Kako u odnosu prema prethodnim generacijama konzumira medije generacija Z, tzv. zoomeri? Prema globalnom istraživanju provedenom 2021. godine, ispitanici/e koji pripadaju generaciji Z u prosjeku su tri sata dnevno u aktivnostima na mreži, dakle online na internetu...

Kako sve to objasniti, pitali smo prof. dr. sc. Viktoriju Car, voditeljicu studija Komunikacija i mediji na Sveučilištu u Splitu.

- Generacija Z rođena je u razdoblju od samog kraja 20. stoljeća, neki autori spominju 1997. godinu, pa do početka 2010-ih, a neki autori koriste 2012. kao prijelaz na generaciju Alfa. Riječ je, dakle, o prvoj generaciji koja je od najranijeg djetinjstva odrastala s pristupom internetu i mobilnoj digitalnoj tehnologiji. Iako pripadnici generacije Z nisu svi nužno digitalno pismeni, prozvani su "digitalnim domorodcima" ili "digitalnim urođenicima", za razliku od svojih prethodnika - tzv. digitalnih useljenika, koji su rođeni u analogno vrijeme te su neki od njih, fascinirani novim tehnologijama i digitalnim medijima, učenjem usvajali znanja i vještine korištenja. Za razliku od njih koji su morali učiti kako koristiti medije, Gen Z su digitalnim medijima pristupali intuitivno. Već u predškolskoj dobi susreli su se s mobitelima, u osnovnoj školi koristili su se računalom i internetom za školske zadatke i saznali su da postoje društvene mreže koje je, većina njih, počela intenzivno koristiti kao srednjoškolci, a neki već i u osnovnoj školi.

I dok su njihovi prethodnici sate dnevno provodili gledajući televiziju, Gen Z je svoje slobodno vrijeme provodila online, na mreži. Stariji zoomeri su više bili orijentirani na YouTube i Facebook, a mlađi na Instagram, Snapchat i TikTok. Glavna je razlika što je konzumiranje tradicionalnih medija linearno (nema komunikacijsku dimenziju), pa je i postupak učenja i pamćenja sadržaja bio linearan. Kod društvenih mreža dvosmjerna je komunikacija promijenila fokus na sadržaj - Gen Z pregleda puno veću količinu informacija u kratko vrijeme, a neke poruke im ostaju zapamćene na razini subliminalnog, ne stignu promisliti, racionalizirati, samo skrolaju. Dodatno, algoritmi im nameću istovrsne sadržaje, zbog kojih kažemo da žive u tzv. filter bubbles, mjehurićima u kojima su okruženi filtriranim sadržajima, uvijek sličnima, uvijek o istim temama. To dodatno otežava njihovo razvijanje kritičkog mišljenja za koje je potrebno široko znanje i smještanje novih informacija u složene kontekste kako bi se o njima donio vrijednosni sud.

DIGITALNA AMNEZIJA

U sadašnjem globalno umreženom svijetu komunikacija postaje sve brža i fragmentirana, a "čavrljanje" (small talk) seli se u digitalni svijet. "Svaka je generacija prilagodila small talk alatima svog vremena, ali danas se stilovi razlikuju dramatičnije nego ikad dosad", objašnjava psihoterapeut Daren Banarsë... Vaš komentar?

- Generacija Z razvila je neformalne jezične stilove u komunikaciji, pa takve prenosi i u radnu okolinu. Upravo je Gen Z prenijela emotikone i u poslovnu komunikaciju, pa smo i mi starije generacije to prihvatili. Oni su stalno u komunikaciji, stalno nekome tipkaju, odgovaraju, reagiraju na objave, organiziraju se u grupe jer su ih društvene mreže odgojile da je veći efekt informaciju odmah podijeliti sa svima koji je trebaju dobiti, a ne je pojedinačno slati. To je naučena praksa koju zoomeri prenose i u svoje radne okoline, što pritom ne znači da su površni. I među njima ima onih sposobnijih i posvećenijih, spremnih učiti, ali i onih slabije motiviranih, kao što ih je bilo i u svim prethodnim generacijama. Ipak, trebamo spomenuti da su upravo takve komunikacijske prakse zoomere učinile otvorenijima, iako su takvu izloženost mnogi platili i neugodnim, pa čak i ružnim iskustvima, kao žrtve online zlostavljanja.

Mnogi zoomeri priznaju ovisnost o pametnim uređajima i strahuju da će propustiti nešto važno na društvenim mrežama, pa su stalno na njima... Kako to objasniti?

