Kočenje provedbe zacrtanih planova: Što su nam donijele nove geopolitičke okolnosti?
Učestala geopolitička previranja i drugi vanjski šokovi kojima svjedočimo u posljednjih pet godina ocrtavaju sasvim novi kontekst za provođenje politika tzv. dvostruke tranzicije (zelene i digitalne) osobito za mala i srednja poduzeće (MSP) u Europskoj uniji, pa slijedom toga i u Hrvatskoj. O toj temi piše dr. sc. Nevenka Čučković, znanstvena savjetnica u trajnom izboru na Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), čiji prilog iz publikacije IRMO Aktualno iz studenoga prenosimo u nešto kraćoj verziji, uz neznatne prilagodbe o opremi.
Što donose nove geopolitičke okolnosti za gospodarstvo EU-a i sektor MSP?: Europska komisija slijedom usvajanja Draghijeva Izvješća u rujnu 2024. usvaja Akcijski plan s 383 mjera i preporuka za njegovo provođenje koje bi trebale uroditi konkurentnijim i inovativnijim EU-om. Međutim, kako navodi Financial Times početkom rujna 2025. kada je obilježena godina od njegova usvajanja, samo 11 % mjera ili tek jedna od deset je od tada ušla u fazu implementacije. Taj podatak govori o sporosti reorijentacije jedinstvenog tržišta k reformi ukupnog EU gospodarstva koja će pomoći podizanju konkurentnosti na svjetskom tržištu. Razlog tome su upravo turbulentni događaji i goleme dodatne neizvjesnosti koje su donijele nove geopolitičke okolnosti u 2025. godini. To se posebice odnosi na preuzimanje vlasti nove američke administracije na čelu s predsjednikom Trumpom početkom godine kada su stigle najave o drastičnom povećanju carina i drugih trgovinskih barijera na izvoz EU u SAD. Prema postignutom trgovinskom sporazumu SAD-EU u srpnju 2025., utvrđena je recipročna stopa carine od 15 % za većinu industrijskih proizvoda, uključujući one ključnih izvoznih djelatnosti poput autoindustrije, proizvodnje poluvodiča i farmaceutskih proizvoda. Posljednji dostupni statistički podaci Eurostata za prva dva kvartala 2025. govore o trendu pada ukupnog izvoza EU roba u SAD, ali i uvoza iz SAD-a, te strmom padu EU suficita u trgovinskoj razmjeni roba s 53 milijardi eura u prvom kvartalu 2025. na samo 26 milijardi eura, kao posljedica tih mjera. Prema podacima koje donosi Wall Street Journal od 15. listopada 2025. za srpanj i kolovoz ukupan pad izvoza roba na američko tržište će biti još dramatičniji za treći kvartal, jer je samo u kolovozu izvoz roba bio 26 % niži nego u srpnju 2025. Na godišnjoj razini pad izvoza roba u kolovozu 2025. u usporedbi s kolovozom 2024. bio je 22 %.
POSLOVNA OČEKIVANJA
Dodatni važni razlozi sporog provođenja zacrtanog Akcijskog plana Kompasa konkurentnosti (Competitiveness Compass) jesu da su neki od ciljeva i mjera za osnaživanje europske konkurentnosti međusobno neusklađeni, ali počesto i oprečni s opsežnijom zelenom tranzicijom, posebice sada kada su prioriteti redefinirani. Ove neusklađenosti uočili su brojni analitičari i kada su istraživali neposredne učinke prethodnog EU Green Deala na EU gospodarstvo. Naime, autori Tagliapietra and Veugelers (2023) pravilno naglašavaju da je kreiranje uspješne i efikasne industrijske politike koja učinkovito kombinira ciljeve zelene tranzicije s naglaskom na napuštanje fosilnih goriva s održivim ekonomskim rastom i razvojem, zadržavanjem radnih mjesta, održavanjem globalne konkurentnosti te postizanjem otpornosti i sigurnosti opskrbnih lanaca naprosto golem izazov za sektor poduzeća, posebice na kratak rok, u kojem je nužno sada djelovati.
