam,
Ističe se uloga “pokretača” koji su svojevrsni “lideri”, kao kreativni i inovativni pojedinci udruženi kroz otvoreno srce i um te kroz volju za promjenom i boljitak svih. To je i svojevrsni know-how, jer Čepin otvara “vilinska vrata” gdje je prvi hrvatski balet “Jela” inspiracija za kreativnost i zajedništvo.
Radeći na projektu obnove i revitalizacije dvorca Adamović, Općina Čepin angažirala je kao vanjskog suradnika povjesničara Hrvoja Pavića, koji više od dvadeset godina proučava povijest obitelji Adamović. Suradnja s Općinom Čepin rezultirala je proučavanjem brojnih znanstvenih radova o povijesti obitelj Adamović. Tako je uočena činjenica da je prvi hrvatski balet napisao upravo Čepinčanin Bela pl. Adamovič Čepinski, a praizveden je 15. siječnja 1898. u Hrvatskom zemaljskom kazalištu u Zagrebu.
Razumijevanje i vizija općinskog načelnika Dražena Tonkovća primjer je transformativnog leadershipa, a tu treba istaknuti svakako i pročelnicu Maricu Beraković, pa se tako ovo povijesno djelo, važno za Čepin, kao i za cijelu Republiku Hrvatsku, “vratilo u novi život”. Suradnjom Općine Čepin, Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku i Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku balet je ponovno postavljen, s premijerom 14. veljače 2025., pod režijom i koreografijom Vuka Ognjenovića. Naslovnu ulogu otplesala je Nichika Shibata, uz mlade polaznike baletnog studija Projekt. Bitno je da je ovaj balet i dalje u programu i da postaje dio stalnog repertoara. Kako navodi Ognjenović (https://hnk-osijek.hr/balet-jela-1/), za ovu novu izvedbu baleta potpuno je nova dramaturgija, režija i koreografija, a priča se samo u naznakama drži izvornika. Jedino je zadržana izvorna glazba, nije skraćivana niti je mijenjan redoslijed, uz što je novi libreto i nastao. Izvorna priča baleta je bajka, koja govori o Jeli, koju požuda za zlatom vodi na rub propasti, ali na kraju je našla sreću uz voljenog Marka. Od silne zaljubljenosti događa se metamorfoza, pa se oni pojavljuju i kao ljudi, ali i kao dva stabla: javor i jela.
ČEP-IN I ČEP-OUT
Radnja se događa usred šumskoga svijeta i očekivano je javljanje likova poput duhova vjetra, bure i šumskog bilja. Likovi su Jela u liku vile stabla jele, Marko kao duh javora, Šumska kraljica, Gospodar zlatne pećine, Zlatni genij, Vrhovna glava šumskih mužića te duhovi i vile zlata.
Čepin postaje ČEP-in, grad koji “odčepljuje” 127 godina i otvara vilinska vrata kao ČEP-out jer uz umjetničku vrijednost osvjetljava hrvatsku glazbenu baštinu i nacionalni identitet, pokazujući snagu suradnje umjetnika i zajednice. Čepin je primjer “destinacijskog dizajna” kroz povezivanje prošlosti i sadašnjosti za budućnost u kojoj će uživati prije svega lokalno stanovništvo s turistima, ali i cijela regija i cijela Hrvatska.
To je moguće jer su se aktivirale bitne “akupunkturne točke”. Te su točke poštovanje partnera i udruženih dionika te slušanje drugih, ali i slušanje sebe. To je stvaranje prostora koji motivira da pojedinac kao individua može pridonijeti cjelinu. Izostaje “glas suda” tako da je omogućen prelazak “projekcije” na istinsko promatranje. Usklađeni su glas uma, glas srca i glas volje kroz svojevrsni osjećaj zajedništva grupe. Otvoreno srce pomaže vidjeti situaciju iz cjeline, a otvorena volja pomaže da se počne sagledati i djelovati iz nove cjeline.
Inače je kristaliziranje dio kvantne teorije jer ističe da kada se mala grupa ključnih osoba spoji s određenom svrhom i ciljem, tada moć njihove namjere kreira posebno “energetsko polje” koje ima snažnu moć privlačenja onog što je “pravo i bitno”. To je način kako skupina funkcionira i ima moć za manifestiranje - to je integracija mišljenja, osjećaja i volje kroz djelovanje. I konačno tu je izvođenje odnosno realizacija jer je bilo bitno uspješno povezati onu pravu skupinu “igrača”.
Što se pak dublje simbolike tiče, kako vezano uz balet, tako i općenito, treba podsjetiti na ulogu koju drvo jela i javor imaju u mitologiji i tradicijskim vjerovanjima - to je snažna poveznica s prirodom, parkovnim i botaničkim turizmom, koji su veliki trend kroz “zeleni”, “ekološki” i outdoor turizam.
