Gotovo svakodnevno javnost sluša o građanima koji postaju žrtve raznih financijskih prijevara, bilo na internetu bilo u stvarnom životu. Broj prijevara stalno raste, a prevaranti su sve maštovitiji, unatoč učestalim upozorenjima stručnjaka. S druge strane, zbog niskih kamata koje nude banke, građanima se preporučuje da svoju ušteđevinu pametno ulažu u pouzdane kanale kako im novac ne bi gubio na vrijednosti zbog inflacije.

O gorućim temama - kome pokloniti povjerenje i što sve treba znati prije ulaganja, razgovaralo se u ovotjednoj emsiji "Špica s Macanom", u kojoj su gostovali Marko Bogdan, voditelj prodaje u prvom domaćem hrvatskom robosavjetniku Geniusu, i Sandra Ferenčak, poznatija pod nadimkom Tetka, koja piše blog i educira o osobnim financijama.

LAŽNE PLATFORME

Sandra Ferenčak odmah na početku razgovora naglašava ključni aspekt - financije nisu matematika, nego psihologija, dodajući kako je zanimljivo što čak i vrlo inteligentni ljudi često nasjedaju na takve prijevare. Razlog tome je što ti ljudi ponekad misle da ih nitko ne može prevariti. Prevaranti su toga svjesni, oni, kako govori, studiraju ljudsku psihologiju i udaraju tamo gdje smo najtanji. Prema njezinu mišljenju, prijevare su često kombinacija pohlepe, neznanja i naivnosti.

Krešimir Macan dao je primjer lažnog naslova koji mu je izletio na internetu: "Kako je programer iz Zagreba natjerao Maju Šuput da iskešira 58.500 eura uživo u programu". Iako se radi o očitoj prijevari, ljudi klikaju. Sandra Ferenčak se složila da je alarmantna cifra od 58.500 eura signal za uzbunu, dodavši kako stranice često izgledaju prilično autentično te ljudi često ne primijete objektivne pravopisne pogreške koje bi im trebale upaliti alarm.

Marko Bogdan ističe da su prevaranti danas iznimno učinkoviti u stvaranju lažnih platformi.

- Mislim da je glavni problem to što danas doslovno bilo tko, u roku od nekoliko minuta ili možda sat vremena, može s pomoću umjetne inteligencije napraviti web-stranicu koja izgleda potpuno legitimno. Ulazne barijere praktično više ne postoje, ne moraš biti informatičar da bi to složio. Kao drugo, izraditi takvu web-stranicu iznimno je jednostavno. I treće, dovoljno je uložiti nekoliko stotina eura u marketing i to se prevarantima itekako isplati - ističe Bogdan.

Prijevare obično traju samo nekoliko dana prije nego što se podnese prijava nadležnim organima. Tada prevaranti jednostavno zatvore stranicu, otvore novu i promijene metu. Likovi koji su u fokusu prijevara mijenjaju se iz dana u dan. Bogdan je nabrojio samo neke od primjera: premijeri i ministri financija (jer daju legitimitet) te poznate ličnosti poput Mate Rimca, Luke Modrića i Emila Tedeschija.

- Što se tiče pravopisnih pogrešaka, to je često jedan od filtara kojima se prevaranti namjerno koriste. Ako naprave web-stranicu s relativno očitim pogreškama, njihova je logika sljedeća: netko tko ne bi pao na prijevaru, odmah će primijetiti te pogreške, zatvoriti stranicu i otići, pa se s takvom osobom ne isplati "zafrkavati". S druge strane, ako ubace nekoliko očitih pogrešaka i osoba ih ne primijeti, smatraju je puno podložnijom prijevari. Tako njihov call centar ne mora trošiti vrijeme na nekoga tko ionako ne bi uplatio - nadalje govori Bogdan otkrivajući jednu od zanimljivijih taktika prevaranata.

Ulaganje u pouzdane kanale preporučuje se kako bi se sačuvala vrijednost novca, no kako prepoznati lažna obećanja velikih zarada? Sandra Ferenčak ponavlja da je glavni signal ako je ponuda toliko dobra da ne može biti istinita, tada obično i nije istinita. Obećanje visoke zarade mora biti sumnjivo.

- Pedeset tisuća eura je za prosječnog Hrvata ogroman novac. Da bi netko uopće došao do takvog iznosa, odmah se pretpostavlja da je to "zaradio" na neki brzi način. Mi često pričamo o investiranju, pa da uzmem taj primjer. Ulaganje u S&P 500, američki indeks, donosi od 8 do 10 posto godišnje u stogodišnjim razdobljima. A ovdje ti netko nudi 20, 30 ili 50 posto u mjesec dana. Mi govorimo o godišnjim prinosima, a oni obećavaju takve brojke u samo jednom mjesecu. Tu se odmah treba upaliti alarm - objašnjava Ferenčak, dodajući kako je problem u tome što većina ljudi ne zna takve podatke unaprijed te stoga teško prepoznaju prijevaru.

Marko Bogdan navodi primjer piramidalne sheme u Slavoniji, gdje su mudro formulirali ponudu od dva posto, ali je ključ bio u tome što se radilo o dva posto dnevno. ​​Ljudski mozak dobro razumije ravnu liniju rasta, ali eksponencijalni rast ne možemo intuitivno zamisliti.

