Kineska godina konja: Svi smo mi jahači na zajedničkom, moćnom i sve plašljivijem konju

MAGAZIN INA KINA Predsjednik_Hrvatsko-kineskog_drustva_prijateljstva__prof_mr_sc__Branko_Balon__Veleposlanik_Narodne_Republike_Kine__Nj__Eksc__Qi_Qianjin_i_Ina_Stasevic

9.2.2026., 16:08

Ina STAŠEVIĆ

S INOM NA KAVI

Kineska godina konja: Svi smo mi jahači na zajedničkom, moćnom i sve plašljivijem konju

WANG YIWEI: DANAŠNJI GEOPOLITIČKI “KONJI” SU ENERGETSKI RESURSI, VOJNA TEHNOLOGIJA I EKONOMSKI SAVEZI...

U svijetu obilježenom krizama kineska Nova godina više je od kulturnog događaja. Dolazi u vrijeme kada je svijet ozbiljno ugrožen od neprekidnih napetosti, sukoba, ratova, ekonomskih neizvjesnosti, klimatskih promjena i društvenih podjela. U takvom kontekstu kineska Nova godina, poznata i kao lunarna, podsjeća da vrijeme nije samo neprekinuti niz problema već ciklus u kojem su promjena i novi početak uvijek mogući. Blagdan započinje mladim Mjesecom, a završava sljedećim punim Mjesecom. Prema zapadnom kalendaru između 21. siječnja i 20. veljače, a ove godine to je 17. veljače.

Poput ljudi na Zapadu koji ukrašavaju svoje domove za Božić, ovih dana živahne ulice gradova i sela diljem Kine oživljavaju se blagdanskim ukrasima, a miris tradicionalnih delicija širi se zrakom. Postoje neke tradicionalne aktivnosti kojima se ljudi bave tijekom ove proslave, a one uključuju nošenje crvene odjeće i paljenje petardi. Osim toga, to je vrijeme i za gozbu s članovima obitelji i odavanje počasti precima. Jela tijekom gozbe uvijek su u parnom broju i sve ima svoje značenje. Jest će se riba. To jelo znači prosperitet i blagostanje u nadolazećoj godini. Piletina ili patka znači cjelogodišnje obiteljsko okupljanje. Kuhana zaslađena rižina pogača također je obvezna i znači napredak ili blagoslov. Djeca dobivaju novac u crvenim omotnicama (hong-bao) od roditelja, baka i djedova, kao gestu novogodišnjeg blagoslova. Novčanice u crvenim omotnicama moraju biti za sreću također u parnom broju. Nakon 15 dana proslave slavi se Festival lampiona. Ljudi vješaju svjetleće lampione ili ih nose tijekom noćne parade. Lampion predstavlja zodijak godine, a ove je to Konj. Zanimljiv običaj je “drvo želja”. Obično se nalazi u selima. Ljudi pišu svoje želje na crvenom papiru te ga koristeći se vrpcom vežu za naranču ili mandarinu, a zatim bacaju na drvo. Ako je uspješno čvrsto objese na stablo, želje će se ostvariti!

Milijuni ljudi sastaju se s obitelji, čiste domove i simbolično ostavljaju staro iza sebe. Ta kolektivna gesta dobiva i globalno značenje. Čišćenje i obnova ne znači zaborav na krize i probleme, već svjesnu odluku da im se pristupi s novom energijom, strpljenjem i dugoročnim pogledom. U svijetu koji često reagira impulzivno, ova drevna tradicija nudi suprotnu perspektivu, a to su ravnoteža, kontinuitet i nada. Kao praznik koji naglašava cikličnost, obnovu i povezanost, ona podsjeća da stabilnost proizlazi iz ravnoteže i prilagodbe.

Kineska Nova godina, iako ukorijenjena u specifičnoj kulturi, nudi univerzalnu lekciju suvremenom svijetu, a to je da održiva budućnost zahtijeva strpljenje, zajedništvo i svjesno upravljanje promjenama te da se i u najnestabilnijim vremenima može pronaći prostor za obnovu, solidarnost i promišljeni početak.