Jela ima snažno simboličko značenje povezano s trajanjem, a svojim impozantnim izgledom često postaje središnja točka u krajoliku koja simbolizira vječni život, neraskidivu snagu prirode koja ne vene ni zimi te trijumf svjetlosti. U grčkoj mitologiji ratnici se transformiraju (metamorfoza) u drvo jele i tako postaju nepobjedivi. U keltskoj astrologiji jela je misteriozno drvo. Magijski rečeno, drvo jele izražava nadu u pozitivan preokret te sreću i duhovni ili društveni uspon, a ovo drvo i u našoj narodnoj predaji ima moć da uklanja negativnu energiju i štiti. Drevni narodi u Europi koristili su grane zimzelene jele kako bi ukrasili svoje domove tijekom zimskog solsticija. Sama ideja rodila se kako bi se u kuću unijela simbolika plodnosti i novog života u tami i surovosti zime, to je i poveznica zašto se upravo ovo drvo kiti za Badnjak i uljepšava domove za vrijeme božićnih blagdana.
Javor (šumski) drvo je koje je meko i lagano za rad i nekada su se od njega tradicionalno pravile gusle, koje su bile nerazdvojni dio narodnog života i običaja. Livadski javor ili klen zaštitnik je za okućnicu, prema narodnoj predaji ako ovo drvo samo iznikne na međi, to je dobar znak za domaćina kuće, da će kuću pratiti napredak svake vrste. Iz debljeg stabla javora narod je nekada u proljeće vadio sok. Slavenski narodi su mu pripisivali velike magijske moći, a i drugi europski narodi su isticali tu moć i javor je postao drvo - posrednik između čovjeka i drugih svjetova. On smiruje impulzivne i nasilne umove te je simbol nezavisnosti i slobode.
Dodana vrijednost je i poveznica grba općine Čepin i grba obitelji Adamović, tako je heraldika odličan resurs za kreativni storytelling. Važno je i simboličko značenje suncokreta i polumjeseca. Polumjesec - svjetlo u tami preuzeto je iz grba ugledne obitelji Adamović, a to je također povijesna poveznica s današnjim vremenom.
Na tom grbu zlatni lav, koji je okrenut prema zlatnoj kruni, simbol je moći, vlasti, ali i plemenitosti. Zlatna kruna simbolizira također vlast i suverenost, ali i katoličku tradiciju. Šesterokraka zvijezda u kontekstu slavonskog grba i plemićkih obitelji tumači se inače kao simbol velikog junaštva, posebno u ratovima protiv Turaka. U heraldici hrvatskog plemstva i zemaljskim grbovima simbolizira Danicu (planetu Veneru), a kroz povijest je označavala uzvišenost, junaštvo, prosvijećenost i kršćansku vjeru
Zlatna boja (heraldičko zlato) tradicionalno simbolizira velikodušnost, uzvišenost i božansku svjetlost. Tako da ova lunacija vraća život tamo gdje je nastala stagnacija, vraća glas tamo gdje je bilo prešućivanja i vraća pokret - sve je to snažna simbolika za vraćanje baleta “Jela” u novi život! Suncokret je predstavljen kao plod zemlje, poveznica sa suvremenim životom i bogatstvom jedne zajednice ljudi. Od davnina su mistici, mudraci i duhovni učitelji davali posebno značenje oblicima. Vjerovalo se da je u tim oblicima skrivena tajna života, objedinjavajuća prisutnost ili sila koja može objasniti prirodu svemira.
SVETA GEOMETRIJA
Ti su oblici poznati kao sveta geometrija. Upravo je suncokret jedan od najljepših i najočitijih primjera svete geometrije i matematike u prirodi, gdje se sjemenke raspoređuju prema Fibonaccijevu nizu kako bi postigle maksimalnu učinkovitost. Ovaj obrazac omogućuje optimalno pakiranje sjemenki, osiguravajući da svaka dobije dovoljno prostora i svjetlosti.
Mladi Mjesec označava početak novog lunarnog ciklusa i nastaje kada se Sunce i Mjesec nađu na istom stupnju na nebu. U tom trenutku Mjesec se iz naše perspektive ne vidi jer je njegova osvijetljena strana okrenuta od Zemlje. Iako je riječ o astronomskom fenomenu, njegovo značenje u astrologiji i simbolici daleko nadilazi samu pojavu na nebu. Mladi Mjesec na poseban način označava početak ciklusa. I ne pokazuje se odmah sve vidljivo i jasno, nego tek nagovještaj početka ciklusa u tišini.
To je faza kroz koju je prošao i Čepin - u kojoj se energija povlači i sabire da bi mogla polako jačati. Ne zato što nema kretanja, nego zato što se kretanje odvija iznutra. Upravo u toj nevidljivoj fazi nastaje temelj svega što se razvijalo i postalo vidljivo i snažno. Mladi Mjesec označava taj moćni trenutak u kojem započinje novi ciklus, pa se njegovo značenje povezuje s novim počecima i namjerama, a to nam Čepin itekako pokazuje i dokazuje. (Portret snimio: ) n
