Hrvatski generalski zbor - HGZ - 7. studenoga ove godine slavi 20. obljetnicu od svoga osnutka. Kako je istaknuto u Statutu, HGZ je braniteljska, dragovoljna, nevladina, nestranačka i stručna udruga koja okuplja umirovljene generale i visoke časnike, specijaliste za obrambenu politiku, sveučilišne profesore i bivše visoke državne dužnosnike koji se bave pitanjima nacionalne sigurnosti.

Kako bi uspješno realizirao svoje ciljeve, HGZ ima više funkcionalnih cjelina. Vijeće za strateška pitanja koje raspravlja o strateškim ciljevima i nacionalnim interesima Republike Hrvatske, Savjet za promociju Domovinskog rata i hrvatske vojne tradicije, Centar za istraživanje i analize Dr. Franjo Tuđman; koji ima za cilj razvoj, praćenje, provođenje i vrednovanje javnih politika, osobito iz područja sigurnosti i obrane kao i istraživanja hrvatske vojne tradicije.

U povodu 20. obljetnice osnutka HGZ-a razgovarali smo s njegovim predsjednikom Marinkom Krešićem, umirovljenim general-bojnikom. Krešić je jedan od utemeljitelja HGZ-a i njegov prvi predsjednik (2005. - 2013.) te ponovno od siječnja 2022. godine. Koautor je knjige “Hrvatski generali i admirali 1991.- 1999.”, koja predstavlja biografije hrvatskih generala i admirala iz razdoblja Domovinskog rata.

PLANOVI SE PROVODE

Kako biste ocijenili proteklih 20 godina postojanja i djelovanja HGZ-a? Koja je i kakva uloga HGZ-a u hrvatskom društvu? Široj javnosti možda i nije baš posve jasno što je i čime se HGZ bavi…

- Preteča HGZ-a, Društvo domovinskog ponosa i časti “Viribus unitis”, utemeljeno je 2000. godine kao odgovor na tada aktualnu politiku, koja je otvoreno negirala vrijednosti Domovinskog rata. U takvim okolnostima rodila se ideja o nužnosti okupljanja generala i admirala Hrvatske vojske u jedinstvenu nevladinu organizaciju. Dana 7. studenoga 2005. održana je osnivačka skupština HGZ-a. Imao sam čast biti prvi predsjednik.

Pred nama su, u prvoj fazi rada, bile zadaće organizacije, omasovljenja, prepoznatljivosti, kao i aktivnosti na zaštiti digniteta Domovinskog rata i hrvatskih branitelja. U siječnju 2022. prihvatili smo novi koncept organizacije i program transformacije, a ja sam zajedno s aktualnim vodstvom dobio povjerenje članstva za realizaciju tih zadaća.

Ciljevi i područja djelovanja HGZ-a definirani su Statutom, Strateškim planom HGZ-a 2020. - 2027., godišnjim planom rada te mjesečnim provedbenim planovima.

Godišnje u prosjeku HGZ organizira do 220 aktivnosti. U okviru HGZ-a djeluje Centar za istraživanje i analize “Dr. Franjo Tuđman”, Savjet za promociju Domovinskog rata “Stožerni general Janko Bobetko” i Hrvatski generalski klub “Gojko Šušak”. Radi uspješnijeg djelovanja osnovani su Ogranak HGZ-a za Slavoniju i Baranju, Ogranak za Dalmaciju, a u planu je osnivanje Ogranka za Istru, Kvarner i Gorski kotar.

Prije gotovo četiri godine ponovno ste izabrani za predsjednika HGZ-a. Što je učinjeno u tom razdoblju i koje transformacije je doživio HGZ? Kakav je zapravo sastav, recimo tako, HGZ-a, jesu li svi članovi s generalskim činom ili ima i drugih...?

- Za predsjednika HGZ-a izabran sam u demokratskoj proceduri, tajnim glasovanjem, između više kandidata. Bit programa koji sam ponudio članstvu bila je transformacija HGZ-a na načelima transparentnosti u radu, promjeni organizacijske strukture, suradnji s akademskom zajednicom, braniteljskim udrugama i vladinim tijelima i institucijama, kao i međusobnom uvažavanju i toleranciji, poštovanju Statuta i Kodeksa te odmaku od dnevne politike i strančarenja.

