Javna nabava bile je tema još jedne Špice s Macanom, o čemu su govorile direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber i stručnjakinja za EU fondove i javnu nabavu Arijana Vela. Hrvatska godišnje kroz sustav javne nabave potroši više od 12,6 milijardi eura, neki kažu, svaki peti euro koji općenito trošimo u bruto domaćem proizvodu. I nas zanima danas jesu li ti procesi transparentni, s kojim se sve izazovima susreću privatnici u poslovanju u Hrvatskoj. Kakve su plaće u javnom, a kakve u privatnom sektoru? Kako na rješavanje problema manjka radne snage utječu strani radnici - upitao je voditelj emisije Krešimir Macan svoje gošće.

Problemi u sektoru

Irena Weber je podsjetila da je prošla godina donijela doista snažan rast plaća u javnom sektoru:

- Pričamo o 48 posto rasta plaća year on year, dakle godinu za godinom, 48 posto rasta, 50 posto, dakle to je ogroman rast plaća, ogroman rast mase plaća u javnom sektoru - rekla je Weber te napomenula da je i Hrvatska udruga poslodavaca podržavala rast plaća u javnom i državnom sektoru, ali selektivan, prema rezultatu i postignutim ciljevima, te da se na temelju toga napravi sustav nagrađivanja, i to u svim segmentima - od javne uprave do obrazovanja, do zdravstva.

- Dakle, definitivno da se napravi razlika - od onih koji vrhunski rade do onih koji praktično odrađuju, postoje na svom radnom mjestu. Zato što se, praktično, s protekom vremena i oni koji jesu motivirani, koji su ambiciozni, koji stalno uče i žele biti vrhunski u svom poslu, oni s protekom vremena jednostavno izgube motivaciju, jer zašto biste vi radili 12 - 14 sati dnevno, isporučivali vrhunske rezultate ako praktično do vas sjedi kolega koji odrađuje svoj posao i nema ni blizu rezultate. Štanca karticu. Dakle, to neizbježno dovodi do pada i kvalitete posla, i efikasnosti, i produktivnosti - kaže Weber, dodajući da poslodavcima nije problem povećati plaće onima koji isporučuju, ali se svima, po cijeloj razini državnog i javnog sektora, povećala plaća za očito tih 48 posto year on year, neovisno o tome isporučuješ li ili ne isporučuješ.

Kao dodatan problem navela je i glomaznost državnog aparata: "Broj ljudi koji radi u državnom i javnom sektoru je preglomazan. Imamo ogromnu birokraciju, praktično, država je apsolutno preskupa, a s druge strane nemamo vrhunsku kvalitetu javne usluge, koja bi opravdala takav snažan rast plaća." A rast plaća bez rasta produktivnosti generira inflaciju...

Arijana Vela dodala je pitanje neuređenosti javnog sektora i nelojalne konkurencije poslovnom sektoru:

- Poznato je da u sustavu EU fondova, pa čak i javne nabave i project managementa koji mi radimo, nedostaje sposobnog kadra. Neću reći kadra, nego kadra koji zna raditi svoj posao. I te su plaće praktično otišle u nebo. Dakle, nama je danas startna plaća dvostruko veća od onoga što je bila prije pet, šest, sedam godina. Znači, uopće ne pričam o onome što je bilo 2008., 2009., kad sam otvarala svoju prvu firmu. To su nekakvi stari dani. I ja nemam nikakav problem s time da plaće rastu, međutim, imam problem s time što u našem sektoru ti imaš nekog zaposlenika tijela državne ili javne uprave koji radi, na primjer na EU fondovima, ali imamo takvih primjera i u zdravstvu i u nekim drugim sektorima - kaže Vela.

Vela je dodala da je ključ u uređenoj javnoj upravi:

- Kad je ona uređena, kad mi znamo tko je za što zadužen, koja mu je norma, kako oni to kažu, koji mu je KPI (ključni pokazatelj poslovanja). I kad mi mjerimo, pa možemo nagraditi onoga koji je svoje KPI-ove nadmašio, ali možemo i penalizirati onoga koji nije, kao što ti i ja radimo u privatnom sektoru. A neko dobije dva žuta i ima crveni. Međutim, mi imamo tu iskrivljenu situaciju u javnom sektoru, gdje se izjednačavaju... praktično oni koji nose velik teret na svojim leđima i koji trpe one uvrede da su uhljebi itd. s onima koji zaista ne odrađaju ni nekakav minimum - navodi Vela.

