U svjetskoj ekonomiji globalna trgovina Kine ima izuzetno važnu ulogu. Jedna je od najvećih trgovinskih sila na svijetu i ključni akter u međunarodnoj razmjeni roba i usluga. Zahvaljujući brzom ekonomskom razvoju, industrijalizaciji i velikom broju ljudi dostupnih za rad Kina je postala dominantan svjetski izvoznik brojnih proizvoda, poput električne i elektroničke opreme, tekstila, strojeva, igračaka i potrošačke robe.

Unatoč izazovnom globalnom okruženju, kineska vanjska trgovina pokazala je stabilan rast i snažnu vitalnost prošle godine prevladavajući tako izazove i nastavljajući pružati stalnu podršku globalnom gospodarskom i trgovinskom razvoju.

RADNA KULTURA

Zamah Kine vidljiv je iz niza podataka. Primjerice, od 2020. u provinciji Hainan osnovano je više od 9600 poduzeća financiranih od investitora iz više od 170 zemalja i regija. Najjužnija provincija i najveći kineski otok otvorila je ukupno 75 kontejnerskih linijskih ruta, uključujući 36 ruta za inozemnu trgovinu. Najviša je to razina otvaranja slobodne luke u današnjem svijetu. Luka slobodne trgovine trenutno ima osam otvorenih luka i deset carinskih luka. Na taj način Kina proširuje pristup vlastitim tržištima, stvara potražnju, smanjuje troškove i nudi nove mogućnosti za rast u različitim regijama. Usklađivanjem s međunarodnim standardima, snižavanjem prepreka pristupu tržištu i testiranjem institucionalnih inovacija u trgovini, ulaganjima i financijskoj liberalizaciji, luka slobodne trgovine u provinciji Hainan pokazuje kinesku predanost globalnom gospodarstvu.

Jedna od najvidljivijih politika liberalizacije trgovine jest proširenje carinskih linija s nultom tarifom, čiji se udio očekuje da će se povećati s 21 % na 74 %. Broj artikala bez tarife povećat će se s oko 1900 na oko 6600, pokrivajući gotovo svu proizvodnu opremu i sirovine. Pojednostavljeni postupci carinjenja, niže porezne stope i pojednostavljeni porezni sustav u luci slobodne trgovine također pomažu stranim tvrtkama da učinkovitije uđu i posluju na golemom kineskom tržištu, uz smanjenje troškova trgovine. Prema dostupnim podacima, od siječnja do studenoga 2025., uvoz i izvoz robe u zemlji iznosio je ukupno oko 5,83 bilijuna američkih dolara, što je porast od 3,6 % u odnosu prema prethodnoj godini.

Kineski izvoz usmjeren je prema gotovo svim dijelovima svijeta, a najvažniji trgovinski partneri uključuju Sjedinjene Američke Države, Europsku uniju, zemlje jugoistočne Azije, Japan i Južnu Koreju. U isto vrijeme Kina je i jedan od najvećih uvoznika sirovina kao što su nafta, željezna ruda, plin i poljoprivredni proizvodi, koji su potrebni za njezinu veliku industrijsku proizvodnju.

Osim toga važan dio kineske globalne trgovine čine i velike infrastrukturne i trgovinske inicijative, poput projekta “Pojas i put”, čiji je cilj jačanje trgovinskih veza između Kine i drugih dijelova Azije, Europe i Afrike. Ova inicijativa pridonosi razvoju prometnih, energetskih i logističkih mreža te olakšava međunarodnu trgovinu.

ŠANGAJSKI MOST: Pogled preko rijeke Huangpu

ARHIVA/IS

Iako je kineska globalna trgovina donijela brojne ekonomske koristi, suočava se s mnogim izazovima, kao što su trgovinski sukobi, odnosno uvođenje carina od SAD-a (Trumpov “carinski rat”), konkurencija na globalnom planu, političke napetosti sa Zapadom, problem Tajvana, odnosi s Amerikom, EU-om, Rusijom..., ali i briga za okoliš. Ipak, Kina se nastoji prilagoditi tim izazovima jačanjem domaće potrošnje. Unatoč izazovima s kojima se suočava, njezina uloga u globalnoj trgovini ostaje izuzetno važna i vjerojatno će i u budućnosti imati snažan utjecaj na razvoj svjetske ekonomije.

Jednostavno rečeno, Kina je dokaz kako uspješno može funkcionirati princip “Jedna zemlja, dva sustava” - na političkoj razini čvrsta komunistička ideologija, a na ekonomskoj zapadnjački kapitalistički sustav slobodnog tržišta!

