MAGAZIN PEXELSPHOTO BY Miguel Arcanjo Saddi
PEXELS/MIGUEL ARCANJO SADDI
16.5.2026., 20:20
MORALNA DILEMA

Jonas Martiny: Može li se i dalje putovati čiste savjesti?

Svatko tko povremeno putuje nađe se u moralnoj dilemi. Bilo da se radi o svakodnevnim situacijama da se javlja grižnja savjesti jer letenje zrakoplovom oslobađa velike količine CO2 bilo zbog negativnih posljedica modernog masovnog turizma - piše Jonas Martiny, čiji prilog za DW prenosimo uz neznatno skraćenje i prilagodbu u opremi.

MAGAZINJonas Martiny NOVINAR DW TURIZAM

Moramo li to prihvatiti ili ipak postoje alternative? Za Wolfganga Strasdasa odgovor je jasan: "Mislim da se uopće ne treba osjećati krivim", kaže znanstveni direktor Centra za održivi turizam u Berlinu, koji već dugi niz godina proučava utjecaje putovanja. Turizam je važan gospodarski sektor u mnogim regijama svijeta i znatno pridonosi prosperitetu, napominje on. Međutim, smatra da postoje i neke stvari koje pritom svakako treba uzeti u obzir, posebno što se tiče utjecaja putovanja i pretjeranog turizma ("overtourism") na okoliš.

Izvan sezone

“Trebali bismo se stvarno zapitati: Moram li stvarno ići u Atenu usred ljeta, kada je već ionako sve prenatrpano?" Odabir izvan sezone, ako vam okolnosti to dopuštaju, bar pomaže ublažiti pritisak, kaže stručnjak. Također bi se, prema njegovu mišljenju, moglo razmotriti alternativne destinacije, koje su jednako zanimljive, ali s manje gužve: Leipzig umjesto Berlina, Philadelphia umjesto New Yorka, predlaže Strasdas: "Tu je i nedovoljno razvijen turizam", dodaje Strasdas - dakle, mjesta čiji bi stanovnici sigurno pozdravili dolazak više posjetitelja.

Petra Thomas se slaže: "U Kataloniji bi, na primjer, mnogi u unutrašnjosti željeli vidjeti više turizma." Barcelona, ​​​​glavni grad sjeverne španjolske regije, očito ga ima previše, zaključuje Thomas. Ona je direktorica Foruma Anders Reisen (Forum za alternativna putovanja), udruge za održivi turizam s više od 140 članova turoperatora. Oni se obvezuju pridržavati strogih kriterija kako bi svojim klijentima omogućili uživanje u odmoru bez grižnje savjesti. Između ostalog, kriteriji navode da treba izbjegavati regije "koje su već toliko posjećene da postoji rizik od prekomjernog turizma".

Thomas je uvjerena: "Postoje uvjeti pod kojima turizam ima pozitivan utjecaj." Ljudi se okupljaju i sastaju, događa se kulturna razmjena, a putnici stječu vrijedna iskustva koja mijenjaju njihov pogled na svijet, objašnjava. Međutim, nedavno je iz prve ruke iskusila kako se netko može naći u neugodnim situacijama putujući s turističkom grupom u nekom ruralnom predjelu, radilo se o Kamerunu. Neki od putnika počeli su fotografirati lokalne seljane, čak su ih fotografirali ispred njihovih koliba. "Nekolicina ljudi fotografirala je i unutar njihovih kuća, kao da se ništa ne događa", prisjeća se, te kaže: "Bilo mi je neugodno zbog njih." Imala je snažan osjećaj da je to kršenje njihove privatnosti: "Mnogi putnici doživljavaju ovakve trenutke."

Oliver Zwahlen to potvrđuje. Strastveni svjetski putnik i autor bloga "Weltreiseforum" godinama se bavi sa svakodnevnim moralnim dilemama s kojima se čovjek susreće tijekom putovanja. "U nekom trenutku shvatio sam da se gotovo svi žele ponašati ispravno tijekom putovanja i izbjeći nanošenje bilo kakve štete", kaže švicarski autor. Istovremeno, međutim, postoji veliko neslaganje oko toga što je ispravan postupak, dodaje on. "Trebate li davati olovke djeci koja prose", pita Zwahlen. "Pomaže li im to u školi ili je jednostavno roditeljima isplativije slanje djece da prose na ulici nego u školu?"

Ponekad može biti teško i suočiti se sa zemljama čiju vladu i političku orijentaciju turisti ne žele podržati. "Da, mogu postojati legitimni prigovori na običaje, zakone ili vlade", kaže stručnjak. "Ali bojkotom putovanja prvenstveno pogađamo obične ljude. Na primjer, ljude koji prodaju vodu turistima u svojim malim trgovinama ili koji su pronašli posao kao konobari u restoranu." Dodaje da su, posebno u zemljama koje su jako izolirane, turisti dobar način da ljudi ostanu u kontaktu s vanjskim svijetom.

Međutim, prema Zwahlenu, jedna se dilema ne može riješiti: "Bez obzira na to što radite, putovanje je uvijek problem za zaštitu okoliša." Ugljični otisak, posebno zračnog putovanja, jednostavno je loš - i ostat će takav dugoročno. Kao putnik, možete samo pokušati smanjiti štetu, napominje: "Uvijek sam se trudio manje putovati, ali putovanja učiniti dužima." Nadalje, leti samo ako nema druge mogućnosti, i tada, kad god je to moguće, izravno i modernim zrakoplovima, koji troše manje goriva.

Aviokompanije

To zagovara i Forum za alternativna putovanja. "Iz naše perspektive, radi se o smanjenju emisija gdje god je to moguće", kaže Petra Thomas. Članovi njezine udruge obvezuju se ponuditi svojim klijentima autobusne i željezničke veze kao alternativu: "Ali jednostavno postoje odredišta do kojih se može doći samo avionom." Istraživač turizma Wolfgang Strasdas preporučuje da se u takvim slučajevima baci pogled na indeks zrakoplovnih tvrtki organizacije za zaštitu klime Atmosfair, koji ocjenjuje zrakoplovne tvrtke prema njihovoj klimatskoj učinkovitosti. "Višak" emisije CO2 trebao bi biti kompenziran, smatra on. Unatoč svim ekološkim problemima, Strasdas u konačnici vjeruje da pozitivni aspekti putovanja nadmašuju negativne. "U osnovi, putovanje je dobitna kombinacija za sve uključene", kaže Strasdas.

Aktualna situacija u sektoru putovanja bila je i jedna od tema na Međunarodnom sajmu turizma (ITB), koji se početkom veljače održao u Berlinu. No jubilarno, 60. izdanje najvažnijeg svjetskog sajma te branše zasjenila je eskalacija nasilja na Bliskom istoku. Izrael je zbog toga otkazao sudjelovanje na ITB-u. Na sajmu je svoju turističku ponudu uspješno predstavila i Hrvatska. Njemačka je najvažnije emitivno tržište za hrvatski turistički sektor.