Generacija Z, prva generacija koja nikada nije upoznala svijet bez interneta, cijeni raznolikost i pronalaženje vlastitih jedinstvenih identiteta, kaže Roberta Katz, znanstvenica sa Stanforda, viša istraživačica u Centru za napredne studije u bihevioralnim znanostima (CASBS). Od 2017. godine Katz je, zajedno s koautoricama (Sarah Ogilvie, Jane Shaw i Lindom Woodhead) surađivala u sklopu višegodišnjeg istraživačkog projekta CASBS kako bi se bolje razumjela generacija rođena između sredine 1990-ih i oko 2010. godine, odrasla s digitalnim alatima uvijek nadohvat ruke.

U intervjuu za Stanford Report (news.stanford.edu) Roberta Katz je između ostalog na pitanje zašto ljudi najčešće krivo shvaćaju generaciju Z rekla sljedeće:

- Dugo su ljudi kritizirali ono što su smatrali previše razmaženom i "mekom" generacijom. Generacija Z nazivana je "pahuljicama" i "nespremnima odrasti". No velik dio te negativne osude proistekao je iz nerazumijevanja kako je odrastati u današnjem svijetu u usporedbi s time kako su odrasli njihovi stariji. Na primjer, generacija Z kritizirana je kao lijena jer nema poslove nakon škole ili ljetne poslove. No mnogi pripadnici generacije Z zarađuju znatne iznose online kroz razne aktivnosti, uključujući i plasiranje proizvoda na stranicama s modnim savjetima. Drugi primjer odnosi se na vozačke dozvole: starije osobe, za koje je dobivanje vozačke dozvole bio obred prijelaza u odraslu dob, kritizirale su generaciju Z koja ne žuri polagati vozačke ispite kada napuni 16 godina, ali ta kritika ne uzima u obzir da generacija Z nema potrebe voziti kada ima lak pristup uslugama prijevoza poput Ubera i Lyfta.

VELIKE DVOJBE

Kako piše Gaby Hinsliff, kolumnistica Guardiana, prva generacija koja nikada nije doista upoznala život bez društvenih mreža - droge koja ih ponajprije tjera da se vraćaju svojim telefonima po još - sada je dovoljno odrasla da razmisli o tome što su im možda te mreže učinile, a odgovori su gotovo dovoljni da vam slome srce. Generacija djece koja je odrastala online provodeći karantenu u svojim sobama prečesto je započinjala svoje prve poslove povezujući se na Zoom sastanke na daljinu, no sada se aktivno pokušava naučiti socijalizirati na analogni način. Noćni klubovi i mjesta za svirke od Manchestera do Ibize i Berlina počeli su tražiti od posjetitelja da stave naljepnice preko kamera na svojim mobitelima, potičući ih da ne snimaju na plesnom podiju, već da se jednostavno prepuste trenutku kao što su to činili njihovi roditelji. U međuvremenu, eksplozija klubova generacije Z, čitateljskih grupa, zabava za samce uživo, za ljude iscrpljene aplikacijama za upoznavanje i događaja "digitalnog detoksa" gdje se telefoni ostavljaju ispred vrata, odražava opipljivu i dirljivu novu glad za staromodnom vezom licem u lice.

Posebno važan aspekt u okviru kojeg se gleda na generaciju Z jest i onaj vezan uz rad, radne navike, uključivanje u poslovanje, u tvrtke ili samostalno. I o tom pitanju Roberta Katz ima zanimljivo mišljenje:

- Za one koji sada doživljavaju generaciju Z na radnom mjestu, moj je savjet da prepoznaju da su ti novi kolege pragmatični, da cijene izravnu komunikaciju, autentičnost i relevantnost. Također cijene brigu o sebi. Možda će učestalije nego stariji kada su bili u dobi generacije Z propitivati ​​pravila i autoritete jer su naviknuli sami pronaći ono što im treba. Nisu uvijek u pravu; često ne znaju što im treba, posebno u novom okruženju, i tu međugeneracijski dijalog može biti toliko koristan. I stariji i mlađi kolege mogu učiti jedni od drugih, slušajući jedni druge s više poštovanja, uvažavanja i povjerenja. Bez tog dijaloga imat ćemo uzaludno natezanje konopa između prošlosti i budućnosti. Cilj je da starije i mlađe generacije rade zajedno kako bi se osiguralo da mudrost - ali ne i ono što je postalo višak prtljage - prošlosti ne bude izgubljena za budućnost.

