Nedavno svjedočenje Craiga Singletona pred američkim Kongresom, uglednog američkog stručnjaka za kinesku sigurnosnu politiku i analitičara think-tanka Foundation for Defense of Democracies (FDD), pruža detaljan uvid u sve sofisticiranije oblike kineskog hibridnog djelovanja u Europi - navodi Josip Ćosić, vanjski suradnik, geopolitički i sigurnosni analitičar, te u nastavku svog priloga piše:

- FDD, istraživačka institucija osnovana 2001. u Washingtonu, D.C., već se duže bavi analizom autoritarnih režima, sigurnosnih prijetnji i globalnih geopolitičkih trendova. Singletonovo izlaganje posebno naglašava kako Narodna Republika Kina ne djeluje naglo ili demonstrativno, nego strpljivo i dugoročno, kombinacijom političkih, ekonomskih, tehnoloških i informacijskih alata kako bi postupno povećala svoj utjecaj na europskom kontinentu.

FAZNI PROCES

Za razliku od ruskog pristupa, koji se često oslanja na otvorenu agresiju, dezinformacije i zastrašivanje, kineska strategija temelji se na diskretnim, često jedva vidljivim koracima. Cilj takvog djelovanja nije trenutna destabilizacija, nego stvaranje dugoročne ovisnosti i stvaranje poluga koje se mogu aktivirati u politički osjetljivim trenutcima. Singleton kineski model utjecaja opisuje kao proces koji se razvija u nekoliko međusobno povezanih faza.

U početnoj fazi Kina nastoji ostvariti tihi prodor u političke, akademske i digitalne sustave europskih država. Taj se prodor ostvaruje kibernetičkim aktivnostima usmjerenima na krađu podataka, akademskom suradnjom i programima razmjene, ali i djelovanjem organizacija poput Confucius Instituta, kao i sustavnim umrežavanjem s lokalnim političarima i lobističkim krugovima. Takva prisutnost u početku rijetko izaziva ozbiljnu zabrinutost jer se predstavlja kao kulturna, obrazovna ili gospodarska suradnja.

Nakon uspostavljanja prisutnosti slijedi faza prepozicioniranja, u kojoj Kina produbljuje svoj utjecaj stvaranjem dugoročnih ekonomskih i tehnoloških ovisnosti. Poseban naglasak stavlja se na ulaganja u stratešku infrastrukturu poput luka i logističkih čvorišta, na telekomunikacijsku opremu te na dominaciju u sektorima solarne energije, baterija i rijetkih minerala. Singleton upozorava da takva ovisnost omogućuje Kini da neformalno, ali vrlo učinkovito utječe na europske političke odluke bez potrebe za otvorenim prijetnjama ili službenim sankcijama.

Treća faza postaje vidljiva tek u trenutku političkog nesuglasja. Tada Kina može selektivnim gospodarskim pritiskom aktivirati stečeni utjecaj, primjerice usporavanjem carinskih procedura, ograničavanjem izvoza ključnih komponenti ili slanjem signala multinacionalnim AJM kompanijama da prilagode svoje poslovne odluke. Takav pritisak često ostaje izvan formalnih okvira i stoga ga je teško pravno dokazati, ali njegovi učinci mogu biti iznimno ozbiljni.

Posebno je ilustrativan primjer slučaj Litve, koja se našla pod izravnim ekonomskim pritiskom Pekinga nakon otvaranja tajvanskog predstavništva u Vilniusu pod nazivom Tajvanski ured. Kina je taj potez protumačila kao kršenje politike “jedne Kine” te je odgovorila nizom neformalnih, ali koordiniranih mjera. Litavska roba praktično je nestala iz kineskih carinskih sustava, što je onemogućilo njezin uvoz, a multinacionalne kompanije dobivale su jasne poruke da će izgubiti pristup kineskom tržištu ako nastave upotrebljavati litavske komponente. Posljedice su se brzo proširile na globalne opskrbne lance, a brojne litavske tvrtke suočile su se s otkazivanjem ugovora, zadržavanjem pošiljaka u lukama i prekidom logističkih tokova, unatoč službenim kineskim poricanjima da su sankcije uvedene.

Taj je slučaj postao važna studija u europskoj raspravi o kineskom utjecaju jer je jasno pokazao da Kina preferira neformalne i teško dokazive oblike pritiska, da može učinkovito iskoristiti svoju ekonomsku snagu protiv manjih država te da se političke odluke jedne zemlje mogu vrlo brzo preliti u gospodarske posljedice koje zahvaćaju treće aktere. Upravo je taj presedan potaknuo Europsku uniju na razvoj novih zaštitnih mehanizama, uključujući Instrument protiv prisile (Anti-Coercion Instrument), namijenjen obrani država članica od ekonomskog pritiska trećih zemalja.

U širem smislu, kinesko hibridno djelovanje u Europi usmjereno je na kibernetičku sigurnost (neovlaštene upade u informacijske sustave, mreže ili procese), političko umrežavanje, akademski i znanstveni utjecaj, kontrolu strateške infrastrukture i kritičnih sirovina te informacijske operacije koje često pojačavaju ili dopunjuju ruske narative. Iako Hrvatska nije među primarnim ciljevima takvih aktivnosti, njezin geografski položaj i uloga u regionalnim logističkim i energetskim tijekovima stvaraju određene specifične ranjivosti. Luka Rijeka i povezani prometni koridori čine potencijalnu točku interesa zbog svoje važnosti za srednjoeuropske transportne pravce, što otvara pitanja nadzora nad osjetljivim podatcima, kontrole robnih tokova i kibernetičke sigurnosti digitaliziranih lučkih sustava.

Telekomunikacijski sektor također zahtijeva poseban oprez, osobito u kontekstu upotrebe opreme kineskog podrijetla, gdje je nužno provesti temeljite sigurnosne procjene i planirati postupnu zamjenu kritičnih komponenti.

HRVATSKA OVISNOST

U energetskom sektoru Hrvatska je umnogome ovisna o kineskim solarnim panelima, baterijama i pratećim tehnologijama, što u slučaju trgovinskih poremećaja može dovesti do kašnjenja projekata i povećanja troškova. Sveučilišna i znanstvena suradnja s kineskim AJM institucijama, iako korisna, zahtijeva višu razinu transparentnosti i zaštite intelektualnog vlasništva, osobito u kontekstu mogućih veza s kineskim vojno-civilnim sektorom.

Informacijski utjecaj, premda manje izražen, može se širiti posredno, preko regionalnih medija i narativa koji potiču skepticizam prema Europskoj uniji i NATO-u. Ukupna procjena pokazuje da je Hrvatska najizloženija kroz tehnološku i energetsku ovisnost, a kibernetički i informacijski rizici su umjereni, ali ne zanemarivi. Politički i akademski utjecaj trenutačno su ograničeni, no dugoročno mogu rasti ako se ne uspostave jasni zaštitni mehanizmi.

Zaključno, Europa je u prijelomnom razdoblju, u kojem kineski utjecaj već ima potencijal oblikovati strateške odluke država članica. Ipak, kako Singleton naglašava, još uvijek postoji vremenski ograničen, ali realan prostor za djelovanje diversifikacijom opskrbnih lanaca, smanjenjem tehnološke ovisnosti, jačanjem sigurnosti infrastrukture i očuvanjem političke autonomije. Za Hrvatsku je ključno pravodobno prepoznati vlastite ranjivosti i sustavno planirati smanjenje ovisnosti u sektorima koji bi u budućnosti mogli biti ozbiljan strateški rizik.