S takvim golemim promjenama koje povrh svega uključuju i novi geopolitički kontekst vrlo teško će se nositi mala i srednja EU poduzeća koja su prije uspješno poslovala na globalnom i tržištu SAD-a. Ipak, važno je napomenuti da velik dio sektora MSP-a nije uključen u globalne izvozne, dobavne i lance vrijednosti usmjerene prema SAD-u, pa je zbog toga manje izložen ovakvim drastičnim promjenama negoli velika poduzeća poput onih u automobilskoj i farmaceutskoj industriji koja će biti na izravnom udaru zbog veće uključenosti u međunarodnu trgovinu (vidi publikaciju SMEunited, 2025). No mala i srednja poduzeća u EU-u nove geopolitičke okolnosti pogodit će neizravno kroz tzv. efekt prelijevanja (spillover effect) koji dolazi iz pogoršanja općih poslovnih uvjeta u EU i nacionalnim gospodarstvima. Sondiranje poslovnog raspoloženja u sektoru poduzeća koji je proveo SMEunited u proljeće 2025. govori o prevladavajućem sentimentu nesigurnosti te očekivanju pogoršanja poslovnog okruženja i loših poslovnih rezultata za 2025. te pokazuje da će se stagniranje poslovnih rezultata MSP u EU vjerojatno nastaviti i ove godine.
To su osvijestili i novi strateški dokumenti Europske komisije iz svibnja 2025. (Europska komisija, 2025d) koji su predložili urgentno reduciranje svih oblika administrativnog i regulatornog opterećenja za ova poduzeća, poput izuzeća od prije planiranog ESG (Environmental, Social, Governance) načela poslovnog izvještavanja, kako bi oslobodili energiju za novi poslovni i inovativni uzlet ovog dijela sektora poduzeća. Jedna od mjera koju predlaže Strategija EU za početnička (start-up) i rastuća (scale-up) poduzeća (EK, 2025d) jest i povećanje mogućnosti ulaganja u taj dio sektora poduzeća, privlačenje obrazovane i talentirane radne snage te smanjivanje cijena energije za ovaj sektor poduzeća. Osobiti naglasak i dalje ostaje u kreiranju poticajnog poslovnog okruženja za provođenje dvostruke tranzicije (zelene i digitalne) kao važnih poluga industrijske politike za povećanje inovacija i ukupne EU konkurentnosti na globalnom tržištu.
Sondirana poslovna očekivanja SMEunited (2025) predviđaju i negativan utjecaj inflacije odnosno daljnjeg povišenja cijena, te smanjivanje investicija i privatne potrošnje kao dodatne čimbenike mogućih loših poslovnih rezultata u 2025. Iako se prethodna negativna očekivanja iz 2024. nisu sasvim materijalizirala, ipak je važno uzeti u obzir sondirane sentimente i očekivanja jer oni izravno utječu na donošenje poslovnih odluka ovog dijela sektora poduzeća, posebice kada su u pitanju buduće zelene i digitalne investicije. Takva će očekivanja osobito pogoditi sektor prerađivačke industrije i građevinarstva, ali i uslužni sektor primjerice zbog uočenog trenda smanjivanja razine potrošnje u turizmu npr. kod turističkih putovanja, restorana, kavana i drugih povezanih turističkih usluga. Visoke razine cijena hrane i energije dodatno će pridonijeti smanjivanju razine privatne potrošnje. Kada se tome nadodaju unutarnji izazovi i problemi u MSP sektoru koji ponajprije reflektiraju nedostatak potrebne radne snage, veliko povećanje plaća, pad produktivnosti i posljedično nisku konkurentnost kako na domaćem tako i na inozemnim tržištima, onda se može razumjeti prilično malodušno raspoloženje i slaba poslovna očekivanja ovog dijela sektora poduzeća.
