Brojke su impresivne i one ne lažu! Više od 1,5 milijardi međunarodnih turista putovalo je u inozemstvo 2025. godine, postavivši temelje za rekordnu 2026. godinu. Prema Svjetskom turističkom barometru, koji je objavio UN Turizam, međunarodni dolasci porasli su za 4 % globalno, počevši odgovarati prosjeku rasta prije pandemije, od oko 5 % godišnje između 2009. i 2019. godine - piše Lindsey Galloway za BBC, te dodaje:

Iako je Europa ostala najposjećenija regija na svijetu, s gotovo 800 milijuna dolazaka i solidnim rastom od 6 % u odnosu prema 2024. godini, destinacije koje su zabilježile najbrži rast nisu bile uobičajene glavne atrakcije. Brazil je zabilježio porast dolazaka od 37 %, Egipat za 20 %, Etiopija za 15 % i Butan za 30 %. Čak su i Sejšeli, mali arhipelag uz istočnu Afriku, zabilježili porast od 13 %. "Te zemlje spadaju u rastuću kategoriju destinacija s visokim identitetom u nastajanju, koje više nisu nišne, ali još nisu ni zasićene", rekao je Steven Vigor, izvršni direktor tvrtke za savjetovanje o putovanjima Revigorate, te naglasio: "Sve više putnika sada privlače prepoznatljiva kultura, krajolici i mogućnosti otkrivanja, pa su zemlje s jakim identitetom i pristojnim pristupom jasni pobjednici."

Posljedice rata

No pozitivni trendovi iz 2025. suočili su se s neočekivanim problemima u prvih nekoliko mjeseci 2026. godine. Razlog su rat SAD-a protiv Irana i kriza u Hormuškom tjesnacu - prekid transporta nafte i plina, odnosno ukupono napeto stanje na Bliskom istoku, koje se neizbježno odražava koliko na sigurnost regije toliko i na ekonomiju i gospodarstvo, uključujući i turizam.

Apetit Europljana za putovanja u inozemstvo možda je porastao, ali napetosti na Bliskom istoku znače da je sve više putnika zabrinuto za sigurnost kada razmišlja o putovanju u inozemstvo. Informacijama o putovanjima diljem Europe dominiraju posljedice napetosti vezanih uz Iran, od otkazivanja letova do rastućih strahova zbog opskrbe mlaznim gorivom - piše za euronews.com Fakhriye M. Suleiman.

Međutim, tu dolazimo i do paradoksa. Najnovije istraživanje Europske komisije za putovanja (ECT) o praćenju raspoloženja za putovanja unutar Europe pokazalo je rekordne razine interesa - 82 % Europljana planira putovati ove sezone, što označava značajan oporavak od pandemijskih padova 2020. i 2021. No povećane geopolitičke napetosti mijenjaju prioritete europskih putnika. Podaci ECT-a pokazali su da 22 % ispitanika sada sigurnost odredišta navodi kao glavni razlog za zabrinutost, što je porast od 4 % u odnosu prema prošloj godini - posebno zbog Bliskog istoka.

Putnici također pažljivije prate troškove u usporedbi s 2025. godinom. Unatoč tome što sve više ljudi želi letjeti, mnogi zauzimaju oprezan pristup trošenju, umjesto toga odlučuju se za kraće boravke i strože proračune. ECT navodi porast broja ispitanika koji planiraju putovanja od četiri do šest dana za 3 %, u usporedbi s padom od 5 % broja onih koji žele boravak od sedam do 12 dana. Putni budžeti također su se pomaknuli prema umjerenosti, s porastom od 6 % gostiju koji su spremni potrošiti do 1000 eura, a broj putnika koji žele potrošiti 1500 eura i više pao je za 9 %.

Istraživanje globalne savjetodavne tvrtke Teneo otkrilo je nagli porast cijena zrakoplovnih karata, pri čemu su čak i najniže prosječne karte u ekonomskoj klasi putnike stajale 24 % više nego prošle godine - što je najveći prosječni porast u posljednjih pet godina. Međutim, utvrđeno je da su stariji europski putnici spremniji uložiti više u dužinu boravka i proračun za planirana ljetna putovanja.

Inače su u predsezoni predviđanja za nadolazeće ljetne mjesece bila različita. Početkom travnja čelnik Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol u intervjuu za AP upozorio je, između ostalog, i na rizične zalihe mlaznog zrakoplovnog goriva u Europi, što bi moglo ugroziti putovanja, odnosno turističku sezonu. Međutim, reagirao je povjerenik Europske unije za promet Apostolos Tzitzikostas rekavši da "nema stvarnih dokaza" o nestašicama u bloku od 27 zemalja, pa su dužnosnici EU-a pozvali turiste da planiraju odmor bez straha.

