Kada bi nas netko upitao koja bi bila naša životna želja, vjerojatno bi odgovor bio “biti sretan” ili “biti ispunjen životnim zadovoljstvom”. Osjećaj je, naravno, subjektivan, dakle pod utjecajem vlastite percepcije o tome kakvo bi trebalo biti naše zadovoljstvo - kaže izv. prof. dr. sc. Željko Bogdan s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te u nastavku svoje analize za Magazin piše:

ŽELJKO BOGDAN

Ustupljeno

- Jedna od komponenti tog zadovoljstva jest ona materijalna, a drugu, duhovnu, ovdje nećemo razmatrati. Materijalna sastavnica bit će pod utjecajem naših primanja, ali i cijena, o kojima će više riječi biti u ovom tekstu. Kad je prosječna godišnja inflacija 2024. godine dosegla 3,0 %, vjerojatno smo bili promislili da će se dalje kretati u iznosima od prije 15-ak godina [1]. Blagi prošlogodišnji rast cijena za prosječno 3,7 % još svjedoči u prilog niskoj inflaciji u nas. Ipak, u posljednjih nekoliko godina inflacija nam ne prestaje biti glavna tema, pa se nameće pitanje koji je razlog tomu. Vjerojatno nam je u “sjećanju” iz proteklih deset godina još ostalo razdoblje jako niske, pa i negativne, stope inflacije [2], ali je svakako jasno da nam danas 20 eura traje kraće nego prije 150 kuna. Pa u kafiću izvan centra Zagreba danas popijete dva macchiata s mineralnom za 6 eura ili oko 45 kuna, makar se za usporedbu može naći puno važnijih namirnica. Subjektivni osjećaj nam daje naslutiti da su stvarne cijene porasle više nego što prikazuju podatci o službenoj inflaciji.

TROŠENJE I TROŠKOVI

Ali što se iz njih dade iščitati? Oni nam pokazuju koliko su cijene prosječno rasle u usporedbi s prethodnom godinom. Tijekom 2025. to je iznosilo 3,7 % u odnosu prema 2024. godini. Prosječan rast cijena za neke namirnice bio je i veći, pa je u skupini Mlijeko, ostali mliječni proizvodi i jaja iznosio 4,8 %, za meso 9,4 % (od čega su junetina i teletina prosječno poskupjele 22,5 %), za ribu 8,7 %, a neke su namirnice poskupjele i manje (poput kruha i pekarskih proizvoda - 1,5 %) ili čak iskusile pad cijena (primjerice, dizelsko i benzinsko gorivo). Ali sve one nemaju jednak utjecaj na ukupnu inflaciju. Inflacija je prosječni porast cijena, i to ponderirani, a pondere izračunava i objavljuje Državni zavod za statistiku na temelju Ankete o potrošnji kućanstva. Prema njihovim izračunima, prosječno je kućanstvo 2025. godine 26,648 % primanja trošilo na hranu i bezalkoholna pića, na troškove stanovanja 16,908 %, na rukovanje osobnim prijevoznim sredstvima 9,190 % (od čega najviše otpada na goriva i maziva), a nešto će se naći i za alkoholna pića i duhan (4,984 %) te odjeću i obuću (6,702 %), ali i za druge potrepštine.

Svakako nam ti postotci djeluju čudno jer mislimo da nam nakon hrane i troškova stanovanja za život ništa drugo i ne preostaje. Međutim, ovdje je riječ o prosječnoj košarici te za individualne obitelji ona može biti drukčija, a s njome i njihov vlastiti doživljaj inflacije. Kod umirovljenika je udio izdvajanja za prehranu sigurno veći, pa je, kad znatno rastu cijene hrane, i njihova subjektivna percepcija inflacije mnogo veća od one u službenim podatcima. A ne treba posebno napominjati da se i izračun ukupne inflacije odnosi na mnoštvo dobara i usluga, pri čemu se neka kućanstva njima i ne koriste ili ona imaju manji udio u njihovoj potrošačkoj košarici. Kućanstva bez automobila nisu direktno pogođena promjenama cijena goriva i maziva te rezervnih dijelova za automobile (ali utjecaj može biti indirektan). Dodatno, podatci o cijenama prikupljaju se na temelju uzorka s devet lokacija (Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik i Varaždin). Nije nezamislivo da neko manje mjesto na obali bude po skupoći ravno velikom gradu poput Zagreba a da to ne utječe na samu stopu inflacije.

