Hrvatska političarka, doktorica društvenih znanosti na polju politologije i aktualna ministrica kulture i medija od 2016. godine, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek rođena je u Dubrovniku, a godine 1988. odlazi u Zagreb gdje pohađa Muzičku akademiju i 1992. diplomira violinu, te na Filozofskom fakultetu 1996. diplomira francuski jezik i komparativnu književnost. Godine 2004. magistrirala je komparativnu politiku na Fakultetu političkih znanosti, te je na istom fakultetu 2013. godine i doktorirala s disertacijom "Promjene opsega nacionalnih kulturnih politika pod utjecajem međunarodnih integracijskih procesa". Završila je Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova, a usavršavala se na katedri za doktorske studije Sveučilišta Paris-Dauphine u Parizu.

Od 1992. do 1996. bila je stručna suradnica u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu. Godinu dana je radila kao savjetnica u Uredu za ravnopravnost spolova u sjedištu UNESCO-a u Parizu, nakon čega postaje šefica Kabineta ministra kulture Bože Biškupića. Godine 2006. postaje pomoćnica ministra i državna tajnica. Bila je članica pregovaračkog tima za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji od 2006. godine. U prosincu 2012. godine izabrana je za predsjednicu Programskog vijeća HRT-a i na toj je poziciji bila dvije godine. Od 2000. do 2006., te od 2012. do 2016. radila je kao znanstvena suradnica na Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu. Od 19. listopada 2016. godine ministrica je kulture i medija u četrnaestoj, petnaestoj i šesnaestoj Vladi Republike Hrvatske koje vodi Andrej Plenković. Članica je Hrvatske demokratske zajednice.

IVANA IVANOVIC/PIXSELL

Do sada je objavila više od trideset stručnih i znanstvenih radova u domaćim, ali i u međunarodnim časopisima. Bila je dio tima koji je radio na raznim projektima za Europski parlament, Vijeće Europe, UNESCO, Europsku kulturnu fondaciju, UNDP te mnoge druge. Dr. sc. Nina Obuljen Koržinek dobitnica je visokog odličja francuske vlade "Red viteza umjetnosti i književnosti" (Chevalier de l'Ordre des Arts et des Lettres) za doprinos kulturi, te Europske nagrade za istraživanje kulturnih politika, koju dodjeljuju Europska kulturna fondacija i The Bank of Sweden Tercentenary Foundation.

Intervju s ministricom kulture i medija u Vladi Republike Hrvatske, dr. sc. Ninom Obuljen Koržinek, počeli smo pitanjem kako se razvija/realizira usvojeni Nacionalni plan razvoja kulture i medija od 2023. do 2027. godine.

- Zadovoljna sam što smo bez obzira na krize, a tu mislim posebno na COVID i potres, uspjeli realizirati gotovo sve ciljeve koje smo definirali na početku mandata. Revidirali smo zakonodavstvo, ističem posebno nove zakone o arhivima, knjižnicama, muzejima, kazalištima, audiovizualnoj djelatnosti, autorskim pravima, kulturnoj baštini i financiranju te kulturnim vijećima. Zatekla sam proračun Ministarstva koji je bio 0,6 % ukupnog državnog proračuna, a mi smo dosegnuli gotovo 2 %. Pokrenuli smo brojne nove programe i reforme, koje smo istaknuli u Nacionalnom planu i programima Vlade - od usvajanja Strategije poticanja čitanja, uspostavljanja mreže konzorcija nacionalnih kazališta, uvođenja novih programa potpora samostalnim umjetnicima, poreznih olakšica do uvođenja "kulturne iskaznice". U posljednje dvije godine više od 35 milijuna eura nepovratnih potpora osigurali smo za digitalnu transformaciju i jačanje konkurentnosti poduzetnika u kulturnim i kreativnim industrijama.

Naravno, ističem i generacijski projekt obnove kulturne baštine nakon potresa - preko Ministarstva obnavljamo više od 500 zgrada, od kojih je najveći dio završen. Dosad smo uložili više od 1,6 milijardi eura, a, usto, brojna su ulaganja u baštinu i temeljnu kulturnu infrastrukturu iz europskih i nacionalnih sredstava. Dosad smo u mojim mandatima otvorili više od 30 novih ili obnovljenih knjižnica, obnovit ćemo ili izgraditi 14 novih državnih arhiva, više od 40 muzeja i brojnih drugih prostora kulture.