U tom kotekstu navodimo jedan primjer. Singapurski poslovni čovjek Ramon Padiernos kaže kako je zbog ratnog stanja na Bliskom istoku morao zamijeniti svoje omiljene prijevoznike Emirates i Qatar Airways Turkish Airlinesom, ali je ipak stigao do - Dubrovnika. "Osjeća se utjecaj cijena nafte, ali svi jednostavno nastavljamo sa svojim životom i uživamo u praznicima", rekao je, te dodao: "Mislim da je najbolje za svijet da vidi svjetliju stranu svega toga, umjesto da se usredotočuje na probleme koje ne možemo kontrolirati."

Uglavnom, posljedice izazvane ratnom situacijom s Iranom i naglim porastom cijena goriva pridonijele su ipak nešto izraženijoj nepredvidljivosti i u turističkoj industriji, uključujući i Dubrovnik, glavnu hrvatsku destinaciju na Jadranu, koja godišnje privlači milijune posjetitelja. Iako je broj turista u Dubrovniku porastao, lokalni dužnosnici upozoravaju da ništa nije zajamčeno. Miro Drašković, direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika, napomenuo je da se, iako američko tržište ostaje snažno, neki australski putnici - uobičajeni među deset zemalja koje najviše posjećuju grad - sada "suočavaju s teškoćama pri putovanju prema Europi". "Situacija je zasigurno jako teška i pratimo što se događa svaki dan", rekao je za Associated Press. Zasad stvari izgledaju dobro. Dubrovačka zračna luka zabilježila je porast posjetitelja od 13 % tijekom Uskrsa u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. U usporedbi s drugim regijama u zemlji, Dubrovnik bi mogao biti teže pogođen ako se kriza s gorivom produbi, zbog svog položaja na južnom vrhu hrvatske obale Jadranskog mora. Oko 80 % posjetitelja dolazi u Dubrovnik zrakoplovom...

Bilo kako god, globalna turistička industrija, bar jedan njezin dio, suočava se s najgorom krizom od pandemije, a ovaj put šteta se mjeri u milijardama. Otkad je 28. veljače 2026. počela američko-izraelska kampanja bombardiranja Irana, posljedice su se proširile daleko izvan Bliskog istoka, dotičući zrakoplovne tvrtke, hotele i turistička gospodarstva na svim kontinentima - piše Wego Travel Blog (blog.wego.com) te elaborira niz aspekata aktualne krize.

Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC) procjenjuje da samo regija Perzijskog zaljeva, dok sukob traje, svakodnevno gubi 600 milijuna dolara potrošnje posjetitelja. UAE čini 180-200 milijuna dolara tog dnevnog gubitka, Saudijska Arabija otprilike 120 milijuna dolara, a ostatak je raspoređen na Katar, Bahrein, Oman i Kuvajt.

Osim zbog cijena goriva zrakoplovne tvrtke gomilaju gubitke i zbog izbjegavanja zračnog prostora Bliskog istoka. Podatci Eurocontrola pokazuju da se svaki dan preusmjerava otprilike 1150 letova, što je dnevno ukupno 206.000 km dodatne udaljenosti leta. Jedan preusmjereni let na duge relacije potroši 90 - 120 minuta dodatnog goriva. Tu je i osiguranje od ratnog rizika. Premije su porasle za 50 - 500 %. Dodajtu tomu poremećaje u rasporedu posade, komplikacije s radnim vremenom i troškove premještanja, račun za cijelu industriju je golem. Neki ekonomisti procjenjuju da bi kumulativni troškovi mogli premašiti milijardu dolara ako se sukob produži do sredine 2026. godine.

Europa na dobitku

Uzimajući sve aspekte u obzir, koliko negativne toliko i pozitivne, stara poslovica da kad jednima smrkne, drugima svane aktualna je i u ovim sadašnjim okolnostima. Drugim riječima, dok Bliski istok gubi prihode, Europa doživljava neočekivani rast turizma. Predviđa se da će kontinent zabilježiti porast međunarodnih dolazaka od 6,2 % u 2026. godini, uglavnom zbog odlaska putnika s odredišta u Perzijskom zaljevu na europske desetinacije. Španjolska prednjači. Zemlja je u samo prva dva mjeseca 2026. dočekala više od 10,7 milijuna međunarodnih posjetitelja, što je porast od 2 % u odnosu prema prethodnoj godini, a prihodi od turizma porasli su na 7,6 milijardi eura samo u veljači. Grčka bilježi sličan zamah, s međunarodnim dolascima u atensku zračnu luku koji su porasli za 11,7 % u usporedbi s istim razdobljem 2025. Italija, Portugal i Hrvatska također bilježe porast rezervacija. Ukupno, Španjolska i Italija zabilježile su više od 20 % više rezervacija u usporedbi s prošlom godinom.

Bilo kako god, sljedeći tjedni odredit će hoće li globalna turistička kriza iz 2026. postati povijesna fusnota ili prekretnica koja trajno mijenja način na koji svijet putuje. U svakom slučaju, industrija se već promijenila, zaključuju u Wego Travelu. No svim izazovima usprkos, putovati se mora i turizam bez putovanja ne postoji. Ili, kako je to mudro zaključio Augustin iz Hipona, u također izazovnim vremenima: "Svijet je knjiga, a oni koji ne putuju čitaju samo jednu stranicu."