Ali što je kod nas dominantno djelovalo na prosječnu inflaciju tijekom 2025.? Više je grupa proizvoda koji se mogu izdvojiti, ali svakako dominiraju one skupine čiji je utjecaj pozitivan. Doprinos cijena hrane svakako je primaran i zahvaća 28,51 % cjelokupne inflacije (36,73 % ako se uključe i bezalkoholna pića), a među njima su svakako najviše rasle već spomenute cijene junetine i teletine (drugo je pitanje koliko od tog mesa dolazi od životinja iz domaćeg uzgoja i koliko od tog rasta cijena dobiva sam uzgajivač, a koliko mesnice i trgovački lanci). Na drugom mjestu su troškovi stanovanja, konkretnije, električna energija (skuplja za prosječno 10,7 %) i plin (prosječni porast cijena od 8,9 %), pa su tako ti energenti u kućanstvu “odgovorni” za 21,59 % ukupne inflacije. A na treću poziciju valja smjestiti restorane i usluge smještaja, koji su “krivci” za 11,33 % ukupne inflacije. U okviru posljednje kategorije valja istaknuti da se radi o usluzi s oko 5,113 % prosječne potrošačke košarice. Ukupan porast cijena u toj klasi iznosio je 8,2 %, uz nešto manji u podskupini Usluge pripreme i posluživanja hrane (7,6 %), a nešto veći kod usluga smještaja (od kojih se najveći odnosio na odmarališta, mjesta za kampiranje, hostele za mlade i slične usluge smještaja, koji su prosječno poskupjeli za 16,1 % u odnosu prema 2024.).

PEXELS/PIXABAY

DODATNA OPTEREĆENJA

Od preostalih skupina valja još navesti usluge namijenjene rekreaciji, sportu i kulturi, koje utječu na oko 6,47 % ukupne inflacije. Prosječno su cijene u toj skupini bile više 6,5 % u odnosu prema 2024. godini. Međutim, valja imati na umu da ova skupina uključuje različita dobra i usluge od kojih su neki bilježili i pad cijena (poput kamera, sportske opreme, glazbenih instrumenata, audiovizualnih medija i proizvoda za kućne ljubimce). Znatan, pak, porast cijena osjetile su usluge povezane s prisustnošću na sportskim natjecanjima (37,7 %), veterinarske i ostale usluge za kućne ljubimce (22,3 %), usluge kina, kazališta i koncertnih prostora (10,1 %), fotografske usluge (9,4 %), usluge muzeja, knjižnica i kulturnih ustanova (9,4 %), obrazovne knjige i udžbenici (8,5 %), ali i druga dobra i usluge koji se ubrajaju u rekreaciju i kulturu ostvarivali su veći ili manji rast cijena u odnosu prema samoj skupini. Usluge osobne njege i socijalne zaštite “odgovorne” su za oko 5,39 % ukupne inflacije. Među njima posebno valja izdvojiti popravak i najam nakita, satova i ručnih satova (prosječan rast cijena od 17 %), frizerske usluge, koje su prosječno poskupjele za 10,8 %, ali i umirovljenički domovi za starije osobe i domovi za osobe s invaliditetom koji ne pružaju medicinsku skrb, čije su cijene rasle za prosječno 11,2 % u odnosu prema 2024. godini.

Na opisan način izdvojeno je pet skupina dobara i usluga čije cijene obuhvaćaju ukupno 81,51 % inflacije iz 2025. godine. Preostali dio su različita dobra i usluge s manjim pojedinačnim doprinosima, ali i neka dobra i usluge s padom cijena. Već je istaknuto da su goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva bila jeftinija (i to prosječno za 4,2 %, od čega dizel za 6,0 %, a benzin za 3,1 %), a imala su udio od 5,594 % u prosječnoj potrošačkoj košarici. Razina cijena odjeće i obuće pala je za 1,7 %.

A što nam donosi 2026.? Trenutni podatci pokazuju da su cijene u prvom kvartalu ove godine prosječno više 4,0 %. S prosječnim godišnjim rastom od 2,4 % cijene hrane zadržavaju pozitivan doprinos, ali je on bitno manji nego u 2025. godini. Izrazit pozitivan utjecaj ponovno imaju cijene električne energije i plina za kućanstva te cijene u kategoriji Restorani i usluge smještaja. Kategorije s važnijim utjecajem na ukupnu razinu cijena u prvom kvartalu 2026. postaju: Ostale usluge povezane s osobnim prijevoznim sredstvima, Alkoholna pića i duhan te Stvarne najamnine za stanovanje. Pozitivan utjecaj u prvoj skupini dominantno se veže uz potkategoriju Tečajevi vožnje, vozački ispiti, dozvole i tehnički pregledi vozila. Premda su u prosječnoj potrošačkoj košarici zastupljeni sa samo 1,252 %, u prvom su kvartalu 2026. ostvarile prosječan rast cijena od čak 33,70 % u usporedbi s prvim kvartalom prošle godine. Tehnički pregledi i registracija, tečajevi vožnje i vozački ispiti znatno su poskupjeli i pridonose inflaciji u prvom kvartalu 2026. U drugoj je skupini važniji rast cijena duhanskih proizvoda, koji u prvom kvartalu iznosi 9,1 %. Stvarne najamnine za stanovanje u prvom kvartalu 2026. više su za prosječno 39,73 % u usporedbi s prvim kvartalom 2025., ali je njihov rast nastupio još u kolovozu 2025.

