Opće je poznata činjenica da ljudi na Zemlji, njih nešto više od 8,2 milijarde, moraju napustiti fosilna goriva i prihvatiti obnovljive izvore energije ako se želi izbjeći posljedice klimatskih promjena. Bar nas u to uvjeravaju znanstvenici, ekologisti i aktivisti, premda postoje i suprotna mišljenja, poput onoga Donalda Trumpa. I ne samo Trumpa...

Bilo kako god, puno je dokaza da izgaranje fosilnih goriva podiže koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi na opasnu razinu, što dovodi do toga da se više topline zadržava u Zemljinoj atmosferi, rezulturijaći učinkom globalnog zagrijavanja. A to je onda razlog, izravno ili posredno, na niz klimatskih poremećaja (porasta razine mora, pojave uragana, suša, toplinskih valova i promjena u ekosustavima).

Najvažnija komponenta za smanjenje emisija stakleničkih plinova jest zamjena fosilnih goriva izvorima energije s niskim udjelom ugljika, što podrazumijeva preusmjeravanje proizvodnje energije s ugljena, nafte i plina na solarnu energiju, vjetroelektrane, hidroelektrane te geotermalnu i nuklearnu energiju.

Multilateralna suradnja nužna je u tom procesu. Stoga su vlade mnogih država posljednjih desetljeća sve više usredotočene na ekološka pitanja, a zaštita okoliša integrirana je na sve razine, od donošenja politika, strategija o održivom rastu do gospodarskog planiranja. Tako je, primjerice, razvoj zelene energije u Kini postao pokretačka snaga globalne energetske tranzicije. Kina je, između ostalog, 2019. godine pokrenula pilot-projekt energetske revolucije nadajući se da će provincija Shanxi postići napredak u izgradnji čistog i niskougljičnog modela potrošnje energije te u promicanju inovacija u energetskoj tehnologiji. U toj provinciji, bogatoj ugljenom, iskorištena je energija vjetra i Sunca. Redovi fotonaponskih panela postavljeni su preko neplodnih planinskih obronaka stvarajući tako jedinstveni futuristički krajolik i generirajući čistu energiju. Divovski solarni paneli, čiji je kapacitet u siječnju 2024. dosegnuo 51 milijun kilovata, čini 38,2 % ukupnog energetskog kapaciteta provincije.

Prema nedavnim podatcima Bloomberga, Kina je vodeći svjetski investitor u energetsku tranziciju, s ulaganjima koja su 2024. dosegnula ukupno 818 milijardi dolara, što je povećanje od 20 % u odnosu prema 2023., a što je više od ukupnih ulaganja SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a. Nasuprot tome, ulaganja u SAD-u stagnirala su na 338 milijardi dolara, a ulaganja u EU-u pala na 381 milijardu dolara, odnosno 65,3 milijarde u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Osim toga, posljednjih godina sve više izvješća pokazuje da globalni razvoj čiste energije dobiva snažan zamah i da je energetska tranzicija postala nezaustavljiva. U tom svjetskom valu energetske transformacije Kina igra vodeću ulogu i u opsegu i u tehnološkim inovacijama, dajući velik doprinos globalnoj zelenoj transformaciji zahvaljujući kontinuiranom tehnološkom napretku. U tu svrhu Kina je najavila ambiciozne dugoročne ciljeve: dosegnuti vrhunac emisija ugljikova dioksida prije 2030. godine.

Četiri državna službenika iz različitih zemalja podijelila su svoje mišljenje o energetskoj tranziciji s Inom Stašević, pa donosimo njihove komentare.

KAZAHSTAN

Država je posvećena učinkovitoj energetskoj tranziciji za čistiju i zeleniju budućnost te postizanju ugljične neutralnosti do 2060. godine. Industrija alternativne energije u Kazahstanu raste zahvaljujući vladinim politikama.

Planira li Kazahstan povećati površine pod šumama, upitala sam prof. dr. sc. Vitaliya Kirillova, zamjenika predsjednika Odbora za istraživanje Kazahstanskog istraživačkog instituta za šumarstvo pri Ministarstvu ekologije i prirodnih resursa?

