Prije nešto više od dvije godine dr. sc. Predrag Haramija, profesor na ZŠEM-u (Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa), dr. sc. Mato Njavro i mr. sc. Karmela Aleksić-Maslać objavili su znanstveni rad "Perspektive koncepta metaverzuma i stajališta javnosti o njemu".

Možete li nam navesti neke od ključnih aspekata važnih za razumijevanje teme kojom se u spomenutom radu bavite? - pitali smo dr. Haramiju. Dojam je da se o tome u Hrvatskoj premalo raspravlja...

- Prvo ću ukratko objasniti što je metaverzum. S drugim korisnicima interneta danas ponajprije komuniciramo gledajući plohe dvodimenzionalnih (2D) ekrana pametnih telefona, tableta i računala. Ravne plohe ekrana omogućavaju tek "surfanje" po površini ekrana, nedostaje im treća dimenzija da bi omogućile doživljaj sličniji onome u stvarnom trodimenzionalnom (3D) svijetu. Zato se razvijaju nove tehnologije kojima je cilj stvoriti privid "uranjanja" ili "ulaska" u digitalni svijet, tj. novog oblika interneta (weba 3.0) u kojemu bi korisnici mogli komunicirati u računalnoj simulaciji trodimenzionalnog okruženja nazvanoj metaverzum (engl. metaverse, izvedenica od grčke riječi meta i engl. universe).

U radu koji smo objavili istraživali smo perspektive koncepta metaverzuma u svjetlu njegove percepcije u javnosti, tj. pokušali odgovoriti na pitanja hoće li on zaživjeti te ostvariti tržišni uspjeh. Tražili smo odgovor i na pitanje kakve mogu biti posljedice prihvaćanja metaverzuma na društvo odnosno njegove korisnike. Došli smo do spoznaje da je razina zabrinutosti za moguće negativne posljedice metaverzuma znatno viša od interesa za njegovo korištenje. Dobro smo predvidjeli da do uspjeha metaverzuma na tržištu ne može doći dok se ne zadovolji ne samo niz tehničkih već i etičkih preduvjeta.

SVIJET METAVERZUMA

Za razliku od Hrvatske, o metaverzumu se u svijetu raspravlja svakodnevno, čak i u Hollywoodu! Je li metaverzum najveći izum našeg doba ili najveća iluzija dosad?

- Metaverzum nije izum, već oblik primjene 3D digitalnih sadržaja na internet (posebice društvene mreže). Krovni izraz za tehnologije koje pružaju mogućnosti stvaranja 3D digitalnih sadržaja je "produžena stvarnost" (extended reality - XR). Razvrstava ih se na "virtualnu stvarnost" (virtual reality - VR), "proširenu stvarnost" (augmented reality - AR) i mješovitu stvarnost (mixed reality - MR). Dok AR i MR iskorištavaju postojeće okruženje stavljanjem digitalnih informacija na njega, VR stvara umjetno digitalno 3D okruženje, virtualni svijet u kome se privid želi učiniti što stvarnijim, tj. stvoriti potpuno imerzivno okružje koje utječe na naše osjetilne podražaje (najčešće vid, sluh, ponekad i dodir), omogućujući interakciju na temelju korisnikova ponašanja. Za iskustvo VR najčešće se koriste posebni naglavni setovi (engl. headsets), tj. zasloni koji se postavljaju na glavu (engl. head-mounted display, HMD) i imaju optički prikaznik ispred očiju koji daje iluziju 3D prostora. Kako bi se omogućila iluzija dodira napravljeni su i taktilni uređaji poput digitalnih rukavica.

S izbijanjem pandemije COVID-19 u 2020. i ograničenjima druženja i kretanja koja je donijela, XR industrija doživjela je strelovit rast i danas nalazi primjenu ne samo u industriji zabave (ponajprije videoigrama) već i u područjima kao što su izobrazba, arhitektura, dizajn, proizvodnja i naravno u trgovini odnosno oglašavanju.

Od kraja 2021. godine, kad je tvrtka Facebook promijenila naziv u Meta, a njezin osnivač Mark Zuckerberg izjavio kako su to učinili da bi se posvetili razvoju metaverzuma, interes poslovne zajednice i medija za navedene tehnologije 3D interneta strelovito je narastao. Međutim, taj interes je već za dvije godine znatno splasnuo.

Suosnivač Microsofta Bill Gates 2021. napisao je da će se za dvije do tri godine većina virtualnih sastanaka odvijati u metaverzumu. Skoro pet godina je prošlo otada, a virtualni sastanci se i dalje odvijaju preko dvodimenzionalnih ekrana.

Prema podacima analitičkih tvrtki metaverzum donosi samo gubitke. Tvrtka Meta (Meta/Reality Labs) je od 2020. do 2024 potrošila između 60 i 70 milijardi dolara, i imala u 2024. mjesečni operativni minus od gotovo 17,7 milijardi dolara. Tomu je tako jer je interes potrošača za korištenje Horizon Worlds, Quest i sličnih internetskih "metaverzuma" vrlo slab. Niz je razloga tome, a jedan od važnijih su nedostaci VR kaciga potrebnih za doživljaj metaverzuma, tj. teškoće poput nelagode, osjećaja izoliranosti te visoke cijene.

Među stručnjacima prevladava mišljenje da metaverzum zamišljen u obliku masovnih virtualnih svjetova za svakodnevni život definitivno nije ostvario očekivanja. Ipak, korištenje XR tehnologija u poslovanju, edukaciji, zdravstvenoj skrbi, maloprodaji, obrani i nizu drugih područja daje dobre rezultate i postaje isplativo.

