Ukrajinski oligarh i mecena glumca Zelenskog - Igor Kolomojski, izjavio je da bi predsjednik mogao “uskoro završiti”. U pozadini je te izjave antikorupcijska operacija “Midas”, koja je zatresla temelje ukrajinskog režima.

Radi se o istrazi Nacionalnog antikorupcijskog biroa Ukrajine (NABU), u kojem navodno ured za vezu ima američki FBI, koji je utvrdio da je četrdesetšestogodišnji bliski prijatelj Volodimira Zelenskog Timur Mindič kao direktor Elektroatoma predvodio skupinu koja je uzimala 10 - 15 % provizije iz energetskog sektora, ukupno spremivši u džep 100 milijuna dolara. Osim Mindiča, koji je navodno pobjegao u Izrael, u bijegu su još neki ljudi, a ostavke su od važnijih aktera afere podnijeli ministar pravosuđa German Galušenko i ministrica energetike Svitlana Grinčuk. Tužitelj Specijaliziranog tužiteljstva za borbu protiv korupcije (SAPO) na sudu je izjavio da je bivši ministar obrane i pregovarač oko mirovnog plana Rustem Umerov bio pod Mindičevim utjecajem. Brojni politički insajderi ističu da je glavna briga ukrajinskog vodstva hoće li i Jermak biti optužen. Bijes Ukrajinaca artikulirala je kolumnistica ukrajinske Pravde Marija Berlinska riječima: “Rat nam uzima sve aktivne, poštene i pristojne ljude. A mi saznajemo da predsjednikovi prijatelji troše milijune na prostitutke, aute i nove vile.”

MINDICH GATE

U pozadini te priče je i afera povezana s dronovskim biznisom, u kojoj je Mindič, partner Zelenskog, povezan s kompanijom Fire Point, formalno proizvođačem bespilotnih letjelica za vojsku, a zapravo dijelom složenog financijskog lanca u kojem su vidljivi vlasnički tragovi tvrtke Kvartal 95 i nekoliko energetskih holdinga. Podsjetimo, Mindič i Zelenski osnovali su zajedno Kvartal 95 za filmsku produkciju. Tvrtka stoji iza notorne serije “Sluga naroda”, u kojoj Zelenski glumi slučajnog predsjednika Ukrajine. Da stvar bude zanimljivija, seriju je otkupio i emitirao TV holding 1+1, u vlasništvu spomenutog oligarha Igora Kolomojskog, koji je, neki kažu, na taj način promovirao i financirao predsjedničku kampanju Zelenskog. S tim u vezi u listopadu 2021. Pandora Papers objavljuje da su Zelenski i dva njegova suradnika iz Kvartala upravljali mrežom offshore tvrtki na Britanskim Djevičanskim otocima, što datira iz 2012., kada je opran 41 milijun dolara iz Privat banke Kolomojskog. Poslije je po nalogu zapadnih istražitelja Zelenski, prema ukrajinskom zakonu, kojim se zabranjuje dvojno državljanstvo, Kolomojskom oduzeo ukrajinsko državljanstvo. Iza izraelskog državljanina Kolomojskog ostala je razgranata medijska, financijska, kadrovska i tehnička mreža, uključujući gnjavatorske kriptofašističke postrojbe Dnjepropetrovske bojne te dijelove Aidara i Azova.

Tu je i niz ulaganja u ukrajinsku židovsku zajednicu, uključujući donacije pokretu Chabad, koji uz mnoge druge donira i Trumpov zet Jared Kushner. Tvrtka Kolomojskog - Georgian American Alloys, registrirana u Luxembourgu, i dalje eksploatira mangan u Gruziji, o kojoj sporadično moralizira Zapad. Odnosno onaj dio koji je bio blisko povezan s američkom Demokratskom strankom, kojoj je Zelenski bio vodonoša pri rušenju, a zatim i pokušaju sprječavanja reizbora Donalda Trumpa. Naime, Zelenski je, između ostaloga, zavlačio Trumpa kada ga je on zamolio da istraži korupciju u energetskoj tvrtki Burisma, u čijem je nadzornom odboru sjedio Hunter, sin predsjednika Joea Bidena. Donald Trump ne prestaje podsjećati da je Bidenova administracija “opljačkala” Amerikance angažmanom u Ukrajini.

