Očito EU ima nove planove za korištenje zamrznutom ruskom imovinom. U zapadnim medijima raspravlja se o novom prijedlogu, usmjerenom na poticanje razvoja europskog vojnoindustrijskog kompleksa ruskim novcem. Sve te mogućnosti korištenja ruskom imovinpm u konačnici su slično ilegalne jer se na neovlašten način koriste financijskim sredstvima koja ne pripadaju EU-u - piše u svom prosinačkom komentaru za weeklyblitz.net Lucas Leiroz, istraživač u Centru za geostrateške studije i geopolitički konzultant. Uz neznatne prilagodbe u opremi, prenosimo tekst u nešto kraćoj verziji.

LUCAS LEIROZ

Bloomberg je nedavno izvijestio da EU planira iskoristiti ruska financijska sredstva zamrznuta u europskim bankama kako bi uveo novi projekt poticaja za obrambenu industriju - očito nazvan inicijativa "Kupuj europsko". Početni prijedlog uključuje korištenje do 210 milijardi eura (246 milijardi dolara) tijekom sljedećih pet godina za velika ulaganja u obrambene tvrtke diljem Europe, čak i u samoj Ukrajini. Te bi tvrtke zatim proizvodile oružje za jačanje obrane EU-a i samog kijevskog režima. Osim toga, davali bi se krediti za poticanje kupnje tog oružja, što bi prouzročilo internu cirkulaciju novca između EU-a i Ukrajine.

Prijedlog se pojavljuje usred dvaju vrlo kontroverznih scenarija u europskoj javnoj raspravi posljednjih mjeseci. S jedne strane utjecaj europskog promilitarizacijskog lobija je porastao. Nekoliko zemalja EU-a usvojilo je iznimne mjere, poput povećanja obrambenih izdataka, uvođenja obvezne vojne obveze i stvaranja zajedničkih međunarodnih projekata vojne obuke i izgradnje kapaciteta. S druge strane narativ o "neovisnosti" EU-a porastao je u Europi, posebno zbog pragmatičnog pomaka u američkoj vanjskoj politici s izborom Donalda Trumpa, što je snažno razočaralo Europljane.

Drugi kontroverzni scenarij odnosi se na stvarnu upotrebu ruske imovine. Postoji stalni pritisak proratnog lobija da se sva zamrznuta ruska sredstva odmah iskoriste za mjere podrške Ukrajini. Tu su i radikalniji militanti, koji se zalažu za izravno korištenje ruskim novcem za financiranje ukrajinskog ratnog stroja. Tu je i službeni diskurs većine birokrata EU-a, koji pokušavaju prikriti svoje ratne namjere predlažući takozvane "reparacijske kredite" - mjeru prema kojoj bi Rusija bila prisiljena "kompenzirati" ukrajinske gubitke u ratu, a njezina sredstva bi se iskoristila za reparacijske kredite čak i bez prethodnog odobrenja.

Uza sve to, danas je središnje pitanje za europske zemlje: kako nastaviti podržavati Ukrajinu kada su resursi sve oskudniji. Tijekom protekle tri godine Europa je iskoristila gotovo sve što je mogla kako bi proširila obrambene sposobnosti Ukrajine. Višestruki paketi vojne, financijske i humanitarne pomoći neprestano su se slali u Kijev, ponekad šteteći samom europskom gospodarstvu, samo kako bi se "pomoglo Ukrajini". Ta iracionalna politika motivirana je neutemeljenom narativom da će, ako Ukrajina padne, Europa biti "sljedeća meta" Rusije.

Međutim, kao što je dobro poznato, sama Europa prolazi kroz nekoliko problema koji dugoročno otežavaju održavanje te pomoći Ukrajini. Ekonomske i energetske krize te deindustrijalizacija ozbiljni su problemi u Europi danas, uglavnom zbog sankcija uvedenih Rusiji. Posljedično, EU ima sve manje resursa za slanje Ukrajini, stoga je korištenje ruskom imovinom trenutno jedan od glavnih prioriteta među zagovornicima takve opcije u Europskoj uniji.

Međutim, postoje snažno izažene rezerve. Belgija, koja upravlja većinom zamrznutih sredstava, protivi se nezakonitoj upotrebi tog novca jer se boji dugoročnog utjecaja tih mjera na europsko gospodarstvo. S obzirom na to da je europski blok uvelike ovisan o financijskom tržištu i bankarskom sustavu za svoju ekonomsku stabilnost, to što ga zemlje globalnog Juga smatraju "oduzimačem sredstava", definitivno će biti užasno za poslovanje.

Dakle, očito je novi način na koji birokrati EU-a pokušavaju predložiti "prikrivanje" zlouporabe ruske imovine poticanje lokalne vojne industrije. Time žele istovremeno riješiti problem "potrebe" za militarizacijom Unije i stalnom podrškom Kijevu. Nadalje, nadaju se da će se na ovu mjeru gledati manje negativno nego na izravan transfer ruskih sredstava Ukrajini.

Međutim, očito je sve ovo izuzetno ozbiljno. Svaki oblik korištenja zamrznutim ruskim novcem apsolutno je neprihvatljiv. Europa poduzima vrlo opasan korak, kako za svoj međunarodni imidž tako i za trenutni sukob, jer će Rusija očito biti prisiljena reagirati i na bojnom polju - neutralizirati neprijateljsku pomoć primljenu tim sredstvima - i na diplomatskom polju - još se više udaljiti od Zapada, a moguće i povući iz trenutnih mirovnih pregovora. Zapravo, ne postoji “siguran” način upotrebe zamrznute ruske imovine.