Turizam je najvidljiviji oblik ili manifestacija globalizacije ako imamo na umu da je razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije uvelike utjecao na ljudsku potrebu i želju za putovanjem u smislu dostupnosti informacija i proliferacije i diverzifikacije ponude turističkih proizvoda, usluga i doživljaja - kaže izv. prof. dr. sc. Mauro Dujmović s Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, te u nastavku svog priloga, piše:

Ustupljeno

- Razvoj IKT-a u kombinaciji s tehnološkim razvojem, usavršavanjem prijevoznih sredstava i daljnjim razvojem turističke infrastrukture, ponajprije zahvaljujući liberalizaciji avioprijevoza, zbog koje je i došlo do pojave niskotarifnih avioprijevoznika, zahvaljujući stvaranju hotelskih lanaca i franšiza, stvaranju partnerstva između turoperatora i putničkih agencija i zahvaljujući pojavi novih putničkih usluga poput direktne prodaje bez posrednika (dizintermedijacija), tj. pojave internetskih booking portala i općenito zahvaljujući razvoju tzv. ekonomije dijeljenja, došlo je i do razvoja globalnog turističkog tržišta, što je omogućilo globalnu ekspanziju turizma i dovelo do pojave hipermobilnosti (ekstremna pokretljivost ljudi, roba i informacija). Zahvaljujući tim razvojnim trendovima bez presedana još od vremena Industrijske revolucije danas živimo u dobu kompresije prostora i vremena (David Harvey), ili globalnog sela (Manuel Castells), u kojem turizam igra veoma važnu ulogu i bez kojega je život modernog pojedinca postao nezamisliv.

RAST I RAZVOJ

- Turizam je jednostavno postao društvena institucija ili društvena činjenica koja omogućava bijeg od pritisaka i teškoća svakodnevnog života i koji je u strukturalnom smislu bitan za psihičko i fizičko zdravlje. Tehnološkim inovacijama u industriji transporta i digitalnih tehnologija, fizičke udaljenosti i trajanje putovanja doživljavaju se kraćima. Svi oni koji imaju dovoljno slobodnog vremena i novca na raspolaganju danas su u mogućnosti da u relativno kratkom vremenu i za relativno razumnu količinu novca posjete gotovo sve destinacije na svijetu. To je dovelo do rapidnog rasta i razvoja masovnog turizma koji je u posljednjih dvadesetak godina prerastao svoju granicu održivosti i prerastao u tzv. preturizam koji svojom izrazitom masovnošću i koncentracijom u prostoru i vremenu donosi brojne negativne društvene, kulturne i ekonomske posljedice za destinacije u kojima se odvija.

Turizam se često povezuje s tzv. vesternizacijom ili kokakolonizacijom društva, pri čemu se misli na uvoz, diseminaciju i proliferaciju zapadnjačkih vrijednosti i stilova života na lokalne kulture. Taj fenomen mekdonaldizacije (Ritzer) društva implicira standardizaciju i homogenizaciju kulturnih oblika u cijelom svijetu, baš poput Big Maca, bez obzira na to gdje je on poslužen. Turizam je u suvremenoj potrošačkoj kulturi jedan od glavnih predvodnika ovoga trenda i nesumnjivo je da globalnim širenjem i intenzivnom internalizacijom pridonosi širenju tog trenda. No zbog pritisaka globalnog tržišta destinacije često prilagođavaju svoju ponudu očekivanjima turista, što može dovesti do standardizacije, turistifikacije i trivijalizacije lokalne kulture pri čemu se ona komercijalizira i pretvara u lako probavljivi proizvod namijenjen turističkoj konzumaciji. Autentični lokalni običaji, gastronomija i arhitektura često se modificiraju kako bi bili atraktivniji posjetiteljima, što stvara opasnost od gubitka identiteta destinacija i nedovoljne osviještenosti lokalnog stanovništva o vrijednostima vlastite kulture. Međutim to ne mora nužno biti tako i brojni su pozitivni primjeri reinvestiranja dobiti od turističkih posjeta u očuvanje i prezervaciju lokalne materijalne i nematerijalne kulturno povijesne baštine. Potencijalni odgovor na prijetnje leži u konceptima održivog i autentičnog turizma koji imaju za cilj očuvati lokalni identitet, omogućavajući istovremeno ekonomske koristi od turizma. Dakle, istina je da globalizacija može ugroziti kulturni identitet destinacija, ali svjesno planiranje i upravljanje turizmom može pomoći u njegovu očuvanju.

