Analiza objavljena na samitu COP30 pokazuje da pridržavanje obećanja nudi svijetu nadu u izbjegavanje klimatskog sloma. Pridržavanje triju ključnih klimatskih obećanja - o obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti i metanu - spriječilo bi globalno zagrijavanje od gotovo 1°C i dalo svijetu mogućnost da može izbjeći klimatski slom - pišu iz brazliskog Beléma Fiona Harvey i Jonathan Watts, čiji prilog objavljen na portalu theguardian.com, uz neznatne prilagodbe u tekstu i opremi, prenosimo u cijelosti.

Vlade su se već složile da će utrostručiti količinu proizvedene obnovljive energije do 2030. godine, udvostručiti globalnu energetsku učinkovitost do tada i znatno smanjiti emisije metana. Ako ispune ta obećanja - što je još uvijek veliko “ako”, iako se o tome intenzivno razgovaralo proteklog tjedna u Brazilu - bila bi to “prekretnica”, smanjujući predviđeni porast temperature u ovom stoljeću za 0,9 °C, prema prognozama Climate Action Trackera.

Ostvarenje svih ovih planova samo među zemljama G20 smanjilo bi globalne emisije stakleničkih plinova za 18 milijardi tona u 2035., dovoljno da se stopa globalnog zagrijavanja smanji za trećinu u sljedećem desetljeću, a prepolovi do 2040. godine. Bill Hare, glavni izvršni direktor tvrtke Climate Analytics, jedne od organizacija koje stoje iza izvješća, rekao je: “Ako (vlade) to postignu do 2035., to bi promijenilo pravila igre, brzo usporavajući stopu zagrijavanja u sljedećem desetljeću i smanjujući globalno zagrijavanje u ovom stoljeću s 2,6 °C na oko 1,7 °C.” To je blizu cilja ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, što je u središtu Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine. Hare je rekao: “(Nalazi) su doista zapanjujući. To bi bilo prvo veliko poboljšanje i veliki korak naprijed.”

RICARDO STUCKERT/PR

Zaustavljanje deforestacije još je jedna klimatska obveza koja tek treba biti ispunjena. To bi također bilo ključno kako bi se izbjeglo daljnje smanjenje svjetskih “ponora ugljika”, koji apsorbiraju ugljikov dioksid iz atmosfere i uravnotežuju preostale emisije stakleničkih plinova iz fosilnih goriva. Hare je rekao da su ti ciljevi već ispregovarani i da ih sada samo treba provesti u praksi: “Cijeli naglasak ovog Copa je provedba, pa bih rekao da se stranke moraju posvetiti tome.”

Obećanja o utrostručenju obnovljivih izvora energije i udvostručenju energetske učinkovitosti dana su na samitu COP28 u Dubaiju 2023. godine. Od tada su globalna ulaganja u obnovljive izvore energije nastavila rasti, na više od 2 bilijuna dolara (1,5 bilijuna funti) prošle godine, prema podacima Međunarodne agencije za energiju, što je više nego dvostruko više od ulaganja u fosilna goriva.

Kineski sektor obnovljivih izvora energije naglo je napredovao, a Indija je ostvarila svoje ciljeve pet godina ranije, s ogromnim ulaganjima u solarnu i energiju vjetra. Međutim, smanjenje metana čini se puno težim. Više od 150 vlada nominalno je potpisalo globalnu obvezu o metanu i trebale bi smanjiti svoje emisije plina za 30 % do 2030. godine, u usporedbi s razinama iz 2020. godine. No emisije metana nastavile su rasti, a otkriveno je da mnoge zemlje nisu prijavile svoju proizvodnju na odgovarajući način. Čak se i nagovaranje zemalja da hvataju metan iz svojih naftnih i plinskih operacija - ili zatvaraju napuštene rudnike ugljena i naftne bušotine kako bi spriječile curenje metana - čini malo vjerojatnim, a Rusija, Kina i SAD tri su najveća krivca.

Hare je rekao: “Vlade moraju odmah početi (ispunjavati sva obećanja). Pravo je pitanje političko: mogu li se vlade natjerati da se odupru pritisku industrije fosilnih goriva i hoće li bogatije zemlje pristati ubrzati financijsku potporu zemljama kojima je to potrebno?”

Na aktualnom samitu COP30 u Belému vlade su trebale smisliti odgovor na činjenicu da bi njihovi trenutni planovi smanjenja emisija dopustili porast temperature na 2,5 °C umjesto 1,5 °C, na koliko su se obvezale. U prvim danima samita očekivao se novi nacrt teksta od brazilskog predsjedništva koji bi se pozabavio mnogim od tih pitanja - i pitanjem “prijelaza s fosilnih goriva”, što je također obećano na sastanku COP28. No sve je na kraju završilo još jednim kompromisom, novih sporazumom koji ne spominje fosilna goriva!

Sve u svemu, neke zemlje se i dalje nadaju započeti proces izrade plana za postupno ukidanje fosilnih goriva, ali vjerojatno će se suočiti s jakim protivljenjem petrodržava i njihovih saveznika. Niklas Höehne iz Instituta NewClimate kaže: “Promjene u energetskom sustavu bile bi toliko značajne, od utrostručenja obnovljivih izvora energije, udvostručavanja učinkovitosti, smanjenja metana, da bi zapravo pokrenule prelazak s fosilnih goriva.” “Ako pogledate brojke, one pokazuju doista znatno smanjenje upotrebe fosilnih goriva do sredine 2030-ih zahvaljujući ovim mjerama. Dakle, to bi također uvelike pridonijelo provedbi sporazuma postignutog na prvom svjetskom pregledu stanja o prelasku s fosilnih goriva”, zaključuje Höehne.