Na razini samog kvartala cijene goriva zadržale su negativan utjecaj. Ali u odnosu prema ožujku 2025. cijene dizela su prosječno više 9,5 %, a benzina 4,6 %, što se poklapa s krizom na Bliskom istoku. Tako su već podatci za prvi kvartal 2026. pokazali da je prosinačka projekcija HNB-a za inflaciju od 3,1 % na razini 2026. nerealna, te su je u ožujku korigirali na 4,4 %. No DZS-ova prva procjena inflacije za travanj, koja iznosi čak 5,8 %, i tu projekciju dovodi u pitanje. Naime, potvrdi li se ta procjena za travanj i ostane li identična do kraja godine, prosječna inflacija za 2026. može iznositi i 5,35 %. Ali ostane li ovako snažan porast samo jednokratnim i bude li godišnja inflacija od svibnja do prosinca 4,377 %, moguće je da prosječna inflacija bude na 4,4 %. Zasad iz procjena DZS-a znamo da na godišnju inflaciju u travnju dominantno utječu cijene energije, što se može povezati s trenutnom geopolitičkom situacijom u svijetu, ali ukupna struktura inflacije bit će poznata tek nakon što se za dva tjedna obznane detaljniji podatci o inflaciji u travnju.

DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL

BIT ĆE ŠTO BUDE

Uspoređujući podatke na razini EU-a, primjetno je da je Hrvatska pri samom vrhu po visini stope inflacije. Tako, prema podatcima za 2025., dijelimo treće mjesto s Mađarskom (na drugom mjestu u eurozoni, nakon Estonije), za prvi kvartal 2026. na prvom smo mjestu u eurozoni (ali na drugom u EU-u, iza Rumunjske) i za travanj 2024. na drugom mjestu u eurozoni i EU-u (jer je od ove godine Bugarska u monetarnoj uniji i ima prvu procjenu godišnje inflacije od 6,2 %). No u isto vrijeme Hrvatska se sa stopom gospodarskog rasta od 3,4 % 2025. nalazi na petom mjestu u EU-u, a pozitivna kretanja predviđaju se i za ovu godinu. Rast potpomaže domaća potražnja potaknuta rastom investicija koje se u značajnoj mjeri financiraju sredstvima iz EU-a. Svakako je prisutan i pozitivan efekt osobne potrošnje, koji potiču rast realnih plaća, rast potrošačkog optimizma ali i pozitivna turistička kretanja. U takvim uvjetima rast cijena postaje očekivan. Mnogi će za to uperiti prst i u rast plaća u javnom sektoru iako je istraživanje O. Nadoveze objavljeno početkom 2025. pokazalo da je taj utjecaj umjeren. Naravno, dio utjecaja valja povezati i s vanjskim šokovima, posebice kad se uzme u obzir znatan utjecaj cijena hrane na inflaciju i da je Hrvatska izrazito ovisna o uvozu hrane. Istraživanje D. Kunovca, I. Batušića i J. Čorka (Vino i čokolada: kakva je veza globalnih poremećaja s domaćim cijenama hrane?) jasno je istaknulo utjecaj vanjskih šokova poput pandemije i rata u Ukrajini u posljednjih nekoliko godina, ali i jasno naglasilo brzinu i lakoću kojima su trgovci te troškove prenosili na potrošače.

Dok se za gospodarsku aktivnost očekuju niže, ali ipak pozitivne stope rasta, inflacija u 2026. godini možda bude i veća od očekivane. Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku jasno upućuju na to da bi nam moglo biti “veselo”. Ali ipak se domaći trgovci ne moraju brinuti. Bar za sada, a za 2027. ćemo još vidjeti.

[1] Između 2000. i 2013. inflacija se kretala između minimalnih 1,1 % 2010. i 6,1 % 2008. godine, ali je najčešći obuhvat bio između 2,1 i 3,5 %.

[2] Od 2014. do 2016. imamo negativnu inflaciju, koja je najveća bila 2016., sa stopom inflacije od -1,1 %, a potom slijede tri godine s pozitivnom stopom inflacije, od 0,8 % 2019. do 1,5 % 2018. godine. n