- Na primjer, oni kažu dva posto dnevno. To na rvu ne zvuči kao neka velika prijevara. Mnogi će pomisliti: "Pa dobro, ako država daje dva posto, a banke jedan posto, što tu ima sumnjivo?" Ali razlika je ogromna, jer mi ovdje govorimo o dva posto dnevno, a država i banke pričaju o godišnjim stopama - ističe Bogdan. Osim na nerealno visoke prinose prevaranti igraju i na pohlepu i činjenicu da ponuda traje ograničeno vrijeme, što tjera ljude da brzo reagiraju i ne stignu se konzultirati s nekim.

Što se tiče modus operandi kod lažnih platformi za trgovanje, Bogdan objašnjava kako proces počinje klikom na oglas gdje se ostave osnovni podaci: ime, prezime, mail i broj telefona. U roku od nekoliko minuta počinju pozivi, često sa slovenskim pozivnim brojem. Prevaranti pokušavaju nagovoriti klijenta da uloži minimalno 150 eura obećavajući nekih 200-300 eura mjesečno zarade.

- Imam primjer osobe u zrelim godinama koja je kliknula na oglas za brzu zaradu i uplatila 200-300 eura. U šest mjeseci "platforma" joj je pokazala da taj iznos vrijedi 50, 60, čak i 100 tisuća eura. Kad je pokušala povući novac, rekli su joj da je tvrtka propala. Ubrzo se javila druga "agencija", koja je tvrdila da može otključati novac ako uplati još. Tako je, od početnih 200 eura, na kraju uplatila ukupno 150 tisuća eura. Mi smo se poslije šalili da bi joj bilo bolje da je taj novac spalila pred vratima, bar bi snimila zanimljiv video za Instagram - kazao je Bogdan.

Dok se savjetuje oprez zbog prevaranata, ističe se i nužnost ulaganja radi borbe protiv inflacije. Ferenčak iznosi zaprepašćujući podatak da Hrvati drže oko 40 milijardi eura na avista štednji (štednji po viđenju), bez ikakve minimalne kamate.

- Ajmo prvo razjasniti to što znači 3 posto inflacije. Ako danas imaš 100 eura, za godinu dana će ti trebati 103,6 eura da kupiš istu količinu proizvoda koju sada možeš sa 100 eura. Naprvu ne zvuči puno, ali na 20 ili 40 godina razlika je ogromna. Čak i kad su kamatne stope bile niske, to je imalo znatan učinak. Recimo da imaš 10.000 eura na štednom računu, što je prosjek kod mnogih ljudi. Uz inflaciju od 3,6 posto godišnje tih 10.000 eura za 20 godina vrijedit će otprilike polovinu - znači, gubitak od 50 posto kupovne moći. Ulaganjem, primjerice kroz državne trezorske zapise ili druge investicijske instrumente, možeš bar djelomično zaštititi svoj novac - objašnjava Ferenčak, zaključujući kako se bira između sigurnog gubitka i dobitka koji može biti jako dobar.

Marko Bogdan ističe da je vrijeme najvažniji faktor uspjeha u ulaganju:

- Znači, prilično jednostavno pričam, i svatko si može u glavi izračunati efekt složenih kamata. Recimo da ulažem 100 eura u nešto što nosi 10 posto godišnjeg prinosa. Pričamo o dugom roku. Nakon deset godina uplatio sam ukupno 12 tisuća eura, a vrijednost te investicije je nešto više od 20 tisuća eura. Nije možda impresivna zarada, za hvalisanje, ali je solidan početak. Ako nastavimo na idućih deset godina, nakon dvadeset godina ukupno sam uplatio 24 tisuće eura, ali sada stanje nije više tek nešto iznad 20 tisuća, nego čak 76 tisuća eura - objašnjava.

EDUKACIJA I OPREZ

Govoreći o financijskoj neovisnosti, Ferenčak pojašnjava da cilj pokreta FIRE (Financijska neovisnost, rano umirovljenje) nije umirovljenje, nego "imanje opcija".

- Da, mislim da riječ "mirovanje" nije dobra jer često podrazumijeva ležanje ili nerad, a kod nas se često povezuje s bolešću ili starošću, ili pak s ležanjem i ispijanjem koktela. Znači, nije ni jedno ni drugo cilj ovog "bržeg" puta prema financijskoj neovisnosti. Cilj je zapravo imati opcije. Kada dođeš u poziciju u životu da ti sam odlučuješ što želiš raditi, kako želiš živjeti, gdje raditi, s kim raditi, pa čak i kako se odijevati. Veći dio života često nam to netko drugi diktira. Ideja je da financijskom neovisnošću dođeš u točku života kada ti sam određuješ sve te aspekte - kazala je Ferenčak.

Gosti pozivaju građane na edukaciju i oprez naglašavajući da se ne smiju davati osjetljivi podatci poput kodova s tokena ili pinova, jer banke danas čak i blokiraju korištenje mobilnim bankarstvom dok se telefonira kako bi spriječile krađu podataka.