SPRIJEČILI SMO KATASTROFU

Vidjeli smo da je za programe nacionalnih kazališta i nacionalnih festivala u 2026. godini osigurano 5.582.000 eura. Što je s ostalim ulaganjima/financiranjima, kojima i kakvima, tijekom godine?

- Nakon donošenja novog Zakona o kazalištima pokrenuli smo konzorcij nacionalnih kazališta, jedinstveni projekt, u kojem smo prvi put osigurali sustavnu podršku razmjenama i koprodukcijama nacionalnih kazališta. Ono o čemu se govorilo godinama, uspjeli smo realizirati u mom drugom mandatu. Znatno smo povećali ulaganja i u gradska i u nezavisna kazališta diljem Hrvatske. Ističem odličnu suradnju slavonskih kazališta, koja također uz potporu Ministarstva koproduciraju i razmjenjuju predstave. Naravno, najzadovoljnija je publika, koja može pratiti raznolikiji repertoar. Time pridonosimo i razvoju publike i stvaranju navike odlaska u kazališta. Ulažemo i u infrastrukturu - otvorili smo velik broj novih ili obnovili postojeće prostore za izvedbene umjetnosti. Najveći je projekt nova zgrada HNK-a u Zagrebu, ali spomenut ću, kad govorimo o istočnom dijelu Hrvatske, ulaganja u vinkovačko kazalište, energetsku obnovu kazališta lutaka u Osijeku, otvaranje Koncertne dvorane "Franjo Krežma", obnovu sinagoge u Bjelovaru, koja je dom bjelovarskog kazališta itd.

Najavili ste reformu izdavačkog sektora koja bi omogućila da se sustavno ulaže i u distribuciju knjiga... Što nam o tome možete reći?

- Na samom početku mog prvog mandata dogodila se kriza sa slomom najvećeg knjižarskog lanca, koji je prijetio potpunim urušavanjem hrvatskog nakladništva. Brzom i pravovremenom financijskom intervencijom, u suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara, spriječili smo katastrofu i od onda sustavno, zajednički osmišljavamo nove mjere potpore knjizi. Povećali smo ulaganja u književno stvaralaštvo, unaprijedili Zakon o autorskim pravima, uložili javna sredstva kako bi se piscima, prevoditeljima i ilustratorima osigurale isplate u skladu s pravom na javnu posudbu. Reformirali smo sustav potpore i otkupa knjiga te znatno povećali sredstva. Novi model otkupa, između ostalog, uključuje i mogućnost većeg uključivanja knjižara, a ponosna sam što je u našem mandatu diljem Hrvatske otvoreno 15-ak novih knjižara. Prvi put donijeli smo Plan razvoja mreže pokretnih knjižnica, poznatih bibliobusa, te osigurali 15-ak novih bibliobusa i bibliokombija. Pokrenuli smo nove sajmove knjiga u Splitu i Osijeku, osuvremenili nastupe na inozemnim sajmovima i uveli sufinanciranje oglednih prijevoda kako bi hrvatski nakladnici lakše pronašli put do stranih prevoditelja i izdavača. Ističem Strategiju poticanja čitanja i posebno Nacionalni program "Rođeni za čitanje", kojim u suradnji s pedijatrima promoviramo čitanje djeci od najranije dobi.

Krajem siječnja uputili ste poziv nakladnicima za predlaganje knjiga za otkup za narodne knjižnice u 2026. godini. Kakav je odaziv?

- Očekivan. Svake godine povećavamo sredstva kako bismo odgovorili na potrebe izdavača i veći broj njihovih prijedloga. Provedbom novog modela otkupa knjiga dali smo veću slobodu knjižnicama u odabiru naslova, ali i pridonijeli uređenju tržišta.

Velika su ulaganja u kulturu slavonskih županija, koja su vidljiva ne samo u izgradnji impozantnih građevina kao što su Koncertna dvorana "Franjo Krežma" u Osijeku ili knjižnica u Vinkovcima nego i u obnovi kulturne infrastrukture, od osuvremenjivanja knjižnica, kina, muzeja i arhiva do programa kazališta, potpore koprodukcijama i suradnji slavonskih kazališta itd.

REGIONALNI RAZVOJ

Koje biste programe izdvojili kao trenutno prioritetne na području slavonskih županija?

