Kao fenomen globalizacija i dalje raste kao posljedica razvoja demokracije, tržišne ekonomije, suvremene tehnologije i znanosti te "brisanjem" nacionalnih granica - navodi doc. dr. sc. Davor Perkov, profesor struč. studija u trajnom zvanju sa Sveučilišta Libertas, te u nastavku svoga priloga, piše:

O VRSTAMA I PROCESU...

Ustupljeno

- Zahvaljujući npr. internetu državne granice i zakoni imaju smanjeno, promijenjeno značenje. Omogućena je sloboda kretanja ljudi, robe, kapitala i informacija, a time i veća uloga MNK-a (multinacionalnih kompanija), kojima je cijeli svijet jedno - "domaće tržište"! Globalizacija zapravo afirmira svjetsko društvo bez svjetske države. G20 kao skupina zemalja možda bi mogla postati nešto najbliže "svjetskoj vladi" (to se moglo uočiti tijekom globalne financijske krize).

No globalni krajolik doživio je dramatične promjene posljednjih 20-ak godina. Geopolitičke napetosti, uska grla u lancu opskrbe, posljedice pandemije COVID-19 te ratni sukobi poput ovoga u Ukrajini stvorili su okruženje neizvjesnosti i poremećaja. Geopolitičko suparništvo SAD-a i Kine sve se više prelijeva u ekonomiju i mijenja pravila igre za sve aktere međunarodnog poslovanja. Stoga ne čudi da je na nedavnom kongresu u Frankfurtu čelnica ECB-a Christine Lagarde konstatirala da je EU previše ovisan o izvozu. Pozvala je članice da jačaju domaću ekonomiju, i to udvostručenjem radne snage i uklanjanjem unutrašnjih trgovinskih barijera.

Globalizacija nam, dakle, omogućava da posegnemo u svijet kao nikada prije, jednako kao što i svijet - kao nikada prije - može dosegnuti do svakoga od nas. No globalizacija pritom ne umanjuje važnost socijalne jednakosti, zaštite okoliša i nacionalne sigurnosti, niti osporava odgovornost vlada da ih slijede. Ako su neki rezultati u Hrvatskoj bili razočaravajući, mislim da ne treba okrivljavati globalizaciju, već nedostatak komplementarnih i potpornih politika u drugim područjima (na koje npr. poziva i Lagarde).

- Osim ekonomske, najčešće se govori i o političkoj, društvenoj, tehnološkom i ekološkoj globalizaciji. Tehnološki napredak, promijenjeni ekonomski poredak i ostale dimenzije, utječu i na društvenu sliku svijeta i omogućuju formiranje novog globalnog društva. Asocijacija ponajviše na ekonomiju možda je povezana sa svakodnevicom građana u kojoj osjećaju koristi (ili štete) od golemog porasta trgovine i investiranja, pojačanih i povećanih financijskih tokova, globalnih gospodarskih zakona te prostorno i vremenski neograničenih puteva biznisa. Povećane su migracije ljudi preko granica te nove društvene veze i smjernice. Tako se u današnjem globalnom gospodarstvu suočavaju i s dominacijom relativno malog broja velikih, izvanredno vitalnih multinacionalnih kompanija (MNK) prisutnih u gotovo svim zemljama svijeta. Te goleme organizacije počivaju na ekonomiji razmjera i na transakcijama koje daleko premašuju nacionalne okvire (transfer dobara, usluga, tehnologije, menadžerskih znanja i kapitala na globalnoj razini).

Globalizacija je nezaustavljiv proces, koji doduše sve manje označava "amerikanizaciju" (kako su je ponekad nazivali). Naime, višestruka ekspanzija Kine dovela je u pitanje tradicionalnu dominaciju SAD-a u globalnim aktivnostima. Tijekom proteklih nekoliko desetljeća Kina je proširila svoj gospodarski, tehnološki i vojni globalni utjecaj (uključujući vojnu prisutnost u strateškim regijama poput Južnog kineskog mora). U međuvremenu, predsjednik Trump zaoštrio je odnose s Kinom i time "zaljuljao" globalni poredak snaga. Današnji odnosi SAD-a i Kine oblikuju globalni poredak. To rivalstvo nije samo trgovinski spor nego duboki strukturalni sukob dviju sila koji utječe na svjetsku ekonomiju, sigurnosnu arhitekturu i tehnološku utrku, tj. od energije i sirovina do umjetne inteligencije i naprednih tehnologija. Kroz te odnose odlučuje se hoće li svijet ostati relativno ujedinjeno tržište ili ćemo svjedočiti fragmentaciji u dva bloka: jedan oko SAD-a i jedan oko Kine, s različitim pravilima, carinama, sankcijama i tehnološkim standardima.

O POZICIJI HRVATSKE...

- Globalizacija je povezana s krizom teritorijalne nacionalne države, zato što je - kako je kazao prof. Wendell Bell - "nacionalna država premala da bi riješila velike životne probleme, ali i prevelika da bi riješila male životne probleme". Hrvatska vrlo dobro ilustrira bit ove teze jer se može ustvrditi da su globalizacijski procesi unaprijedili domaću ekonomiju i kvalitetu života. Moguća geopolitička fragmentacija u dva bloka (jedan oko SAD-a, drugi oko Kine) može malim i otvorenim gospodarstvima poput hrvatskog donijeti pritisak da balansira između tih blokova (npr. kompanije moraju računati s političkim, a ne samo tržišnim rizikom). No na godišnjem sastanku WEF-a (2025.), Mever iz DHL-a je istaknuo da zemlje koje nisu ni bliski saveznici SAD-a ni Kine povećavaju svoj udio u globalnoj trgovini, premošćujući geopolitičke podjele.

Ove geopolitički "nesvrstane" zemlje imaju koristi od promjena u trgovinskoj dinamici. Osim toga, prosječna udaljenost koju prijeđe trgovačka roba dosegnula je rekordnu razinu, što dovodi u pitanje ideju o širenju trenda regionalizacije nasuprot globalizaciji koja je i dalje snažna. Ovi događaji naglašavaju otpornost i prilagodljivost međunarodne ekonomije geopolitičkim napetostima i neizvjesnostima (što se odnosi dakako i na Hrvatsku).