Koliko razvoj tehnologija poput 5G mreža, umjetne inteligencije, interneta stvari (Internet of Things - IoT) i blockchain tehnologije, između ostalog, otvara vrata novim inovacijama i promjenama u načinu na koji danas koristimo internet, a još više kako ćemo ga koristiti u budućnosti?

- Sve tehnologije koje ste naveli svojedobno su najavljivane kao nešto što će donijeti radikalne promjene u načinu komuniciranja i poslovanja. Za svaku od njih postojao je velik interes u javnosti i medijima te oduševljenje i optimizam investitora glede njihove primjene i zarade koje mogu donijeti. Danas takvom interesu i oduševljenju svjedočimo u slučaju umjetne inteligencije (UI). Goleme su investicije u UI te velik optimizam glede koristi koje UI može donijeti.

Prema dostupnim podacima tijekom 2025. ulaganja u UI na globalnoj razini iznosila su više od 200 milijardi dolara. To je dvostruko više nego u 2024. Rast investicija u UI je strelovit i postavlja se pitanje svjedočimo li stvaranju "investicijskog balona"?

Velike tehnološke korporacije sljedeću razvojnu fazu interneta vide u stvaranju metaverzuma. Žele preko tehnologija produžene stvarnosti (XR) napraviti virtualni trodimenzionalni (3D) prostor u kome bi se objedinio i niz drugih digitalnih tehnologija poput UI, 3D modeliranja i interneta stvari, kriptovaluta i blockchaina. U njemu bi korisnici predstavljeni svojim digitalnim dvojnicima (tzv. avatarima) trebali moći komunicirati, kupovati i prodavati, trgovati, pa i stvarati vlastita trajna virtualna dobra i sredstva koja nastavljaju postojati čak i nakon odjave.

Ako metaverzum postane šire prihvaćen, to bi znatno promijenilo način korištenja interneta, no teško da će se to uskoro dogoditi. Držim da će i dalje najveći broj korisnika internet koristiti za pronalaženje informacija, druženje i zabavu "surfajući" po dvodimenzionalnim ekranima.

MOGUĆNOSTI ZLOPORABE

Kakva je budućnost interneta? Ulazi li (ili je već ušao) s umjetnom inteligencijom internet u novo neizvjesno doba? Vaš završni komentar?

- Razvoj novih tehnologija donosi i niz promjena u društvu, no treba biti oprezan jer one nisu uvijek pozitivne. Procjena je organizacije Statista da se danas više od šest milijardi ljudi koristi internetom, prosječno korisnik provodi šest i pol sati dnevno na internetu, a mlađe dobne skupine (16 - 24) provode čak od sedam do sedam i pol sati dnevno. Zato je neobično važno jasno utvrditi društvene posljedice te razviti jasan skup etičkih načela te zakona i propisa glede odnosa u virtualnim svjetovima. Ne postupimo li tako, lako bi se moglo dogoditi da se s UI dogodi slična stvar kao i s projektom metaverzuma.

Ne smiju se zanemariti nedostaci i moguće opasnosti od UI-ja. Da bismo dobili dobre odgovore od UI-ja, moramo znati pravilno postaviti pitanje te potom provjeriti odgovore koje smo dobili jer UI zna pogriješiti, pa i "halucinirati" (naziv koji stručnjaci znaju koristiti), a oslanjanje na pogrešan odgovor lako nas dovodi u nevolju. Zato sami moramo imati vrsno znanje o području iz kojega UI-ju postavljamo pitanje ili zadatak.

Prepuštanje UI-ju donošenje odluka donosi niz opasnosti. Za ispravno rješavanje nekog problema ili zadatka nije dovoljno samo razumijevanje problema već je potrebna i mudrost. Cjelovita ljudska osoba uz inteligenciju ima i mudrost, odnosno svijest i savjest, osjećaje i empatiju. Isto tako, iako UI može prikupljati, koristiti, analizirati i prerađivati podatke znatno brže nego čovjek, istinski kreativan, sposoban stvoriti nešto originalno i novo može biti samo čovjek.

Po sagledavanju posljedica širenja UI-ja treba uzeti u obzir i izuzetno velike troškove infrastrukture potrebne za rad UI-ja. Tu su i posljedice na okoliš zbog goleme potrošnje električne energije potrebne za rad UI-ja.

Ekonomska dimenzija primjene UI-ja, kao i koncepta metaverzuma, ne bi se smjela sagledavati odvojeno od one etičke. Kad bi koncept metaverzuma komercijalno zaživio, onda bi primjena UI-ja u njemu mogla donijeti niz uistinu velikih opasnosti. Zamislite svijet u kome vaš digitalni dvojnik (tzv. avatar) susreće bića stvorena od UI-ja i komunicira s njima misleći da komunicira s drugim ljudskim bićima. Velike su tu mogućnosti zloporabe.

Kako bi se izbjegle, ili bar umanjile, negativne posljedice, što prije treba uspostaviti sustav etičkih normi koji uključuje i sagledava sve sumnje, brige i pitanja koji se odnose na ovo područje te potom razviti regulatornu infrastrukturu koja će osigurati pravnu zaštitu, posebice prava djece i drugih ranjivih skupina stanovništva, zaštititi od iskorištavanja, sačuvati privatnost korisnika, dati pojedincima kontrolu nad njihovim podacima i potaknuti decentralizirane sustave i usluge te spriječiti velike tehnološke tvrtke da steknu monopolsku moć. Globalni digitalni sporazum (Global Digital Compact - GDC) Ujedinjenih naroda koristan je korak u tom smjeru.