- Zanimljivo je da su upravo zbog straha od toga da će propustiti nešto, uglavnom nebitno, propustili priliku za sadržajima koje bi trajno pohranili u pamćenju i njima gradili svoje znanje koje bi im pomoglo i u karijerama i u svakodnevnom životu. Naime, Gen Z ima potpuno drukčija očekivanja. Njih zanimaju sadržaji u kojima i sami mogu participirati, kao i personalizirane, gotovo osobne, ponude na platformama. Taj fokus na osobno udaljio ih je od informacija o društvu, državi, međunarodnoj zajednici - znanstvenici trenutno proučavaju trend izbjegavanja vijesti koji je posebno prisutan upravo među generacijom Z. Dogodila se kriza pozornosti publike koja je nastala upravo kao rezultat "atomizirajućeg" utjecaja interneta koji je omogućio pojedincima izbor samo onih informacija i sadržaja koji ih zanimaju te potpuno izbjegavanje svega ostaloga. Tako su nastale male, gotovo nišne zajednice vrlo uskih afiniteta koje nemaju ni svijest ni interes za afinitete susjednih zajednica. Također, nestali su autoriteti (npr. urednici, kreatori javnog mijenja ili predstavnici različitih društvenih elita), a zamijenili su ih influenceri koji većinom svoja uvjerenja i stavove grade na osobnom iskustvu, ne na provjerenim činjenicama.

Algoritmi koji nameću izbor i redoslijed objava, kao i sadržaji umjetne inteligencije koji su nepouzdani ako im početni zadatak, prompt, nije precizno zadan, snažno oblikuju mentalne modele korisnika te tako utječu na kreiranje njihova pogleda na svijet oko sebe. Istovremeno koristeći nekoliko tehnologija, generacija Z naučila je razvijati nove vještine i pokazuje nove obrasce ponašanja istovremeno gubeći neke vještine koje je imala generacija njihovih roditelja (npr. pamćenje telefonskih brojeva, adresa, uopće imena i naziva). Riječ je o tzv. Google efektu, koji danas prerasta u AI efekt, a poznat je i kao "digitalna amnezija". Termin se odnosi na tendenciju zaboravljanja informacija koje su lako dostupne na tražilicama ili jednostavnim upitom upućenim umjetnoj inteligenciji kao što je ChatGPT.

S obzirom na svoj "digitalni habitus" je li generacija Z između ostalog sklonija pokretanju biznisa jer drukčije vidi svijet? Studija platforme ZenBusiness iz Austina iz 2023. navodi kako je čak 90 % ispitanika reklo kako želi "stvoriti nešto novo i bolje za svijet"...

- Trebali bismo te podatke usporediti i s istraživanjima u Europi, pa onda posebno u zemljama istočne Europe. Naime, sklonost preuzimanju rizika na tržištu mora biti ohrabrena i nizom javnopolitičkih odluka kojima se liberalizira i tržište rada i poslovanje uopće. Međutim, činjenica što je Gen Z mobilnija od prethodnih generacija znači da je izloženija i praksama u drugim zemljama te prepoznaje okolinu u kojoj se najbolje može realizirati, a da pritom tamo ne mora biti fizički - primjer za to su "digitalni nomadi" kojima posao nije uvjetovan fizičkim radnim mjestom.

ALFA BUDUĆNOST

Sve se više govori i o generaciji Alfa, onima koji su rođeni nakon 2012., čija većina pripadnika još nije ni svjesna te pripadnosti. Mnogi od njih doživjet će 22. stoljeće i u ne tako dalekoj budućnosti bit će brojniji od boomera i zoomera. S obzirom na sve lakši pristup informacijama, optimisti bi rekli da će to biti najobrazovanija generacija koja je dosad živjela... Vaš završni komentar?

Nezahvalno je prognozirati, ali i zoomeri su pokazali da su u ranijoj dobi od prethodnih generaciji stekli već niz znanja (npr. engleski jezik, korištenje tehnologije) koja su im pomogla da lakše i brže usvajaju neka druga znanja u školi ili na fakultetima - ako su, naravno, motivirani na učenje. Uvijek će biti onih koji će izbjegavati stjecati znanje i onih koji će tehnologiju iskoristiti za još veći i efikasniji rad. Generacija Alfa će već kao srednjoškolci moći napredno koristiti alate umjetne inteligencije. Ako ih budu pametno koristili - jednom kada se zaposle, može se očekivati da će biti brži i efikasniji jer će upogoniti AI da im odrađuje niz jednostavnih zadataka na koje se inače troši vrijeme.

Sjetimo se koliko smo mi, generacija X, vremena provodili u knjižnicama u potrazi za člancima s rezultatima istraživanja, mjesecima smo tražili i pregledali ono što danas na internetu pronađemo i brzim pretraživanjem pregledamo za nekoliko sati. Tako možemo zaključiti da će samo oni koji će se znati koristiti i upravljati tehnologijom da ona služi njima imati priliku steći više znanja od prethodnih generacija.