- Kazahstan provodi opsežan program povećanja šumskih rezervi u zemlji. U skladu s direktivom šefa države, zemlja se obvezala posaditi dvije milijarde stabala na području državnog šumskog fonda između 2021. i 2027. godine. Trenutno program pokazuje stalan napredak: tijekom razdoblja 2021. - 2024. već je posađeno milijarda i 150 milijuna stabala, što je više od polovine planiranog obujma. U 2025. planiramo posaditi dodatnih 336,5 milijuna stabala. Program se provodi zajedničkim naporima - više od 1,5 milijardi stabala sade lokalna izvršna tijela regija, 250 milijuna organizacije pod Odborom za šumarstvo i divlje životinje, a 210 milijuna korisnici prirode i inicijativne skupine. Kako bi se povećala učinkovitost pošumljavanja, zemlja prelazi na moderne tehnologije: sadnju planiramo povećati sadnicama sa zatvorenim korijenovim sustavom, uzgojenim iz odabranog sjemena s poboljšanim nasljednim svojstvima. Diljem zemlje grade se kompleksi za uzgoj šumskog sjemena. Tim pristupom postići će se stopa preživljavanja šumskih nasada na razini od 80-90 %.

VITALIY KIRILLOV I INA STAŠEVIĆ

Koliki su potencijali Kazahstana za energiju vjetra i Sunca?

- Republika Kazahstan, deveta po površini u svijetu, posjeduje značajan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije. Prostrani teritoriji omogućuje visok potencijal za razvoj energije vjetra, Sunca i hidroenergije, primjenu modernih tehnologija i održivi razvoj. Klima u Kazahstanu povoljna je za izgradnju vjetroelektrana zbog vjetra brzine veće od 5 m/s, što je potrebno za rad vjetroturbina. Prema procjenama stručnjaka, energetski potencijal energije vjetra u Kazahstanu iznosi najmanje 920 milijardi kilovatsati godišnje. Kaspijska regija, središnji i sjeverni, kao i južni i jugoistočni Kazahstan, uključujući koridor Šelek i Džungarska vrata, posjeduju najveći potencijal energije vjetra. Proizvodnja energije vjetra može biti maksimalno stabilna, ravnomjerno raspoređena po cijelom teritoriju zemlje i imati minimalan utjecaj na rast cijena potrošačima. Sunčeva energija ima golem potencijal zbog rijetko naseljenih velikih teritorija i klimatskih uvjeta, posebno u južnom Kazahstanu, gdje sunce sja od 2200 do 3000 sati godišnje, što omogućuje konkurentnost s najsunčanijim zemljama svijeta. Potencijal solarne energije u Kazahstanu iznosi 2,5 milijardi kilovatsati. Najpoželjnija područja za plasman solarne energije regija je Aralskog jezera i južne regije Kazahstana, koje se suočavaju s nestašicom električne energije.

Trenutno zemlja upravlja sa 153 postrojenja za obnovljive izvore energije, s instaliranim kapacitetom od 3032 MW, uključujući 62 vjetroelektrane kapaciteta 1520 MW, 46 solarnih elektrana kapaciteta 1223 MW, 42 hidroelektrane kapaciteta 288 MW i tri bioplinske elektrane kapaciteta od oko 2 MW. Do kraja 2024. godine električna energija iz postrojenja za obnovljive izvore energije činila je 6,43 % ukupne proizvodnje. Naša zemlja i dalje pokazuje vodstvo u Srednjoj Aziji u stopama razvoja obnovljivih izvora energije.

U 2024. godini pušteno je u rad osam novih postrojenja za obnovljive izvore energije, ukupnog kapaciteta 163 MW. Ključni događaji obuhvaćali su potpisivanje investicijskog ugovora s tvrtkom Masdar za izgradnju velike vjetroelektrane, kapaciteta 1 GW, u regiji Zhambyl, kao i međuvladinog sporazuma s Kinom za izgradnju postrojenja za obnovljive izvore energije ukupnog instaliranog kapaciteta 1,8 GW. Dakle, Kazahstan ima sve šanse postići udio obnovljivih izvora energije od 15 % do 2030. i 50 % do 2050. godine.

NAMIBIJA

Strateški je smještena da postane globalno središte zelenog vodika. Svoje obilne resurse obnovljive energije iskorištava na povoljnom geografskom položaju.

Kako pretvaraju potencijale resursa u proizvodnju zelenog vodika, odgovara dr. sc. Adetunji Anthony Adeyanju (s doktoratom iz održivog razvoja), s Međunarodnog sveučilišta za menadžment u Namibiji:

- Namibija je na strateškoj prekretnici u transformaciji svog golemog prirodnog bogatstva u globalnu konkurentsku prednost u industriji zelenog vodika. Izniman solarni potencijal i vjetroelektrane, među najvećima u svijetu, pružaju bazu obnovljive energije ključnu za proizvodnju jeftinog, zelenog vodika. Iskorištavanjem više od 3500 sati Sunčeve svjetlosti godišnje i opsežnih obalnih vjetroelektrana Namibija se može etablirati kao pouzdan proizvođač i izvoznik derivata zelenog vodika poput amonijaka i metanola.