Da je energija i dalje kamen spoticanja, vidimo po Energoatomu i spomenutom direktoru Mindiču. Fotografije njegova stana sa zlatnim WC-om podsjetile su na antičkog kralja Midasa, kojem se klanjao i bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič prije nego što je srušen s vlasti masovnim prosvjedima poznatim kao Euromajdan, 2014. godine. Nakon kojih na istoku Europe počinje rat koji u različitom obliku i intenzitetu traje do danas. Bilo je i nekoliko primirja, poput Minska I. i II. te pregovora o miru u Istanbulu 2022., za koje je tada najbliži suradnik Zelenskog David Arahamia na TV kanalu 1+1, u vlasništvu Kolomojskog, izjavio: “Cilj Rusije bio je učiniti pritisak na nas kako bismo zauzeli neutralnost. To im je bilo glavno. Bili su spremni prekinuti rat ako prihvatimo neutralnost, kao svojedobno Finska. I mi bismo se obavezali da nećemo u NATO.”

MARTIAL TREZZINI/EPA/HINA

RAT I VOJSKA

Tadašnja točka prijepora, status i ograničenje ukrajinske vojske, u fokusu je zainteresiranih aktera i kontroverznog Trumpova nacrta prijedloga za mir u Ukrajini u 28 točaka, koji je nakon intervencije u Ženevi skraćen navodno gotovo za pola. Iz opsežne analize portala www.axios.com izdvajamo najzanimljivije aspekte.

U točki šest toga plana, prije njegove prilagodbe, ukrajinska vojska bila bi ograničena na 600 tisuća vojnika. Ona, prema ukrajinskim dužnosnicima, trenutno ima 800.000 - 850.000 vojnika. EU želi da tako i ostane. Neovisne procjene navode da ukrajinska vojska trenutno ima 1,3 milijuna ljudi. Ako se nekim čudom strane slože s tim prijedlogom, to znači da Rusija nije uspjela ostvariti zacrtani cilj demilitarizacije Ukrajine, a Ukrajinu suočava s problemom održavanja tako velike stajaće vojske, s obzirom na sveobuhvatnu iscrpljenost, kapilarnu korupciju i kleptokratske elite.

Koliko god se Trumpov prijedlog bude još dorađivao, on će uvijek počinjati potvrdom suvereniteta Ukrajine i bit će zaključen između Rusije, Ukrajine i Europe, čime će se okončati sve “dvosmislenosti posljednjih trideset godina”.

SERGEY DOLZHENKO/EPA/HINA

Također se očekuje od Rusije da neće napadati susjedne zemlje i da se NATO neće dalje širiti, što je, prema ruskom tumačenju, navodno bilo usmeno obećano još Gorbačovu pri rastakanju SSSR-a. Ukrajina bi, prema planu, pristala upisati u ustav da se neće pridružiti NATO-u, a NATO će se složiti da u statut uvrsti odredbu prema kojoj Ukrajinu neće primiti u Savez. NATO bi trebao potvrditii da neće raspoređivati vojnike u Ukrajini.

To je je konfuzno jer zemlje NATO-a, pogotovo Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, rade na odvojenim prijedlozima od Amerike, koja i održava na životu NATO, koji bi uključivali neki broj europskih vojnika na ukrajinskom tlu nakon rata, a s čime se Rusija ni u bunilu neće složiti.

RAZDJELNICA

Pod devet, europski borbeni zrakoplovi bit će smješteni u Poljskoj. U slučaju prihvaćanja ovog ili sličnog prijedloga Poljska bi postala velika dobitnica rata. Dobila bi stratešku dubinu u odnosu prema Rusiji i ojačala u odnosu prema Njemačkoj. Postala bi stvarna razdjelnica heartlanda, a Ukrajina bi bila tampon-zona i odskočna daska za napad na Rusiju u budućnosti. Kratkoročno bi se smanjio zamor poljske javnosti ratom i njegovim troškovima, uključujući pritužbe na prevelike socijalne naknade za ukrajinske izbjeglice.

Što se tiče sigurnosnih garancija SAD-a, koji će primati naknadu za jamstvo, njih gubi ona strana koja prekrši mirovni sporazum. Ako Rusija napadne Ukrajinu, sve globalne sankcije bit će vraćene. Dalje se navodi da Ukrajina ima pravo na članstvo u EU-u s kratkoročnim povlaštenim pristupom europskom tržištu dok se to pitanje obrađuje. EU želi da i on bude jamac mira u Ukrajini i da ga se ozbiljnije uzima u obzir pri implementaciji paketa mjera za obnovu Ukrajine, uključujući razvojni fond koji bi ulagao u brzorastuće i ine industrije.