QI QIANJIN: Tajvansko pitanje je u samoj srži kineskih interesa

Vlada SAD-a nedavno je odobrila prodaju oružja Tajvanu u vrijednosti većoj od 11,1 milijardu dolara, što je najveća takva prodaja od uspostave diplomatskih odnosa između Kine i SAD-a. Kako komentirate tu činjenicu?
Qi Qianjin, veleposlanik NR Kine u Republici Hrvatskoj: Ovaj potez grubo krši načelo jedne Kine. Zadire u suverenitet, sigurnost i teritorijalni integritet Kine. Kineska strana podnijela je oštre prigovore i snažan prosvjed američkoj strani. Tajvansko pitanje je u samoj srži kineskih interesa i prva crvena crta koja se ne smije prijeći u odnosima Kine i SAD-a. Ništa neće spriječiti Kinu da brani nacionalni suverenitet, sigurnost i teritorijalni integritet. Kina poziva SAD da se pridržava načela jedne Kine i triju zajedničkih kinesko-američkih komunikea, djeluje u skladu s obvezama američkog čelnika, zaustavi opasne poteze naoružavanja Tajvana, prestane potkopavati mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu te prestane slati pogrešne signale separatističkim snagama za “neovisnost Tajvana”.

O kineskoj godini konja govorio je prof. dr. sc. Wang Yiwei, ravnatelj Instituta za međunarodne odnose na Sveučilištu Renmin u Pekingu, bivši diplomat u kineskoj misiji pri Europskoj uniji.

Kako se simbolika konja može metaforički povezati s globalnim izazovima, geopolitikom, klimatskim promjenama, tehnološkim razvojem i umjetnom inteligencijom?

- Izvrsno pitanje. Konj, kao snažan simbol u različitim kulturama - koji predstavlja slobodu, moć, osvajanje, pripitomljavanje, vitalnost i društvo - nudi bogat metaforički teren za složena pitanja našeg vremena. Evo kako se može povezati s vašim pitanjem. Prvo, geopolitika i moć - konj kao povijesna metafora. Konj je bio ultimativni alat širenja carstva. Značio je brzinu, silu i teritorijalno širenje. Moderna verzija su današnji geopolitički “konji”: energetski resursi, vojna tehnologija i ekonomski savezi. Nacija koja kontrolira ključne resurse (poput fosilnih goriva ili rijetkih zemnih metala) ili ovladava kibernetičkim/svemirskim domenama ima prednost “ratnog konja”. Tu je i simbolička dualnost. Konj može biti i alat osvajača i simbol nacionalne neovisnosti (npr. divlji mustang). To odražava napetost između imperijalnih ambicija i suverenog otpora u globalnoj politici. “Ukroćivanje” nacije nalik je na kroćenje divljeg konja, a njezina pobuna nalik je naciji koja traži autonomiju.

Drugo, klimatske promjene. Konj kao ogledalo neukroćenih sila prirode. Divlji konj (nekontrolirane sile): sirova, neukroćena snaga, stampeda konja odražavaju nekontrolirane klimatske promjene - kada se prijeđe određeni prag, izuzetno ih je teško obuzdati. S druge strane imamo pripitomljenog konja (ljudska kontrola): naš odnos s konjima simbolizira antropocen - vjerovanje čovječanstva da može iskoristiti prirodu za vlastite svrhe. Pa, ipak, prestrašeni konj može zbaciti svog jahača, baš kao što destabilizirani klimatski sustav može uništiti ljudsku civilizaciju.