ADETUNJI ANTHONY ADEYANJU I INA STAŠEVIĆ

Kako bi optimizirala taj potencijal, Namibija mora usvojiti strategiju “od resursa do tržišta” usmjerenu na infrastrukturu, politiku i partnerstva. Usvajanjem strateške diplomacije i međunarodne suradnje u okviru Znanstvene diplomacije i Afričkog kontinentalnog područja slobodne trgovine (AfCFTA). Te platforme mogu privući strana ulaganja, poboljšati prijenos tehnologije i integrirati Namibiju u regionalne vodikove koridore koji opslužuju Južnu Afriku i globalna tržišta. Mišljenja sam da je put Namibije do vodstva u zelenom vodiku u spajanju njezinih obilnih obnovljivih resursa s vizionarskom politikom, regionalnom integracijom i znanstvenom suradnjom.

SULTANAT OMAN

Kakve su mogućnosti za vjetroelektrane u Omanu i može li razvoj umjetne inteligencije olakšati ili ubrzati zelenu tranziciju - objašnjava Tufool AIDhahab, voditeljica Ureda za umjetnu inteligenciju u Ministarstvu vanjskih poslova Omana.

- Oman je oduvijek bio blagoslovljen obilnim prirodnim resursima, ali ono što danas najviše uzbuđuje jest kako iskorištavamo naš obnovljivi potencijal, posebno u vjetroelektranama i Sunćevoj energiji. U južnoj regiji Dhofar obrasci vjetra među najkonzistentnijima su, nudeći idealne uvjete za velike vjetroelektrane industrijskih razmjera, relevantne za razvoj energije vjetra i opskrbu električnom energijom.

TUFOOL AIDHAHAB I INA STAŠEVIĆ

Ono što je izvanredno jest kako se ti razvoji povezuju s omanskom strategijom zelenog vodika, gdje se čista energija, inovacije i diplomacija spajaju u okvire Omanske vizije 2040. To je više od energetske tranzicije, to je vizija za održivu, globalno angažiranu budućnost. Umjetna inteligencija pruža novu perspektivu u sinergiji optimizacije energije radi poboljšanja postizanja naših ciljeva, pametnom predviđanju energije, optimizaciji električne mreže i smanjenju industrijskih emisija.

PARAGVAJ

Paragvaj je poduzeo važne korake u osmišljavanju javnih politika, poreznih poticaja i regulatornih mjera usmjerenih na olakšavanje postupnog širenja infrastrukture kao dijela prelaska na čistiji i učinkovitiji sustav. Paragvajski predsjednik Santiago Pena često promovira Paragvaj kao “zelenu zemlju” i viziju s niskougljičnim gospodarstvom.

Kakve su mogućnosti Paragvaja u području obnovljivih izvora energije i niskougljičnih potencijala, upitala sam Perlu Garcia Cristaldo, veleposlanicu iz Ministarstva vanjskih poslova Paragvaja?

- Paragvaj ima jedan od najčistijih elektroenergetskih sustava u svijetu: hidroelektrane poput Itaipúa i Yacyretá proizvode gotovo svu električnu energiju (otprilike 99,9 %) bez izravnih emisija ugljika u proizvodnji. Postoji stalni višak električne energije, što implicira da Paragvaj to može iskoristiti kao polugu: izvoziti, industrijalizirati se korištenjem električne energije ili razviti “energetski intenzivne, ali čiste” sektore. Višak hidroenergije daje golemu prednost.

PERLA GARCIA CRISTALDO I INA STAŠEVIĆ

Dok hidroenergija dominira, solarna energija i energija vjetra nude velike mogućnosti rasta. Procjena spremnosti za obnovljive izvore energije Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) identificirala je Alto Paraguay, Boquerón i Concepción kao područja s visokim solarnim potencijalom. Potencijal vjetra koncentriran je u zapadnoj regiji Paragvaja (Boquerón).

Solarna energija, vjetroelektrane i bioenergija potencijalno su iskoristivi sekundarni resursi koji povećavaju prihode, što dovodi do veće profitabilnosti i efikasnosti. Paragvaj je usvojio nacionalnu strategiju za zeleni vodik, kako bi iskoristio svoju obilnu obnovljivu električnu energiju za proizvodnju vodika elektrolizom. To bi moglo otvoriti nove industrijske aktivnosti: izvoz vodika (ili derivata vodika), dekarbonizaciju industrijskih procesa, gnojiva, prijevoza itd. Nadalje, s velikim udjelom obradivog zemljišta i poljoprivrede, postoji prostor za održivo proizvedena biogoriva i biomasu. Nacionalni plan za šećernu trsku također je jedan od primjera na koji je Paragvaj ponosan...