Ove godine objavljen je intrigantan rad "Umjetna inteligencija kao alat u ratu i oružje za mir - moć protuobavijesti", itekako aktualan u sadašnjoj situaciji kad se o AI-ju raspravlja svakodnevno. Što nam o tom radu mogu kazati, koje su glavne postavke, aspekti na koje treba obratiti širu pozornost - pitali smo autorice Jelenu Božić, dipl. iur. (Grad Vinkovci) i Margaretu Gregić, mag. theol., univ. spec. rel. publ., koordinatoricu Nadbiskupskog vikarijata Đakovačko-osječke nadbiskupije, obje doktorandice Sveučilišta Sjever?

- Rad smo predstavile na prošlogodišnjem Zagreb security forumu, međunarodnoj konferenciji koja okuplja stručnjake iz područja sigurnosti, a objavljen je u časopisu o nacionalnoj sigurnosti, National security and the future. Glavna postavka rada jest ideja o dvostrukoj prirodi umjetne inteligencija koja svoju ulogu dobiva tek u rukama čovjeka. Isključivo je na nama etička odgovornost za njezino korištenje. Naime, AI se danas promatra istodobno kao tehnološki alat koji može donijeti napredak čovječanstvu, ali i kao moćno oružje kojim se manipulira informacijama, stvara strah i destabilizira društvo. Potrebno je posebno naglasiti etičku i zakonsku regulativu u korištenju umjetne inteligencije te obrazovanje i medijsku pismenost krajnjih korisnika kao ključ u borbi za istinu. Pojam koji se ovdje nameće jest odgovornost. Na nama kao krajnjim korisnicima je odluka o smjeru korištenja umjetne inteligencije. Rad pruža i povijesni pregled širenja dezinformacija u ratnim sukobima, uključujući Domovinski rat u Hrvatskoj, rat u Iraku te aktualni rat u Ukrajini, gdje Rusija koristi sofisticirane metode hibridnog ratovanja poput Projekta Kylo i botova. Zaključno, pitanje koje smo postavile jest može li AI, koji služi za stvaranje protuobavijesti i hibridno ratovanje, biti i oružje za borbu protiv takvog ratovanja, odnosno oružje protiv samog sebe - ponovno, naglašavajući potrebu za etičkim i pravnim okvirom te razvojem medijske pismenosti.

Jelena Božić i Margareta Gregić

Ustupljeno

S obzirom na to da se AI danas promatra i u kontekstu hibridnog ratovanja, koje i kakve su u tom području mogućnosti AI-ja, koje se već primjenjuju ili će se tek početi primjenjivati?

- Hibridni sukobi (ratovi) koji za cilj imaju destabilizaciju države i društva samo su jedno područje korištenje umjetne inteligencije - pojam rata ili sukoba u sebi a priori sadrži negativnu konotaciju, što pridonosi negativnom aspektu umjetne inteligencije povezane uz hibridne sukobe. Ali to tako ne mora biti. Umjetna inteligencija može poslužiti kao oružje za mir i razotkrivanje neetičnih aktivnosti u hibridnim sukobima - bez obzira na to što su i takve aktivnosti potpomognute njezinim korištenjem. Informacija i protuobavijest oduvijek su jedni od učinkovitijih alata za ratovanje. Informacija dopire onamo kamo oružje ne može. Profesor Gordan Akrap zanimljivo je primijetio kako je upravo informacija postala četvrti instrument za postizanje nacionalnih interesa - uz diplomaciju, gospodarstvo i vojsku. Upravo umjetna inteligencija pomaže razvoju tih instrumenata. Konkretno u hibridnim sukobima umjetna je inteligencija kreiranje protuobavijesti dovela na višu razinu - omogućuje akterima da djeluju anonimno, automatizirano i ciljano na specifične slabosti publike, omogućuje umnožavanje i distribuciju neistinitih narativa na složenijoj razini. Ali ista ta umjetna inteligencija pomaže detektirati protuobavijesti i kiberprijetnje; svojom preciznošću i brzinom detektira i reagira na širenje već stvorenih protuobavijesti; može poslužiti kao alat za kreiranje strategija za miroljubivo rješavanje sukoba i unaprjeđenje vojne učinkovitosti te se sve više integrira u vojne strategije na bojišnici, omogućujući učinkovitije i preciznije djelovanje (npr. korištenje dronova). Njezinu primjenu u budućnosti i vidimo u podršci dugoročnim strategijama koje se odnose na društvenu otpornost na protuobavijesti, što uključuje kritičko promišljanje i razvoj medijske i informacijske pismenosti. Međunarodne zajednice trebaju ulagati napore u etičke regulative korištenja ovog alata, usmjeravajući njegov razvoj prema dobrobiti svih te promicanju sigurnosti i mira.

