Krajem svake, pa i ove godine mediji su krcati različitim inventurama kojima se na više ili manje zanimljiv način pokušava sažeti sve ono najvažnije što je obilježilo proteklih dvanaest mjeseci počevši od neizostavne politike preko ekonomije i gospodarstva do tehnologije i kulture, između ostalog, te na taj način podsjetiti na dobre i loše strane godine na izmaku, ali i naglasiti ključne odrednice u kakvima smo pokušavali živjeti i preživjeti proteklo razdoblje brojnih i nimalo ugodnih izazova.

Zanimljivo je pritom vidjeti što o godini koju upravo ispraćamo misle ne samo pojedini sociolozi, politolozi, ekonomisti i svenazočni dnevni komentatori svega i svačega, dakle ljudi, nego jedan tehnološki, tehnički i znanstveni čimbenik o kojem se i kroz 2025. raspravljalo naveliko i naširoko. Radi se naravno o umjetnoj inteligenciji i ako želimo biti u trendu, moramo navesti što o proteklih 12 mjeseci misli UI/AI. U tom kontekstu UI/AI pregled ide ovako:

PREGLED UI-ja

Što je bilo dobro
(pozitivno):

Napredak u tehnologiji: Nastavljen je razvoj umjetne inteligencije (AI) i biotehnologije, s primjenama koje su poboljšale (npr. medicinu, automatizaciju).

Oporavak gospodarstva: Nakon početnih strahova od recesije mnoge su ekonomije pokazale znakove stabilizacije i rasta.

Globalna suradnja: U nekim područjima (poput klimatskih promjena) pojačan je međunarodni angažman i inovacije u zelenoj energiji.

Socijalni napredak: Pokrenute su inicijative za bolju inkluziju i podršku ranjivim skupinama, iako uz promjenjive rezultate.

Što je bilo loše
(negativno):

Geopolitičke napetosti: Nastavljeni su sukobi, ratovi i napetosti u pojedinim regijama, što je utjecalo na globalnu sigurnost i stabilnost. Migracije su i dalje problem...

Ekonomski izazovi: Inflacija i visoki životni troškovi i dalje su opterećivali kućanstva, unatoč oporavku.

Klimatske promjene: Ekstremni vremenski događaji (poplave, suše, šumski požari) i dalje su pogađali dijelove svijeta. COP30 održan je u Brazilu...

Društvene podjele: Globalno su rasle polarizacija i dezinformacije, otežavajući pronalaženje zajedničkih rješenja.

Zaključak: 2025. bila je godina prilagodbe, gdje su tehnološki skokovi i nade u bolje sutra testirani realnošću globalnih izazova; bila je to godina "korak naprijed, dva natrag", s napretkom u nekim segmentima i stagnacijom ili nazadovanjem u drugima.

I neka sad netko kaže da umjetna inteligencija nije inteligentna! Jer ovaj njezin inventurni pregled posve je relevantan, recimo posve ljudski, makoliko u biti pojednostavljen. Može dakako UI/AI sve te svoje navode i dublje analizirati, raščlanjivati i povezivati, samo joj morate postaviti konkretno pitanje, pa će vam i odgovor biti konkretiziran u većini slučajeva, premda moguće i s neizbježnim zbunjujućim aspektima koji upućuju na činjenicu da umjetna inteligencija nije još uvijek svemoćna.

Bilo kako god, UI/AI problematika obilježila je 2025. najviše do sada, i u pozitivnom i u negativnom smislu. Ili, kako je to proročanski kazao Stephen Hawking dok je još bio živ: "Učinkovita umjetna inteligencija najveći je događaj u ljudskoj povijesti. Ili najgori. To još ne znamo."

No vratimo se ipak ljudima. Kad je ljudska vrsta u pitanju, ona na sreću ili nesreću još uvijek nadmašuje umjetnu inteligenciju i u pozitivnom i u negativnom smislu. Martin Luter King to je ovako sažeo: ''Konačno mjerilo čovjeka nije gdje stoji u trenutku udobnosti i pogodnosti, već gdje on stoji u vremenu izazova i provokacija.'' Ovo sadašnje vrijeme u kakvom živimo, radimo i umiremo, po mnogočemu je najizazovnije unatrag 80-ak godina. Dokaza je bezbroj i redaju se na dnevnoj bazi.

Mnogi kao najvažniji aspekt istaknut će ulaganja u obranu, koja su protekle godine bile u rastu najvećem nakon prestanka hladnog rata. Ova tema i dalje je prisutna, što se odražava u rastućim udjelima BDP-a koji se izdvajaju za obrambenu potrošnju, posebno u europskim zemljama, kao i u dogovoru čelnika NATO-a o povećanju ciljane obrambene potrošnje s 2 % na 5 % BDP-a (s 3,5 % potrošenog na ključne obrambene aktivnosti i 1,5 % na obrambene aktivnosti i sektore poput infrastrukture). Indeks STOXX Europe za zrakoplovstvo i obranu porastao je za 50 % od početka godine jer investitori prepoznaju promjenjivi geopolitički krajolik u kojem sila igra veću ulogu u međunarodnim poslovima - piše Helena Eaton za portal bedrockgroup.com.