Sjedinjene Američke Države surađivat će s Ukrajinom na zajedničkoj obnovi, razvoju, modernizaciji i upravljanju ukrajinskom plinskom infrastrukturom, uključujući cjevovode i skladišta. Sektor je to u kojemu su američke elite povezane s demokratskim warmongerima isplele zamršenu mrežu, uključujući sljednike Burisme i Energoatoma. Zajednički će se ulagati u obnovu ratom pogođenih područja i modernizaciju gradova i infrastrukture te eksploataciju mineralnih i prirodnih resursa, a financijski paket Svjetske banke trebao bi ubrzati te napore.

POVRATAK PARIJE

Rusija bi trebala biti reintegrirana u globalno gospodarstvo, pri čemu će se o sankcijama raspravljati dogovorno u fazama i od slučaja do slučaja. Sjedinjene Američke Države sklopile bi dugoročni sporazum o gospodarskoj suradnji u područjima energetike, prirodnih resursa, infrastrukture, umjetne inteligencije, podatkovnih centara, projekata vađenja rijetkih zemnih metala na Arktiku i drugo. Rusija će biti pozvana da se ponovno pridruži G8.

Što se tiče problema zamrznutog ruskog novca u Americi i Europi, koji je i najsporniji dio pregovora za EU, on bi se riješio tako da se sto milijardi dolara uloži u fondove za obnovu i ulaganje u Ukrajinu. Sjedinjene Države su smislile da će dobiti 50 % profita od tog posla. Europa će dodati 100 milijardi dolara za obnovu Ukrajine. Zamrznuti ruski novac u europskim fondovima bit će odmrznut. Ostatak zamrznutih ruskih fondova uložit će se u zasebno američko-rusko investicijsko tijelo koje će provoditi zajedničke projekte u određenim područjima u svrhu sprječavanja budućeg sukoba. Ako ne dođe do dogovora oko tog pitanja, ruski novac će još brže bježati u digitalni juan.

EPA/HINA

Dalje, Rusija i SAD će ponovno potvrditi svoje obveze prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja. Uspostavit će se poseban protokol za nuklearna energetska postrojenja, uključujući nuklearnu elektranu Zaporižja, kako bi se osigurala njihova sigurnost pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju.

Sekundarno, prijedlozi za rješavanje društvenih prijepora predviđaju da bi se obje zemlje trebale obvezati provoditi obrazovne programe u skladu s međunarodnim standardima. Ukrajina bi trebala implementirati pravila Vijeća Europe o vjerskoj toleranciji i zaštiti jezičnih manjina.

ZAVRŠNE ODREDBE

Opterećujući problem teritorija riješio bi se tako da Krim, Luhansk i Donjeck budu priznati kao ruski, a Hersonska i Zaporiška oblast bit će zamrznute duž linije kontakta. Rusija će se odreći ostalih teritorija koje kontrolira izvan pet oblasti.

Ukrajinske snage povući će se iz dijela Donjecke oblasti, koju trenutno kontroliraju, a ta zona povlačenja smatrat će se neutralnom demilitariziranom tampon-zonom, međunarodno priznatom kao teritorij koji pripada Ruskoj Federaciji. Europa traži da se priznaju isključivo trenutne linije kontakta bez ostatka Donjecka, uključujući ključni potez Slavljansk - Kramatorsk.

Također, Ukrajina bi dobila mogućnost neometanog korištenja rijekom Dnjepar za komercijalne aktivnosti, a ratificirat će se i sporazumi o slobodnom prijevozu žitarica preko Crnog mora.

Osnovat će se posebna radna skupina za rješavanje svih otvorenih pitanja, uključujući oslobađanje vojnih zatvorenika i povrat tijela. Također će se uspostaviti okvir za ponovno spajanje obitelji i djece.

Ukrajina bi trebala održati izbore za 100 dana od prihvaćanja mira. To je pitanje sporno za Rusiju i za EU. Rusija tvrdi da Zelenski nema izborni legitimitet, a Europa ga želi zadržati da ne propadnu ulozi.

I dok Trumpov prijedlog mira za Ukrajinu bude dorađivan, ispod radara će prolaziti što sa svojih kanala poručuju oligarsi poput Kolomojskog ili ekipe iz dnjepropetrovskog klana, koja vedri i oblači ukrajinskim sukobom kao posljednjim činom rata za komunističku ostavštinu. Ako Zelenski nastavi gnjaviti, postoje razne televizije, poput za njega sudbonosne 1+1, koje će otkrivati jednu po jednu korupcijsku aferu njemu bliskih osoba, a vjerojatno i njega samog.

Dakle, igra sjena dvostrukih i trostrukih agenata se nastavlja, kao što se nastavlja i rat u kojem je trenutno najjače oružje ipak nalaženje neprijatelja kako ne bi odgovarali oni koji su stvarno krivi za katastrofu koja je snašla Ukrajinu, a posljedično i Europsku uniju.