ZAOSTAJANJE MSP-ova
Kako stoje hrvatska mala i srednja poduzeća u dosadašnjim rezultatima zelene tranzicije naspram drugih zemalja EU-a?: Publikacija Europske komisije Flash Eurobarometer br. 549 (2025c) istražuje poziciju i prakse europskih malih i srednjih poduzeća na tzv. zelenim tržištima te njihovu učinkovitost i održivost u korištenju prirodnih resursa. Prema ovom posljednjem istraživanju čak 93 % MSP-ova u EU-u primjenjuje neku od mjera zelene tranzicije poput štednje energije, minimalnog stvaranja otpada ili pak njegova recikliranja.
Podaci pokazuju znatno zaostajanje hrvatskih MSP-ova u primijenjenim mjerama za učinkovito korištenje resursa među kojima je najveće ono u nedovoljnoj štednji proizvodnih materijala, štednji vode te slabo recikliranje već iskorištenih materijala ili otpada.
U kontekstu novih geoekonomskih i geopolitičkih okolnosti, buduća ulaganja u unaprjeđenje ovih mjera “ozelenjivanja” poslovanja, a posebice ona koja se financiraju novcem Europske unije će vjerojatno biti pod utjecajem aktualne reorganizacije prioriteta financiranja unutar same Unije, kao što govore podaci o najnovijem sondiranju javnog mnijenja koji su objavljeni u rujanskom Eurobarometru (2025). Anketa koju je proveo Europski parlament u svim državama članicama u svibnju 2025. govori da 37 % ispitanih smatra kako najvažniji prioritet treba u ovim okolnostima biti briga za obranu i sigurnost, a samo 17 % njih smatra da prioritetne trebaju biti mjere usmjerene na zelene politike koje neutraliziraju učinke klimatskih promjena poput redukcije emisije ugljičnog dioksida.
Nedavno prezentirano istraživanje Hrvatske gospodarske komore (HGK, 2025) na uzorku od 193 poduzeća, od kojih je 68 % MSP-ova, sondiralo je neke od važnih problema s kojima se susreću hrvatska mala i srednja poduzeća u provođenju ciljeva zelene tranzicije. Rezultati istraživanja upozoravaju da je čak 64 % poduzeća zainteresirano da dobije financijsku pomoć kroz dostupnost specijaliziranih ili subvencioniranih instrumenata održivog financiranja u RH jer nemaju vlastitih sredstava da se s ovako opsežnom preobrazbom same nose.
Cilj istraživanja HGK bila je bolja procjena potražnje i specifičnih potreba za ovakvom vrstom financiranja projekata koji podržavaju zelenu tranziciju i provođenja ESG načela u poslovanju. Rezultati su pokazali da nedostatak adekvatnih sredstava za ovu poslovnu transformaciju muči čak 52 % poduzeća koja su već započela takvu preobrazbu, a samo 17 % ispitanika koji već jesu u procesu zelene tranzicije ima na raspolaganju adekvatna i dostatna financijska sredstva. Od anketiranih poduzeća 36 % je zainteresirano za zeleno financiranje, 33 % za tranzicijsko financiranje i 26 % za tzv. financiranje s društvenim učinkom (impact financing). Istraživanje je također pokazalo da su kod hrvatskih poduzeća najtraženiji održivi financijski instrumenti: projektno financiranje, održivi krediti i leasing.
Nedavna konferencija HGK “Podržimo održivo” (9. - 10. rujna 2025.) također se bavila perspektivom hrvatskih poduzeća u ostvarivanju ciljeva održivosti, posebno onih zelene i digitalne tranzicije. Iako se prema ocjenama sudionika iz najvažnijih vladinih resora nositelja tranzicije, opipljivi napredak vidi, najveći izazovi još uvijek postoje u djelatnostima gospodarenja otpadom, izgradnje zelene infrastrukture, osobito u građevinskom sektoru, te smanjivanje gubitaka vode. Važna je poruka konferencije da treba kritički kontinuirano preispitivati postavljene ciljeve zelene tranzicije te da nove turbulentne geopolitičke okolnosti diktiraju nove prioritete kojima se kontinuirano treba prilagođavati. Stabilnost i predvidivost poslovanja su dugoročni ciljevi kojima sektor poduzeća, a osobito MSP sektor treba težiti, no kratkoročno treba odgovoriti izazovima visoke nesigurnosti i brzih promjena u poslovnom okružju.