GLOBALNI IZAZOVI

- Ako pod terminom kriza globalizacije podrazumijevamo geopolitičke napetosti, pandemije, klimatske promjene, ekonomske nestabilnosti i poremećaje u transportu..., onda takvi događaji u dobroj mjeri negativno utječu na rast i razvoj turizma u cijelom svijetu. Turizam je po svojoj prirodi vrlo podložan vanjskim utjecajima i u ovom kontekstu može doći do brojnih disrupcija kojima smo nedavno i sami svjedočili poput smanjenja broja međunarodnih putovanja i dolazaka turista i lokalizacije turizma, što može rezultirati padom u količini prihoda i zarade od turističke industrije, povećane nesigurnosti. Sve to također može utjecati na cijene putovanja i turističku potrošnju, potrage za fleksibilnijim opcijama rezervacija i sigurnijim iskustvima, sve veću potrebu za digitalizacijom ponude i poslovanja, redefiniranje dominantnog modela razvoja i radikalne promjene u ponudi turističkih sadržaja, proizvoda i usluga, balansiranja između ekonomskog interesa i očuvanja okoliša i lokalnog identiteta, odnosno potrebe za prestankom s ekonomskom fetišizacijom i većom humanizacijom turizma i sl.

No kriza globalizacije nije samo ekonomski fenomen - ona je višedimenzionalna i utječe na mobilnost, kulturne interakcije, fizičko okruženje i društvenu stabilnost. Kada govorimo o turizmu, kriza globalizacije manifestira se padom putovanja, promjenom turističkih obrazaca i povećanim zahtjevima za održivim i sigurnim praksama. Samo destinacije koje uspiju prilagoditi svoje poslovanje, razviti održive strategije i adekvatne odgovore na društvene i ekonomske krize, mogu prevladati negativne posljedice i održati konkurentnost. Kao i nebrojeno puta do sada pokazalo se da turizam ima nevjerojatnu moć rekuperacije i da bez obzira na sve pokazuje otpornost na ove globalne prijetnje i događaje. U tom kontekstu pad broja dolazaka samo je privremeni fenomen i bez obzira na dosadašnje i buduće pandemije, klimatske promjene, ratove, prirodne katastrofe, ekonomske i političke krize, terorističke napade... turističke brojke i dalje nastavljaju rasti. Stoga je vrlo teško predvidjeti što će se događati s razvojem turizma u doglednoj budućnosti. Neki smatraju da će se zbog klimatskih promjena, prekomjernog turizma i ekoloških izazova destinacije i turisti sve više usmjeravati prema održivim praksama i traženju personaliziranih, autentičnih i društveno odgovornih iskustava.

MASOVNOST OSTAJE

Međutim to se iz današnje pozicije čini teško ostvarivim. Ono što se čini najizglednijim jest to da će se turizam nastaviti prilagođavati i transformirati u skladu s globalnim promjenama i da ćemo sigurno svjedočiti pojavi nekih novih trendova, atrakcija i obrazaca turističkih ponašanja, kao i nestajanju nekih dosadašnjih. Drugim riječima, turizam će nastaviti postojati u svom masovnom obliku bez obzira na sve globalizacijske izazove i nastavit će s praksom eksploatiranja ljudske znatiželje i potrebe za putovanjem u vječnoj potrazi za ostvarenjem i gomilanjem profita.