Ekonomist Mike O'Sullivan, autor knjige The Levelling ("Što je sljedeće nakon globalizacije?"), za platformu moonfare.com navodi nekoliko ključnih odrednica protekle, 2025. koje će obilježiti i 2026. godinu. Osim umjetne inteligencije kao trenda koji traje, O'Sullivan navodi kako izbor Donalda Trumpa ne ostavlja nikakvu dvosmislenost oko kraja globalizacije. Svijet ide prema multipolarnom obliku, koji će biti uvjetovan trenjem koje stvaraju carine - ako je suditi prema radu Roberta Lighthizera, Trumpova trgovinskog predstavnika (tj. No Trade is Free).

Neil Shearing, glavni ekonomist Capital Economicsa (capitaleconomics.com), ocrtavajući velike teme koje su obilježile 2025. godinu, navodi tri glavne:

1. Carine nisu torpedirale trgovinu: Prvom polovinom godine dominirala je rasprava o utjecaju Trumpovih tarifa na globalni trgovinski sustav. Kao što smo i sumnjali, apokaliptičniji strahovi pokazali su se pretjeranima. Obujam globalne trgovine održao se prilično dobro i premda je obostrana trgovinska razmjena između SAD-a i Kine doista dovedena u pitanje.

2. Umjetna inteligencija preoblikuje gospodarstvo i potiče velika pitanja: Ako je trgovina dominirala prvom polovinom godine, umjetna inteligencija bila je dominantna tema druge. Već neko vrijeme tvrdimo da se umjetna inteligencija treba promatrati kao tehnologija opće namjene - slična elektrifikaciji ili računalstvu - te da je stoga sposobna znatno povećati rast produktivnosti.

3. Kina - tehnološki pobjednik, strukturni gubitnik: Većina naprednih gospodarstava teško je pratila SAD u utrci umjetne inteligencije, ali 2025. je također bila godina u kojoj je Kina smanjila dio jaza. To odražava širi uspjeh koji je Kina postigla u natjecanju sa SAD-om na tehnološkoj granici. No, kako objašnjava Mark Williams, to se nije pretvorilo u ubrzanje produktivnosti u cijelom gospodarstvu.

U raspravu oko uspjeha i podbačaja vezanih uz proteklu 2025. uključila se i svjetski ugledna i dugovječna Encyclopedia Britannica (britannica.com), koja se i dalje često citira. Između ostalog EB naglašava važnost izbora novih nacionalnih vođa u SAD-u, Kanadi i Njemačkoj. Nekoliko afričkih zemalja doživjelo je državne udare, a prosvjedi predvođeni generacijom Z rezultirali su smjenom nepalskog premijera KP Sharme Olija. Oružani sukobi pojačali su globalnu nestabilnost. Rat između Rusije i Ukrajine ušao je u svoju četvrtu godinu, a Sjedinjene Države izvele su vojne napade na iranske i venezuelske brodove. S druge strane, u ratu između Izraela i Hamasa postignut je sporazum o prekidu vatre, što je donijelo stanku u otprilike dvije godine borbi. EB dalje podsjeća da su Japan i Namibija inaugurirali svoje prve žene na čelu vlade - Sanae Takaichi i Netumbo Nandi-Ndaitwah. Na svemirskoj fronti prvo uspješno meko slijetanje komercijalnog lunarnog landera dogodilo se kada je Firefly Aerospaceov Blue Ghost sletio u blizini Mare Crisium na Mjesecu. U religiji se ispisala povijest jer je Sarah Mullally bila prva žena imenovana nadbiskupom Canterburyja, a Lav XIV. postao je prvi američki papa. Spominju se i događaji iz pop-kulture, turneja Taylor Swift, oskarom nagrađeni film Anora, Grammy za Beyoncé... U 2025. preminulo je i nekoliko istaknutih osoba, uključujući papu Franju, Roberta Redforda i Jane Goodall.

SVIJET I REGIJA

Što se pak tiče regije tzv. zapadnog Balkana, proteklu su godinu obilježile uobičajene napetosti, u Bosni i Hercegovini glavni je događaj bio prisilni odlazak Milorada Dodika iz aktivne politike, dok je Srbija bila poprište masovnih prosvjeda koji, međutim, nisu predsjednika Vučića uspjeli natjerati da odstupi s vlasti. U međuvremenu slušali smo priče o proširenju Europske unije na Albaniju, Crnu Goru, BiH, potencijalno i na Srbiju i Makedoniju, no takve više-manje zanimljive priče nastavit će se i u godini koja slijedi.

I da zaključimo s tri lika s kojima se svijet globalno budio, provodio dan i odlazio na spavanje. To su naravno Donald Trump, Volodimir Zelenskij i Vladimir Putin. Svaki je na svoj način, komentarima, izjavama i pojavom, pružao najviše materijala za senzacija gladne medije, ponajviše izravno oko pitanja rata i mira u Ukrajni, a posredno mira i nemira u širem geopolitičkom i sigurnosnom kontekstu uključujući i ovaj naš europski.