Što se tiče odnosa prema poslu (zoomeri su sad ipak odrasli!), Maddy Mussen za The Standard piše: Otpor generacije Z tradicionalnom "profesionalizmu" može se pokazati teškim za poslodavce, koji gube novac zbog načina na koji Gen Z upravljaju vremenom i teško se organiziraju zbog svoje nestalne prirode. Prema novom izvješću AAT-a pod nazivom "Popunjavanje praznina", 68 posto poslodavaca slaže se da postoji nedostatak "spremnosti za rad" kod mlađih generacija koje se pridružuju radnoj snazi. I ne radi se samo o izvršnim direktorima generacije "baby boomera". Hannah, menadžerica milenijalka, zadužena je za nekoliko pripadnika generacije Z kao dio svog posla modne stilistice i kaže da su to "noćne more": "Tražit će deset minuta zamjene ako rade deset minuta duže, što je nešto što kao milenijalka nikada ne bih osjećala da bih mogla učiniti."

Kad se sve zbroji i ponešto oduzme, ključno je pitanje što zapravo od generacije Z očekivati u budućnosti, u kontekstu golemih izazova uključujući i one vezane uz umjetnu inteligencije, da ne govorimo o stalnoj geopolitičkoj i sigurnosnoj neizvjesnosti sadašnje civilizacije. Puno je istraživanja koja se bave tim aspektim zoomera, a jedno od njih, prezentiramo na portalu oliverwymanforum.com, navodimo kao relevantan primjer kojim se ova tema zasad može zaključiti:

- Može li jedna generacija spasiti svijet? Dogodilo se to 1940-ih, kada je takozvana najveća generacija uspješno pobijedila fašizam i uvela dugo razdoblje stabilnosti i rastućeg životnog standarda. Sada dolaze oni koji bi mogli biti pravi nasljednici - generacija koja bi mogla biti najbolja i najveća nada čovječanstva u egzistencijalnim bitkama protiv globalnog zatopljenja, nejednakosti te političkih i društvenih nemira. Govorimo, naravno, o generaciji Z, poznatoj i kao generacija Edge, iGen, postmilenijalci i nova "najveća generacija". Rođeni između 1997. i 2012., čine 25 % svjetske populacije i imaju utjecaj na potrošnju u vrijednosti od 7 bilijuna dolara ili više, a u 2025. činili su 27 % radne snage.

Čitamo dalje: Gen Z su "naj" generacija u povijesti: najrasnija i etnički najraznolikija, najobrazovanija, digitalno najznatnija i najglobalnija. Oni su ujedno i najnekonformniji - odbacuju etikete i tradicionalne financijske aktivnosti te prihvaćaju YOLO moto (You Only Live Once - Samo se jednom živi!), nebinarne ideje o rodu i seksualnosti. S vremenom će redefinirati politiku, gospodarstvo, radno mjesto, zdravstvo, marketing brendova i još mnogo toga.

Osim klišeja o "pahuljicama", generacija Z je također najotpornija - proživjela je globalnu koronavirusnu pandemiju, opioidnu krizu, rat protiv terorizma i vježbe karantene. Ovi događaji pokrenuli su generacijsku vojsku aktivista koji osjećaju da se bore za svoje živote. Od klimatskih promjena do društvenih nepravdi, oni su generacija koja bi mogla imati posljednju riječ o budućnosti društva i čovječanstva. Bez ikakvog interesa za gubitak, a s punim pravom za dobivanje, kladimo se da će uspjeti i postati "najveća generacija" 21. stoljeća.

Generacija Z je empatična, pragmatična, cinična, snalažljiva, samozaštitnička i mudra za svoje godine. Ipak... generacija Z su nedovršeni proizvodi. Njihova ekstremna sklonost tehnologiji ostavila je njihove društvene vještine manje razvijenima. Imaju izazova u uočavanju dezinformacija i strah od pogrešaka. Nakon što su vidjeli starije milenijalce kako žive svoje živote na velikim društvenim platformama - s neugodnim rezultatima - mnogi pripadnici generacije Z povukli su se na opskurne mikrostranice, gdje mogu bolje kontrolirati narativ.

Ali ako odbacite njihove izbore - i pretpostavite da će se vratiti društvenim normama kao što smo se mi vratili - bit ćete izigrani, bez ograničenja. Njihova individualnost, moral i sklonost iskustvu nad posjedom urezani su u njihov DNK. Oni su sila prirode i oblikovat će budućnost na načine koje nismo vidjeli gotovo stoljeće, zaključuju na portalu oliverwymanforum.com.

VELIKI POTROŠAČI

Sve u svemu, kontroverze oko generacije Z, čiji novi slengovski izrazi popularizirani na TikToku odražavaju njihovu kreativnost i način komunikacije te izražavanja identiteta, i dalje su dominantne teme u brojnim raspravama, analizama i komentarima. No u jednom se više ili manje svi slažu - generacija Z je u sadašnjoj fazi života bogatija od bilo koje generacije prije nje, prema nedavnom izvješću NielsenIQ-a i World Data Laba. Oni već sada čine više od 17 posto globalne potrošnje. Za globalnu i lokalnu ekonomiju, napose tržište ponude i potražnja, taj je aspekt jedan od ključnih smjerokaza razvoja, napretka i naravno zgrtanja profita. Svim krizama i napetostima unatoč. Zna to naravno i Donald Trump...