IVICA BAKOTA: Jedan od ključnih stupova nove globalne ravnoteže

Docent dr. sc. Ivica Bakota, Odsjek za povijest na Sveučilištu Capital Normal te znanstveni istraživač u Institutu za globalne i regionalne studije tog sveučilišta u Pekingu:
- Danas svi vole govoriti o nastajanju multipolarnog svijeta, premda je on u nekim geopolitičkim i ideološkim perspektivama već uvelike postojao neko vrijeme prije Trumpa. Međutim, bilo da je već nastao ili je još uvijek u nastajanju, Kina se u oba slučaja profilira kao jedan od ključnih stupova nove globalne ravnoteže moći, ako ne i kao glavni faktor stvaranja i održavanja takvog međunarodnog sustava. Za razliku od drugih velikih sila, tzv. izazivačica unipolarizma, trenutno jedino Kina nadilazi singularnost multipolarnog izazova, tj. izazivački potencijal joj se ne svodi samo na gospodarsku, vojnu, kulturnu ili normativnu snagu, već objedinjuje sve skupa. Mi Kinu trenutno najviše prepoznajemo u gospodarskoj snazi i utjecajnosti na svjetske trgovačke odnose. U sljedećem razdoblju ćemo imati više prilika upoznati Kinu kao političkog i diplomatskog aktera koji nudi određeni (ne nužno alternativni) model globalnog povezivanja s naglaskom na suverenitetu država i nemiješanju u unutarnje poslove. U nekoj daljoj perspektivi je i određena revalorizacija modernih i mahom zapadnih interpretacija razvoja svjetskog poretka, ne toliko nužno zbog kineskog “globalnog izazova” koliko zbog osvještavanja činjenice njezinog kulturno-civilizacijskog značenja prije političkih kontakata sa Zapadom. Na kraju Kina se profilira u vojnu silu kojoj, bar u regionalnim okvirima, neće biti premca i za koju se nadam da je, ako prava multipolarnost zaživi u drugim aspektima, nećemo ni imati prilike upoznati.

Što nakon ere konja (tranzicije)? Zamjena konja strojevima označila je veliku energetsku i tehnološku tranziciju. Danas smo u sličnom prijelazu s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije - napuštajući stare “radne konje” industrije koji sada pokreću klimatski kaos. Treće, tehnološki razvoj i umjetna inteligencija: moderni “željezni konj” i njegov stari duh “željezni konj” kako se nazivala parna lokomotiva, simbolizira zamjenu biološke snage mehaničkom. Današnji je ekvivalent umjetna inteligencija i automatizacija - novi motor napretka. Jahač kontrolira konja uzdom. Za umjetnu inteligenciju “uzda” je etika, upravljanje i usklađivanje. Bez nje naše stvorenje može “pobjeći” s nepredviđenim posljedicama. Konj može biti odani pratitelj (umjetna inteligencija kao alat za medicinu, znanost) ili uspaničena zvijer u borbi (autonomno oružje, algoritamski kaos).

Konj kao “utrka” za dominacijom: geopolitička i korporativna utrka za nadmoć umjetne inteligencije odražava konjske utrke - suprotstavljajući nacije i tvrtke jedne protiv drugih za nagradu koja obećava dominaciju, ali nosi rizik od “pada”. Četvrto, globalni izazovi i međusobna povezanost: konj u ekosustavu. Divlji konji uobličavaju krajolike, baš kao što ljudski sustavi konstruiraju globalno gospodarstvo i ekologiju. Kolaps u jednom području (financijska kriza, pandemija) galopira svijetom. Konji ponekad nose zaštitu kako bi se usredotočili prema naprijed, ignorirajući periferne distrakcije. To je savršena metafora za izolirano razmišljanje u rješavanju globalnih izazova - fokusiranje na rast BDP-a uz ignoriranje ekološkog kolapsa ili potraga za tehnološkim inovacijama uz nejednakosti.

I napokon instinkt stada (globalna suradnja nasuprot fragmentaciji): konji su životinje stada koje pruža zaštitu u zajednici. Izazov čovječanstva je hoćemo li djelovati kao kooperativno “stado” kako bismo se suočili s egzistencijalnim prijetnjama (poput klimatskih promjena) ili ćemo se raspasti u suparničke frakcije, postajući ranjivi na predatore (katastrofa).