U središtu je kineskog društva prepoznatljiva radna kultura koja je odigrala ključnu ulogu u oblikovanju uspjeha nacije. Kolektivizam je temelj kineske radne kulture i od najveće je važnosti, uz isticanje skladnih radnih odnosa i snažnih međuljudskih veza. Na radnom mjestu pojedinci često daju prioritet zajedničkim ciljevima nad osobnim težnjama. Izgradnja i održavanje snažnih odnosa s kolegama i nadređenima ne samo da se potiče već je presudno za uspjeh. Ovaj kolektivistički pristup potiče timski rad, međusobnu podršku i osjećaj jedinstva, osjećaj da su dio nečega, potičući produktivnost i inovacije. Ta tradicionalna vrijednost koja oblikuje dinamiku unutar kolektivnog tijela, igra važnu ulogu u kineskom gospodarskom rastu i globalnim poslovnim partnerstvima.

Kineski poslovni krajolik prihvaća meritokratski pristup, gdje se onima koji pokažu kompetencije i inovativnost povjeravaju odgovornosti za donošenje odluka, bez obzira na njihovu dob. Ova dinamika, koja se često viđa u područjima poput informatičke tehnologije i poduzetništva, odraz je brzog razvoja kineskog gospodarstva i želja zemlje za svježim idejama i agilnim vodstvom. Uočavanje da dob nije jedini čimbenik koji određuje autoritet omogućuje stranim tvrtkama i stručnjacima da cijene raznolikost i dinamiku. Mladost, ambicije i inovacije veoma su cijenjene i daju iznimne rezultate.

Osim toga otvaranje prema svijetu osnovna je nacionalna politika Kine. Zemlja je kontinuirano radila na revidiranju negativnog stava javnosti prema ulasku stranog kapitala. To je rezultiralo stvaranjem okruženja za sve investitore, domaće i strane, kroz pravnu sigurnost i učinkovitu administraciju, čime su potaknuta ulaganja i osiguran jednak tretman za strane tvrtke. Tako je Kina golema poslovna prilika za trgovce, startupove i druga rastuća poduzeća u svijetu.

ALBANAC U KINI

Mnogo se talenata iz različitih zemalja s područja Balkana u različitim profesionalnim područjima i s velikim znanjem, iskustvom, mudrošću, inovativnim vještinama i motivacijom, okrenulo prema Kini i postiglo velik poslovni uspjeh. Jedan od njih je Kadir Ismaili, mladi Albanac iz Tetova, u Sjevernoj Makedoniji, koji je izgradio mali trgovinski most između Balkana i Kine. S jedne strane šalje europske proizvode na kinesko tržište, a s druge strane uvozi robu iz Kunminga (Provincija Yunnan sjedište je mnogih velikih korporacija) u Europu. Student, poduzetnik i inovator, pretvorio je Kunming, poznat kao “Grad vječnog proljeća”, u svoj drugi dom. Strastveni je poduzetnik i osnivač uspješne tvrtke, koji se integrirao u lokalnu zajednicu i ostvario pozitivan učinak na gospodarstvo i društvo. U obavljanju svakodnevnih poslova koristi se albanskim kao materinjim jezikom, govori makedonski, engleski te “bosanski” i turski, a uz to izvanredno govori kineski jezik, što mu olakšava i unaprjeđuje rad. Kadir Ismaili sin je Hysnija Ismailija, poznatog akademika, liječnika i političara iz Tetova, aktivnog u medicinskoj i kulturnoj zajednici svoje zemlje. Neko vrijeme bio je ministar kulture.

Pogled s prozora na dio Pekinga

ARHIVA/IS

Razgovarala sam s Kadirom Ismailijem o njegovu poslovnom uspjehu u Kini.

Koji je bio najveći izazov s kojim ste se suočili u svojim ranim godinama u Kini?

- Bez sumnje, dva najneposrednija i najisprepletenija izazova bila su jezična barijera i učenje kako stvari stvarno funkcioniraju u kineskom poslovnom okruženju.

Na praktičnoj razini jezična barijera proteže se daleko izvan svakodnevnog razgovora. Utječe na čitanje propisa, razumijevanje ugovornih nijansi i shvaćanje suptilnih znakova na sastancima. Dok mnogi profesionalci govore engleski, prava dubina izgradnje povjerenja u poslovanju, čitanja između redaka i pristupa određenim prilikama često se u cijelosti događa na kineskom jeziku.

To vodi izravno do drugog dijela - razumijevanja kako stvari funkcioniraju. Kina ima svoj jedinstveni poslovni ekosustav i operativni ritam. Brzo shvatite da uz formalna pravila i zakone postoji jednako važan neformalni sustav temeljen na odnosima i međusobnom razumijevanju. Tu nastupa guanxi. To nisu samo “veze”, to je njegovana mreža recipročnog povjerenja i obveza koja olakšava djelovanje. Za mladog stranog poduzetnika ne možete jednostavno primijeniti zapadni poslovni model. Morate strpljivo graditi svoj guanxi od nule. To je značilo ulaganje znatnog vremena ne samo u transakcije već i u zajedničke obroke, razumijevanje konteksta mojih partnera i dokazivanje da sam pouzdan i pun poštovanja dugoročno. Prevladavanje ove dvostruke prepreke jezika i relacijske integracije bio je moj temeljni izazov.