Mogu sa zadovoljstvom ustvrditi kako se HGZ transformirao u instituciju umirovljenih hrvatskih generala i admirala, visokih časnika i zapovjednika koji planski i organizirano promoviraju Domovinski rat i bogatu hrvatsku vojnu tradiciju te idejama, znanjem i domoljubljem, kroz projekte i druge aktivnosti, sudjeluju u kreiranju javnih politika osobito iz područja branitelja, sigurnosti i obrane. Dakle, HGZ se promovirao u vjerodostojnog i pouzdanog partnera hrvatske državne politike.

Što se tiče članstva, na početku mandata ovog vodstva, HGZ je imao 111 članova, a danas ih je 163, što je povećanje za gotovo 47 %. Od tog broja 121 ih je redovnih, 26 podupirućih i 16 počasnih. Uz 82 generala i admirala u članstvu HGZ-a djeluje 51 visoki časnik, šest glavnih policijskih savjetnika te 23 civila u statusu počasnih i podupirućih članova.

GOLEM POTENCIJAL

Vaša udruga, s obzirom na bogato i dragocjeno iskustvo članova, nije samo savjetodavnog karaktera nego i puno više. Čuje li se glas HGZ-a dovoljno, koliko se uvažava mišljenje udruge, postoji li i kakav oblik suradnje, i oko kojih pitanja, s institucijama države, braniteljskim udrugama, fakultetima i dr., uključujući i Vladu RH?

- U članstvu HGZ-a koncentriran je golem potencijal iskustva, znanja i domoljublja. Tu su bivši načelnici Glavnog stožera, ministri obrane i unutarnjih poslova, pomoćnici, načelnici i najviši zapovjednici iz Domovinskog rata, među kojima ratni i poratni zapovjednici gardijskih brigada, Zbornih područja, korpusa, HRM i HRZ i PZO, kao i ostalih sastavnica Oružanih snaga. Naši su članovi i neki od najbližih suradnika predsjednika Tuđmana iz vremena stvaranja i obrane hrvatske države, bivši predsjednici Sabora, predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva, ministri i ostali visoki dužnosnici, kao i istaknuti društveni i športski djelatnici te predstavnici akademske zajednice. Ključno pitanje je kako taj potencijal staviti u funkciju koristi i razvoja društva. Držim da smo u tome velikim dijelom i uspjeli, no prostora zasigurno još ima.

HGZ se od pojedinih političkih opcija i dužnosnika u više navrata pokušalo instrumentalizirati, pa čak i upregnuti u svoje politike. Naš je stav jasan i nije naodmet da ga ponovim. HGZ nema izborni legitimitet i legalitet hrvatskog naroda da bi se bavio politikom. Imamo neki drugi legitimitet, a to je uloga naših članova u stvaranju i obrani hrvatske države. Bavimo se strateškim pitanjima iz djelokruga branitelja te sigurnosti i obrane. U radu surađujemo s akademskom zajednicom, neovisnim stručnjacima, organizacijama civilnog društva, braniteljskim udrugama te vladinim tijelima i institucijama. Suradnja se odvija kroz brojne aktivnosti financiranih od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Ministarstva hrvatskih branitelja i Grada Zagreba.

KRATAK VOJNI ROK

Jedno od aktualnih pitanja u hrvatskom društvu svakako je i ponovno uvođenje obvezatne vojne obuke. Kakav je stav HGZ-a oko tog pitanja? Kao i oko pitanja ubrzanog naoružavanja, opremanja i osuvremenjavanja Hrvatske vojske, s obzirom na velike izazove sigurnosti s kojima se danas suočava cijela Europa, pa tako i Hrvatska?

- HGZ podupire temeljno vojno osposobljavanje. O konceptu dvomjesečnog osposobljavanja može se, i treba, argumentirano razgovarati. Po nama je to kratak rok i taj model smatramo prijelaznim rješenjem u kvalitetniji model koji će biti sukladan s našim potrebama.

Organizirali smo dva okrugla stola na temu osposobljavanja mladih za obranu zemlje, a planiramo organizirati više aktivnosti u cilju utvrđivanja prijedloga dopunjenog modela koji ćemo predložiti nadležnima.