- Krenut ću od Vukovara, u kojem financiramo strateški nacionalni projekt izgradnje Arheološkog parka Vučedol kao arheološko-povijesnog, znanstvenog i turističkog centra vrijednog oko 15 milijuna eura. Otvorili smo novi arhiv i obnovili i revitalizirali Franjevački samostan u Vukovaru. Spomenuli ste vinkovačku knjižnicu, koju smo izgradili i otvorili 2023. godine kao najmoderniju knjižnicu u Hrvatskoj, a otvorili smo i narodnu knjižnicu u Gunji. U suradnji s Gradom, u Osijeku ulažemo u obnovu Tvrđe. Spomenuli ste koncertnu dvoranu, ali u Osijeku kroz energetsku obnovu financiramo ključne projekte kulturne infrastrukture: kazalište lutaka, knjižnicu, Muzej likovnih umjetnosti, a uskoro ćemo započeti izgradnju arhivskog spremišta. Spomenut ću otvaranje Slovačkog centra za kulturu u Našicama, obnovljeni dvorac Pejačević, energetsku obnovu muzeja u Đakovu i obnovu orgulja katedrala u Đakovu i Osijeku. U Virovitici je otvoren obnovljeni dvorac Pejačević, u kojem je smješten Gradski muzej, izgradili smo novi arhiv, energetski se obnavlja zgrada knjižnice, nabavljen je novi bibliobus, a osigurali smo i sredstva za obnovu Zavičajnog muzeja Slatine. U Požegi smo otvorili obnovljenu knjižnicu i muzej, financira se energetska obnova zgrade Gradske knjižnice i čitaonice Lipik, završena je obnova Spahijskog podruma u Pakracu. U Slavonskom Brodu završavamo adaptaciju zgrade Magistrata i izgradnju novog Muzeja brodskog Posavlja, energetski se obnavlja Kazališno-koncertna dvorana. Tako da nastavljamo intenzivno ulagati u kulturu Slavonije...

Kada govorimo o kulturi, uglavnom govorimo o gradskim središtima i kulturnim sadržajima u gradovima. Što ste kao ministrica u svojim mandatima poduzeli kako biste decentralizirali kulturu i osigurali dostupnost kulture i u najudaljenijim krajevima?

- Za našu Vladu jedan od najvažnijih ciljeva jest ravnomjeran regionalni razvoj, koji potičemo svim javnim politikama i sa svim resorima. U doslovno svim područjima kulture, umjetnosti i zaštite baštine vodimo računa o decentralizaciji i dostupnosti kulture svim našim građanima. Naš program "Ruksak pun kulture", namijenjen djeci i mladima, dovodi umjetničke programe u vrtiće i škole u manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Ulažemo u razvoj infrastrukture, uključujući manje kulturne centre, a onda kroz mreže kazališnih, koncertnih, plesnih gostovanja, kao i kroz ulaganja u produkciju, u svim dijelovima Hrvatske činimo kulturu široko dostupnom. Pokretanje sustavnog ulaganja u bibliobuse omogućilo nam je da donesemo knjige u najmanja i najudaljenija mjesta u Hrvatskoj. Država smo u Europi s najvećim brojem digitaliziranih kina u manjim sredinama. I naš program uvođenja "kulturne iskaznice" za osamnaestogodišnjake omogućit će svim mladima od 18 godina upotrebu vaučera od 100 eura za posjet kulturnim događajima ili kupnju knjiga. Svakako moram spomenuti i projekt "Ajmo!", koji smo pokrenuli zajedno s Uredom za izvoz hrvatske glazbe, kojim u 15 manjih hrvatskih gradova financiramo koncertna gostovanja suvremene rock i jazz glazbe.

SVE VEĆA VIDLJIVOST

Zaključno, kakva je budućnost hrvatske kulture i o čemu sve ona ovisi?

- Ne bih bila prihvatila ovu odgovornu dužnost da ne vjerujem u važnost i vrijednost kulture. Kultura nas je kao narod održala u vremenima kad nismo imali svoju državu. Zahvaljujući razvoju gospodarstva, dobrom povlačenju europskih sredstava, ali i svijesti naše Vlade o važnosti kulture, ulaganja u kulturu i baštinu, u suradnji s lokalnim samoupravama, nikada nisu bila veća i to naši sugrađani i publika jako dobro vide.

Osim kulturne baštine, od koje su mnogi lokaliteti i manifestacije upisani na UNESCO-ove popise i po kojoj smo poznati diljem svijeta, svjedočimo i svojevrsnoj renesansi “žive” kulture, pa tako naši glazbenici, pisci, kazališne predstave i filmovi dobivaju prestižne inozemne nagrade, čime hrvatska kultura dobiva i sve veću vidljivost i privlači novu publiku. n