NEZAVIDNA POZICIJA
U komparativnom istraživanju Svjetske banke “Zeleni tehnologijski lanci vrijednosti” predstavljenom u veljači 2025. (Svjetska banka, 2025), koje je obuhvaćalo usporedbu četiri zemlje srednje i istočne Europe, tzv. nove članice EU-a (Poljska, Rumunjska, Bugarska i Hrvatska), pokazuje se kako ova gospodarstva unatoč velikim financijskim potporama, kako nacionalnim tako i EU, još uvijek u skromnom opsegu sudjeluju u izvozu “zelenih” tehnoloških proizvoda i međunarodnim zelenim lancima vrijednosti.
Rezultati studije pokazuju kako se hrvatska poduzeća trude pronaći tržišne niše za izvoz najnaprednijih zelenih tehnologija ili njihovih važnih komponenti poput baterija za električna vozila, dizalica topline, solarnih panela ili pak vjetroelektrana. Studija pokazuje da u usporedbi s odabranim zemljama srednje i istočne Europe hrvatska industrija nekako pronalazi tržišne niše za ovu naprednu tehnologiju (npr. najviše na području vjetroelektrana, dizalica topline i solarnih panela), međutim dosadašnji izvozni rezultati su prilično skromni. Posljednji dostupni podaci za 2022. godinu govore da je izvoz ovih tehnološki naprednih zelenih proizvoda činio samo 0.2 % hrvatskog BDP-a u toj godini. Iako se ovi podaci odnose na cijeli sektor pouzeća, a ne samo MSP, oni zorno ocrtavaju našu nezavidnu poziciju na globalnom tržištu i tržištu Europske unije kada je u pitanju izvoz zelenih tehnologija.
Važno je istaknuti da su za zelenu tranziciju MSP-ova u Hrvatskoj osigurana znatna sredstva iz EU fondova koji su planirani u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 2021-2026, a uz čiju su pomoć ipak postignuti neki pomaci. Prema Izvješću o vrednovanju učinaka uloženih sredstava Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU (2025), a koje su za njih priredili suradnici IRMO, za potrebe prilagodbe hrvatskih MSP-ova ciljevima zelene i digitalne tranzicije do sada je ukupno uloženo oko 133 milijuna eura. Kroz provedbu 240 ugovorenih projekata specifično ciljano u prerađivačku industriju, ta su sredstva privukla dodatnih 250 milijuna privatnih ulaganja namijenjenih istoj svrsi.
Uložena su sredstva, prema nalazima Izvješća temeljenih na analizi učinaka dobivenih kroz anketu 89 malih i srednjih poduzetnika, pomogla porastu njihovih ukupnih proizvodnih kapaciteta, broja zaposlenih, poboljšanju tehnološke opremljenosti za zelenu tranziciju, povećanju razine energentske učinkovitosti te usvajanju poslovnih praksi primjene kružnog gospodarstva i digitalnih tehnologija.
NOVI PRIORITETI
Zaključak: Iako novi prioriteti Europske unije trenutno ne idu u smjeru nastavka opsežnijeg ulaganja u podupiranje zelene tranzicije EU novcem, jer ključni prioritet postaje ulaganje u sigurnost i sustav odvraćanja od njezinih potencijalnih ugroza kroz ulaganja u europsku vojnu industriju, to ne znači da EU napušta njezine ciljeve. Međutim, gledajući iz današnje perspektive, izvjesno je da će se vrijeme za postizanje klimatski neutralnog gospodarstva vjerojatno prolongirati. Koliko, ovisi o žestini geopolitičkih okolnosti koje diktiraju ove nove prioritete. U tom kontekstu treba razumno pristupiti postavljenim EU rokovima ciljeva zelene tranzicije i njihove prilagodbe novim prioritetima, te se kritički odnositi prema tome.