GLOBALNO I LOKALNO

Što vas je privuklo pomorskoj industriji i globalnoj logistici?

- Moje iskustvo s različitim kulturama i gospodarstvima navelo me je da shvatim da je globalna trgovina žila kucavica modernog prosperiteta. Uspon Kine kao središta proizvodnje i inovacija, u kombinaciji sa strateškim položajem Balkana između Istoka i Zapada, inspirirao me je da premostim te regije. Pomorska industrija, iako tradicionalna, prolazi kroz tehnološku i zelenu revoluciju. Vidio sam priliku da pridonesem povezanijem i održivijem lancu opskrbe, posebno jer kineska inicijativa “Pojas i put” proširuje veze s Europom. Logistika nije samo premještanje robe, već stvaranje lanaca vrijednosti koji koriste objema stranama.

Koju stratešku odluku smatrate ključnom za širenje vaše tvrtke na međunarodna tržišta?

- Odluku o lokalizaciji, uz globalno razmišljanje. Puno smo uložili u razumijevanje kineskog tržišta i izgradnju pouzdanog lokalnog tima u Kunmingu, istovremeno razvijajući partnerstva u Europi. Ovaj dvostruki pristup omogućio nam je da prilagodimo usluge regionalnim potrebama uz održavanje međunarodnih standarda. Također, rano usvajanje digitalnih alata omogućilo nam je da pojednostavimo poslovanje i ponudimo transparentnost klijentima na svim kontinentima.

Koji su trenutno najveći izazovi u pomorskoj industriji - geopolitički, ekonomski ili tehnološki?

- Sva tri su međusobno povezana. Geopolitičke napetosti utječu na trgovinske rute i usklađenost propisa. Ekonomska volatilnost utječe na troškove goriva i potražnju. Visoka volatilnost znači brze, velike i nepredvidive promjene (rizičnije), dok niska volatilnost označava stabilnije kretanje cijene. Tehnološki se industrija mora prilagoditi pritiscima digitalizacije i dekarbonizacije. Najveći izazov je uravnoteženje kratkoročnih poremećaja s dugoročnom transformacijom. Na primjer, dok se industrija kreće prema zelenim gorivima, postojeće flote i infrastruktura moraju ostati učinkovite usred promjenjivih cijena energije.

Kako se vaša tvrtka nosi s poremećajima u lancu opskrbe?

- Prioritet dajemo agilnosti i diverzifikaciji. Održavanjem mreže alternativnih luka i prometnih koridora možemo preusmjeriti pošiljke kada se pojave zagušenja ili napetosti. Također koristimo analitiku podataka za predviđanje rizika i proaktivno prilagođavanje rasporeda. Izgradnja snažnih odnosa s partnerima u cijelom lancu opskrbe osigurava suradnju tijekom kriza. Konačno, pratimo troškove goriva i optimiziramo logistiku kako bismo apsorbirali dio volatilnosti bez prenošenja svih troškova na klijente.

SVIJETLA BUDUĆNOST

Koje tehnološke inovacije smatrate najvažnijima za budućnost brodarstva?

- Umjetna inteligencija za prediktivnu logistiku i automatizacija za učinkovitost luka mijenjaju pravila igre. Međutim, najkritičnija inovacija je prelazak na zelena goriva i ugljično neutralna plovila. Pomorska industrija mora ispuniti globalne klimatske ciljeve, a Kina aktivno ulaže u zelene tehnologije brodarstva. Kombiniranje učinkovitosti potaknute umjetnom inteligencijom s održivom energijom definirat će sljedeće doba globalne trgovine.

Kako ostajete usredotočeni i motivirani usred takvog dinamičnog i često nepredvidivog poslovanja?

- Podsjećam se na veću svrhu: povezivanje tržišta i stvaranje prilika za zajednice i na Balkanu i u Kini. Moja multikulturalna pozadina pomaže mi da izazove vidim kao trenutke učenja. Također održavam discipliniranu rutinu, dajem prioritet zdravlju i ostajem znatiželjan. Učenje kineskog jezika i angažman s lokalnom kulturom u Kunmingu izvor je inspiracije i utemeljenja.

Što biste za novu, 2026. godinu poručili mladim ljudima koji žele ostvariti poslovnu karijeru?

- Budite znatiželjni, otporni i kulturno osviješteni. Svijet je povezaniji nego ikad dosad - iskoristite to u svoju korist. Učite jezike, gradite mostove i prigrlite tehnologiju, ali nikada ne podcjenjujte moć ljudskih odnosa. Počnite s problemom koji strastveno rješavate i ne bojte se neuspjeha. Kao što moje iskustvo pokazuje, čak i mali trgovinski most može prerasti u značajan pothvat ako ostanete strpljivi i uporni.

I na kraju vjerujem da je budućnost suradnje Balkana i Kine svijetla, izgrađena na međusobnom poštovanju i zajedničkim inovacijama.