Dok se rat vodi u istočnoj Europi, na jugoistoku kontinenta pojavljuje se druga fronta - manje vidljiva, ali izuzetno opasna, i politički i sigurnosno. Njezin epicentar je na Zapadnom Balkanu - piše prof. dr. sc. Orhan Dragaš, srbijanski stručnjak za sigurnost i međunarodne odnose, čiji prilog za kyivpost.com, prenosimo uz neznatno skraćenje i prilagodbe u opremi.

PROF. DR. SC. ORHAN DRAGAŠ, Srbijanski stručnjak za sigurnost i međunarodne odnose

- Godinama se na ovu regiju gledalo kao na sporo napredujuće pitanje za europsko proširenje. Danas je to luksuz koji si Europa više ne može priuštiti. Ruski rat protiv Ukrajine dramatično je promijenio sigurnosnu arhitekturu kontinenta, a krize na Bliskom istoku remete energetske i trgovinske rute koje održavaju europsko gospodarstvo. Između ta dva pritiska nalazi se Zapadni Balkan, regija koja je već ekonomski povezana s Europom, ali još uvijek nije dio njezina sigurnosnog sustava. U tim okolnostima Balkan više nije periferno pitanje u europskoj politici. Postaje test sposobnosti Europe da zaštiti vlastiti sigurnosni prostor. Ako Europa ostavi taj prostor praznim, netko drugi će ga popuniti.

ZONA INTERESA

Posljednjih godina Zapadni Balkan sve više poprima karakteristike operativne sive zone između Europske unije i vanjskih aktera koji nastoje projicirati politički, informacijski i sigurnosni utjecaj u Europu. Takvo okruženje ne nastaje iznenada. Razvija se postupnim procesom u kojem se isprepleću informacijske operacije, financijske mreže, logistički tokovi i politički utjecaji - koji djeluju izvan institucionalnog okvira Europske unije. Zbog te institucionalne nedovršenosti regija je podložna neizravnim operacijama. Kao rezultat toga, Balkan se sve više doživljava kao područje kroz koje prolaze logističke i financijske veze povezane s operacijama političkog utjecaja u Europi.

Te operacije ne provode se tenkovima ili raketama. Cilj im je potkopavanje povjerenja u institucije i stabilnost političkog sustava. Kada je javni prostor u stanju stalne krize, društva postaju paralizirana. Ovako se Europa slabi iznutra.

U 2025. godini nekoliko europskih sigurnosnih službi otkrilo je koordinirane operacije utjecaja koje su kombinirale kibernetičke napade, financijske tokove i agresivne kampanje dezinformacija. U više europskih zemalja prijavljeni su napadi na medijske platforme, nakon čega je slijedilo koordinirano širenje narativa o navodnom raspadu europskih institucija i političkoj slabosti Europske unije. Te operacije nisu spontane. Pažljivo su osmišljene kako bi ciljale na najosjetljiviji aspekt modernih demokracija - informacijski prostor. Napad na infrastrukturu može se popraviti. Napad na povjerenje puno je teže riješiti.

Regija Zapadnog Balkana nalazi se na raskrižju glavnih europskih prometnih i energetskih koridora. Ključni pravci koji povezuju Srednju Europu s istočnim Mediteranom i regijom Crnog mora prolaze kroz to područje. Zato balkanska regija ima važnost koja nadilazi njezinu ekonomsku veličinu. To je ključna tranzitna zona za robu, energiju i novac. U tom toku tajne operacije mogu puno lakše proći nezapaženo. U takvom okruženju politički se utjecaj rijetko ostvaruje formalnom politikom. Češće dolazi s novcem, poslovnim vezama i preko logističkih mreža koje prolaze kroz regiju.

Za Ukrajinu stabilnost Zapadnog Balkana nije periferno europsko pitanje. Ona je dio šireg sigurnosnog konteksta rata koji Rusija vodi protiv europskog poretka. Od početka agresije na Ukrajinu Kremlj je nastojao proširiti politički i sigurnosni pritisak na Europu izvan prvih crta. Balkan je prirodna meta za takvu strategiju. Svaka politička kriza u regiji, svaka destabilizacija ili informacijska operacija usmjerena na europske institucije ima isti učinak: odvraća pozornost, rasipa političku energiju i slabi sposobnost Europe da se usredotoči na rat u Ukrajini. To je logika strateškog odvraćanja pažnje.

ZAJEDNIČKA FRONTA

Ako Europa mora istovremeno upravljati ratom u Ukrajini, krizama na Bliskom istoku i političkom nestabilnošću na Balkanu, njezina sposobnost dugoročnog strateškog djelovanja je smanjena. Zato je Balkan mnogo važniji nego što se često priznaje. Stabilnost Zapadnog Balkana sada je dio šireg sigurnosnog krajolika Europe.

Predugo je Europa tretirala tu regiju kao pitanje sporog proširenja koje treba rješavati u pregovaračkim poglavljima i birokratskim postupcima. Taj pristup više ne odgovara stvarnosti. Rat u Ukrajini promijenio je sigurnosno okruženje kontinenta, a nestabilnost na Bliskom istoku već utječe na energetske i trgovinske tokove prema Europi. U tom kontekstu Balkan više nije udaljeni politički problem; postao je pitanje europske stabilnosti.

Fronta u Ukrajini sada brani Istočnu Europu, ali stabilnost kontinenta odredit će se i na Balkanu. Ako područje između Jadrana, Dunava i Egejskog mora ostane izvan europskog sustava, postat će izvor trajne nestabilnosti. U svijetu u kojem se krize razvijaju u mjesecima, a ne u desetljećima sporost europskog donošenja odluka više nije samo politički problem - to je sigurnosno pitanje.