Kao zaključak metafore konja valja istaknuti da smo svi mi jahači na zajedničkom, moćnom i sve plašljivijem konju (našem planetarnom sustavu), galopirajući kroz krajolik koji smo oblikovali vlastitim rukama. Snaga konja (tehnologija, ekonomski rast) odvela nas je daleko. Konj se sada pregrijava (klimatske promjene), a put postaje opasan (geopolitička nestabilnost). Svađamo se oko uzdi (upravljanja, ideologije) dok istovremeno pokušavamo izgraditi novog, pametnijeg mehaničkog konja (UI) koji bi ga eventualno zamijenio. Naš opstanak ovisi o tome možemo li se složiti oko smjera, umiriti “životinju” na kojoj se nalazimo i osigurati da nas ona koju gradimo ne zbaci u ponor. U biti, konj simbolizira sirovu snagu prirode, ljudske ambicije i alate koje stvaramo - sve to može služiti, uzdići nas ili nas na kraju uništiti, ovisno o mudrosti jahača. Središnje pitanje za naše doba je jesmo li dovoljno mudri jahači za konje koje smo uzgojili.

SIMONA KUSTEC: Izazov stvaranja pravednijih društvenih odnosa

Prof. dr. sc. Simona Kustec, slovenska političarka, bivša ministrica u vladi Janeza Janše, Odsjek za političke znanosti, sociologiju, komunikologiju, etiku i kulturne studije u menadžmentu, Fakultet za menandžment, Sveučilište Primorska, Slovenija:
- Kroz povijest Kina je uvijek bila poznata po tome što se drži po strani u međunarodnim odnosima, umjesto da igra vodeću ulogu kao moćan akter. To ne znači da Kina nije moćna supersila, naprotiv. Sa svojim uspješnim ulaskom na ekonomska tržišta, dramatičnim probojima u inovacijama i, naravno, svojom dobro skrivenom, ali modernom vojnom tehnologijom, Kina je danas srce globalne ravnoteže snaga. Ako na toj osnovi zemlja uspije uspostaviti uravnoteženiji i pravedniji društveni odnos između najbogatijih i najsiromašnijih skupina u društvu kroz suzdržan, miran, strpljiv, ali jasno isplaniran i discipliniran pristup upravljanju unutar vlastitih granica, tada će moći postaviti primjer cijelom svijetu. Svijetu koji se, nažalost, danas dramatičnom brzinom udaljava od multipolarnog surađivanja prema konkurentskoj diktaturi tri-četiri supersile koje žele podijeliti naš planet prema obrascu ratnih igara.

WOLFGANG ROHRBACH: Razvoj bi trebao biti manje ovisan o inozemstvu

Prof. dr. sc. Wolfgang Rohrbach, predsjednik Europa Nostre Austria, redoviti član Europske akademije znanosti i umjetnosti u Salzburgu:
- Od 2010. godine gospodarstvo Narodne Republike Kine drugo je najveće na svijetu, nakon Sjedinjenih Američkih Država, a mjereno paritetom kupovne moći najveće je od 2016. godine. Kina se razvila u ekonomsku i tehnološku supersilu kao rezultat kontinuiranih politika reformi i otvaranja. Prema vladinim planovima, kineski gospodarski razvoj trebao bi postati manje ovisan o inozemstvu. Međutim, trenutno se uvelike oslanja na integraciju u globalizirano svjetsko gospodarstvo. To se odnosi i na trgovinske partnere zemlje, čiji su lanci vrijednosti znatno isprepleteni s kineskim. Kineski utjecaj, na primjer kroz projekte inicijative “Pojas i put”, vjerojatno će nastaviti rasti, ali to neće nužno dovesti do toga da zemlja preuzme ulogu globalne dominacije. Geopolitička rivalstva i njihove potencijalne ekonomske posljedice trenutno su najveći izvor neizvjesnosti.

#Ina Stašević #Kineska Nova Godina