HGZ podupire napore Vlade na opremanju i modernizaciji Hrvatske vojske. Svjesni smo da to košta, no sigurnost nema cijenu. Konkretno, HGZ na ulaganje u obranu gleda kao na investiciju u sigurnu budućnost, koja se organiziranim i planski osmišljenim pristupom može velikim dijelom staviti u funkciju gospodarskog razvoja zemlje.

Hrvatska mora razvijati svoje potencijale. Mora biti samodostatna uz benifite koje ostvaruje iz euroatlantskog članstva. Dakle, moramo biti vjerodostojan i pouzdan partner u tim asocijacijama.

Rat se vratio u Europu, tragedija u Ukrajini i dalje traje, ukupna geopolitička i sigurnosna situacija se promijenila. Zbog globalne neizvjesnosti i uloga NATO saveza iznova je na dnevnom redu. Na inzistiranje Trumpa dogovoreno je izdvajanje 5 % BDP-a, a govori se i o mogućnosti uspostave posebnih Europskih oružanih snaga... Kako na cijelu tu napetu i neizvjesnu situaciju gledate u HGZ-u, uključujući i ukrajinski rat, situaciju u Gazi...?

- U pravu ste, sve se promijenilo. Uočava se nekoliko ključnih elemenata. To su ratni sukobi i agresije, zatim pojave nekakvog novog imperijalizma, odnosno pokušaja širenja nadzora nad drugim zemljama u cilju političkog, ekonomskog i vojnog primata. Postoji puno razloga za zabrinutost.

Što se tiče rata u Ukrajini, predsjednik Vlade naglasio je kako je tu pozicija Hrvatske jasna, na strani smo žrtve i međunarodnog prava. Apsolutno podupiremo takav stav.

Što se tiče Europskih oružanih snaga, činjenica je da se američka uloga u sigurnosti Europe znatno mijenja. Stoga nema dvojbe kako Europa trebaju jačati svoje obrambene sposobnosti. Ne kao alternativa NATO-u, već u cilju snažnije uloge Europe u Savezu.

Postignuto primirje u Gazi ohrabruje, no ono je krhkog karaktera. Nadamo se brzoj uspostavi koalicije stabilizacijskih snaga koje bi trebale imati mandat Vijeća sigurnosti UN-a.

PUNO VAŽNIH PROJEKATA

Jedna od važnih aktivnosti HGZ-a je realizacija projekata na europskoj i nacionalnoj razini. Koje projekte biste posebno istaknuli?

- U posljednje četiri godine HGZ je realizirao više od 30 projekata financiranih iz EU fondova, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Ministarstva hrvatskih branitelja i Grada Zagreba. Posebno ističem EU projekt pod nazivom “Kako ostarjeti a ne biti usamljen” koji smo uspješno završili krajem 2022. godine. Provedeno je istraživanje vezano uz integraciju umirovljenih hrvatskih branitelja u život šire zajednice.

Tu je i projekt “Strateško promišljenje budućnosti Hrvatske” u okviru kojeg smo u suradnji s vladinim tijelima i institucijama, akademskom zajednicom, neovisnim stručnjacima, organizacijama civilnog društva razmatrali nekoliko ključnih društvenih tema.

U okviru višegodišnjeg projekta, u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja i Agencijom za odgoj i obrazovanje, sudionici i zapovjednici upoznaju prosvjetne radnike s ključnim operacijama u Domovinskom ratu.

U okviru tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva realizirali smo više društveno značajnih projekata.

Tu je još niz projekata koje uspješno realiziraju članovi HGZ-a.

Kako vidite Hrvatski generalski zbor u budućnosti?

- Kao što sam rekao, godišnje GHZ provede do 220 aktivnosti, što je doista previše. Treba se usredotočiti na one strateškog karaktera. S obzirom na to da HGZ u praksi djeluje kao ustanova, treba u dogovoru s Vladom tražiti adekvatnija organizacijska rješenja s krajnjim ciljem potpune afirmacije HGZ-a kao važnog savjetodavnog čimbenika pri donošenju odluka na nacionalnoj razini iz područja obrane, nacionalne i domovinske sigurnosti te u očuvanju vrijednosti, digniteta i ugleda Domovinskog rata i hrvatskih branitelja. n