DAVOR KOVAČEVIĆ

Weber je pak istkanula da sada privatni sektor vapi za radnicima te da nam je ovo povijensa prilika da smanjimo državni i javni sektor: "Već imamo nekoliko primjera zatvaranja proizvodnji u Slavoniji. Imamo odustajanje od investicija. Jednostavno, ti business caseovi koji su građeni na određenom prosječnom trošku rada više ne funkcioniraju", rekla je Weber te istaknula porezno opterećenje na plaće, koje je, kaže, golemo - na srednje i više plaće je treće najveće u Europi, 43 - 45 posto.

Weber je poručila da se zakon o javnoj nabavi mora bitno i sadržajno mijenjati:

- Prvo, pritisak da se odabire najbolja ponuda praktično često rezultira dumpingom, a s tim je onda odmah povezana i jedna od naših ključnih tema, a to je nelojalna konkurencija iz trećih zemalja, kojoj kompanije iz Europske unije apsolutno ne mogu konkurirati. (...) Imate situaciju da su u prvih osam mjeseci u Hrvatskoj od 1,8 milijardi eura tendera infrastrukturnih velikih projekata dobili većinu ponuđači iz trećih zemalja - upozorila je Weber, dodavši da je to jako loše za naš građevinski sektor. Vela je pak dodala i problem nedopuštenih potpora ponuđačima iz trećih zemalja koje im omogućuju da su u određenim ponudama jeftiniji.

- Možeš li uopće zamisliti koja je to bizarna situacija, da ti praktično Europska unija nameće ogromne administrativne i regulatorne troškove zbog kojih nisi konkurentan ni na globalnom tržištu, ni u Europi, ni kod kuće, a praktično puštaš nelojalnu konkurenciju trećih zemalja da ti praktički uklizava i da ti ugrožava i radna mjesta, i referencije. Cijelu Europu? Znači, potpuno bizarna situacija - navela je Weber.

Macan je spomenuo i najavu obveze objavljivanja svih malih nabava, što je Irena Weber ocijenila potpuno nepotrebnim i bizarnim.

- Prvo, zašto idemo a priori rješavati problem kojeg nema. Drugo, opet ćemo se zapetljati u administrativne i regulatorne petlje. Treće, opet ćemo generirati novu birokraciju, koja će opet rješavati pritužbe. Pričamo o malim vrijednostima javne nabave - kaže Weber.

Prema novom prilogu to bi bilo do koje razine? Sad je bilo do 25.000 eura, upitao je Macan.

- Sad je iznad 15.000. Znači, stvarno je potpuno sumanuto to da vi za takve niske iznose javne nabave praktično imate dodatno administrativno opterećenje - rekla je Weber.

Stranci i domaći

Opterećenje, znači, cijelu proceduru k'o da radiš milijune, dodao je Macan.

- Pitanje je što mi time dobivamo. Ako to radimo zbog načela transparentnosti, onda ono što trebate znati je da svaki postupak jednostavne nabave, čija je procjenjena vrijednost 2650 eura i više, ulazi u planove nabava svih naručitelja i u registre ugovora, svi tako sklopljeni ugovori. Dakle, tko hoće češljati, ode lijepo na registar ugovora, to je sve objavljeno i to se sve vidi. Ako pričamo o nekakvoj transparentnosti - kazala je Vela, dodavši da pragove nismo podizali otkad smo donijeli Zakon o javnoj nabavi, 2016., a stupio je na snagu 2017. godine. "Ja vjerujem da to neće proći jer stvarno nema nikakvog razloga. By the way, to nema ni jedna europska zemlja. Opet smo najveći", rekla je Weber.

Dotaknuli su se i pitanja stranih radnika. Je li rješenje da vratimo naše ljude s ovim povećanjima, ali plaća na realnim osnovama, upitao je Macan.

- To je uvijek rješenje i mi stalno naglašavamo, nema zamjene za domaćeg radnika. U krajnjoj liniji... strani radnik je puno skuplji od domaćeg radnika, od smještaja, od plaća, od rizika poslovanja, zaštite na radu - rekla je Weber ali dodala da bez stranih radnika nije realno da bismo uopće mogli zadržati ovakav ritam našeg gospodarstva i rasta BDP-a.