Koliko se u medijskom prostoru plasiraju iskrivljene interpretacije, dezinformacije i drugi elementi iz arsenala hibridnog ratovanja uključujući i AI aspekt, i koliko sve to utječe na stvaranje psihoze straha i ozračja konstantne nesigurnosti...?

- Svakodnevno. Ako promatramo komunikaciju kao područje koje nam je od posebnog interesa, a s tim povezane i hibridne sukobe, možemo reći kako se umjetna inteligencija najčešće koristi u kreiranju protuobavijesti, što kreatorima takvih dezinformacija omogućuje stvaranje moći i prevlasti u sukobu. Opseg plasiranja ovih elemenata raste s popularnošću društvenih mreža, a AI omogućuje veće mogućnosti manipuliranja javnim mnijenjem. Umjetna inteligencija u takvoj vrsti ratovanja ima mogućnost obrade velike količine podataka kao i kreiranja deep fake slika i videozapisa; stvaranje (lažnog i negativnog) propagandnog sadržaja; provođenja psiholoških operacija itd. Sve to dovodi do povećane polarizacije društva; erozije povjerenja u institucije o kojima se šire dezinformacije i stvara ozračje nesigurnosti i nepovjerenja; prijeti demokraciji, ljudskim pravima i globalnoj sigurnosti. Jednostavno rečeno, kako i sami kažete, stvara psihozu straha. Time se potiče, tj. produbljuje nepovjerenje prema državi i njezinu sustavu, destabilizira društvo. Etičke dileme koje se javljaju vezano uz korištenje umjetne inteligencije pojačavaju zabrinutost zbog njezine zloupotrebe. Kako bismo se uspješno borili protiv umjetne inteligencije kao saveznika u ratu, potrebno je koristiti - umjetnu inteligenciju kao oružje za mir. AI vs. AI.

PEXELS

Kako se efikasno suprotstavili hibridnoj prijetnji u kojoj i AI ima svoju ulogu, bilo izravnu ili neizravnu, postoji li uopće neka sveobuhvatna zaštita? Drugim riječima, što će prevladati - umjetna inteligencija kao alat u ratu ili umjetna inteligencija kao oružje za mir, da se referiram na vaš rad?

- Prevladat će ono što sami dopustimo. Na čovjeku je neka odluči je li umjetna inteligencija oružje ili oruđe. Razvojem tehnologije stvara se novi svijet - cyberspace, u kojemu borba za prevlast dobiva novo ruho, a maksima u ratu je sve dopušteno poprima potpuniju dimenziju i postaje modus operandi modernoga svijeta. Odgovornost je najprije na nama samima, a zatim i na državi - nužno je regulirati upotrebu umjetne inteligencije, osobito u hibridnim sukobima. Razvoj tehnologije nije negativna pojava, ali uvjet za napredak jest i razvoj društva. Stoga je potrebno prije svega razvijati kritički način razmišljanja i intenzivno raditi na medijskoj i informacijskoj pismenosti. Usporedno s tim država je dužna stvoriti etički i pravni okvir za primjenu tehnologije vođene umjetnom inteligencijom.

U razvoju umjetne inteligencije nužno je voditi se etičkim i transparentnim djelovanjem u interesu javnosti. Umjetna inteligencija nije stvorena sama, stvorio ju je čovjek. Ona će služiti čovjeku upravo onako kako to čovjek od nje i traži. I upravo iz tog razloga korištenje umjetne inteligencije, konkretno u hibridnim sukobima, nužno je povezano s odgovornošću i etikom - onime što ona sama u sebi nema, ali čovjek posjeduje. Ovdje dolazimo do vječne borbe dobra i zla i ne smijemo zaboraviti da je čovjek tvorac sukoba i nositelj mira. AI vs. AI nije sukob strojeva već čovjekovih dostignuća i napretka s etikom i odgovornošću.