Godina 2025. u ekonomskom smislu može se opisati kao godina paradoksa. S jedne strane, svjetsko gospodarstvo pokazalo je zavidnu otpornost - izbjegnuta je globalna recesija, inflacija se u većini razvijenih gospodarstava postupno smirivala, a tržišta rada ostala su relativno snažna. S druge strane, strukturne slabosti i geopolitički rizici produbili su osjećaj trajne neizvjesnosti. Sustav funkcionira, ali s vidljivim pukotinama - navodi izv. prof. dr. sc. Pavle Jakovac, s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, te u svom prilogu za Magazin piše:

DR. SC. PAVLE JAKOVAC, IZV. PROF.

- Globalna ekonomija u 2025. rasla je po stopi od 2,7 do 3,3 %, znatno sporije nego u pretpandemijskom razdoblju. Inflacija se približila ciljevima središnjih banaka, osobito u SAD-u i europodručju, no investicijska aktivnost i produktivnost ostali su slabi. Financijska tržišta pokazivala su umjereni optimizam, ali pod stalnim pritiskom političkih i geopolitičkih rizika.

Posebno je izražen bio povratak protekcionizma. Jačanje carina i trgovinskih barijera, povezano s povratkom Donalda Trumpa u središte globalne politike, obnovilo je strahove od fragmentacije svjetske ekonomije. Globalizacija temeljena na učinkovitosti postupno ustupa mjesto "ekonomiji sigurnosti", u kojoj geopolitički interesi nadjačavaju ekonomske. Umjesto stabilnog okvira međunarodne trgovine, prevladavao je osjećaj krhke ravnoteže. U takvom okruženju SAD je zadržao umjeren gospodarski rast, ali uz slabljenje potrošačkog optimizma.

Kina je istodobno pokazivala znakove usporavanja, s rastom oko 4,7 %, uz deflacijske pritiske u industriji i izazove u poticanju domaće potražnje. Energetska tržišta ostala su nestabilna: sankcije prema Rusiji smanjile su ruski izvoz energenata, a globalna potražnja nastavila je rasti, povećavajući osjetljivost cijena.

Europska unija u 2025. pokazala je otpornost, ali bez stvarnog zamaha. Rast BDP-a iznosio je oko 1,1 %, a europodručje je raslo nešto sporije. Inflacija se postupno smanjivala, financijski sustav ostao je stabilan, a energetska kriza stavljena je pod kontrolu. Unatoč ranijim pesimističnim prognozama, duboka recesija je izbjegnuta. Međutim, strukturni problemi ostali su izraženi. Industrijska proizvodnja u ključnim zemljama, osobito Njemačkoj, stagnirala je, a konkurentnost EU-a u odnosu prema SAD-u i Kini nastavila se smanjivati.

Sankcije prema Rusiji imale su dvojak učinak: dugoročno su smanjile energetsku ovisnost, ali su kratkoročno i srednjoročno povećale troškove energije i dodatno opteretile industriju. Prevladavao je dojam održive stagnacije - sustav se održava, ali bez jasne vizije dinamičnog rasta.

Hrvatska ekonomija u 2025. bilježila je relativno povoljne makroekonomske rezultate. Rast BDP-a iznosio je oko 3,2 %, znatno iznad prosjeka EU-a, a javni se dug spustio na oko 56 % BDP-a. Nezaposlenost je ostala ispod 5 %, a turizam, osobna potrošnja i investicije ostali su ključni izvori rasta. Članstvo u europodručju i Schengenu dodatno je smanjilo financijske rizike. Ipak, ključni problem bila je inflacija. Iako se postupno smanjivala, prosječna stopa inflacije u 2025. ostala je relativno visoka, osobito u segmentima hrane, stanovanja i usluga. Nominalni rast plaća bio je snažan, ali neujednačen, pa je realni doživljaj životnog standarda kod velikog dijela građana ostao negativan. Dobri agregatni pokazatelji prikrivali su rastuće socijalne i razvojne napetosti.

Pogled prema 2026. sugerira oprezni optimizam. Očekuje se usporavanje rasta BDP-a prema 2,5 - 3 %, daljnje smirivanje inflacije i stabilno tržište rada. Scenarij recesije nije najizgledniji, ali postoji realan rizik postupnog zaostajanja u odnosu prema dinamičnijim ekonomijama. Dugoročna održivost ovisit će o sposobnosti jačanja produktivnosti, diverzifikacije izvora rasta i učinkovitog korištenja europskih fondova.

Godina 2025. tako ostaje godina održive stabilnosti, ali i traumatične neizvjesnosti. Ekonomski sustav se održao, no bez stvaranja osjećaja sigurnosti. Ako izostane strukturna transformacija, stabilnost bi se mogla pretvoriti u stagnaciju, a godina opasnog življenja u desetljeće propuštenih prilika.