Dok je nekima život ispod svakog dostojanstva, bar tako smatraju, drugi misle da je prosječnom Hrvatu poprilično dobro, čujemo i takve opaske posljednjih godina.

Stoji li teza da je kvaliteta života u RH blago pala (inflacija čini svoje), ali smo u prosjeku među državama sa solidnim standardom u EU-u, a posebno u odnosu prema regiji (Srbija, BiH, Crna gora...), osim prema Sloveniji, za kojom kaskamo - pitali smo dr. sc. Ljiljanu Kaliternu Lipovčan, znanstvenicu emeritu Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba?

Institut Ivo Pilar

- Gledajući istraživanja Instituta Pilar, posljednje veliko istraživanje o kvaliteti života hrvatskih građana provedeno je 2021. godine u sklopu projekta "Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti u uvjetima pandemije bolesti COVID-19" koje je financirao sam Institut, a nastavilo se na prethdno traživanje, koje je financirala Hrvatska zaklada za znanost. U sklopu tih istraživanja provedene su ankete na oko 2.000 građana četiri godine za redom. Istraživanje je pokazalo da građani svoju kvalitetu života izraženu kroz životno zadovoljstvo i sreću procjenjuju relativno visokom, procjene su se kretale oko 7 na ljestvici od 0 do 10, gdje 0 znači loše, a 10 izvrsno. Zanimljivo, te su procjene iz godine u godinu bile stabilne i nisu se promijenile ni nakon pandemije bolesti COVID-19 i potresa. Što nam to govori? Ljudi se prilagođavaju na različite životne uvjete, prilike i neprilike, a životno zadovoljstvo i sreću nalaze ponajprije u samima sebi i ljudima oko sebe, manje u objektivnim životnim okolnostima. Najnovije Svjetsko izvješće o sreći iz 2025. godine pokazalo je da na osobnu kvalitetu života najviše utječu naši odnosi s drugima, pa čak i zajednički obroci. Ljudi koji češće jedu u društvu nego sami, sretniji su i zadovoljniji svojim životom. Također i oni koji žive u zajedničkim kućanstvima, istraživanja pokazuju da život u obitelji znatno doprinosi osobnoj dobrobiti.

Međutim, na kvalitetu života općenito utječu i ekonomski uvjeti, životni standard pa i političko uređenje države. Najviše razine kvalitete života nalaze se u demokratskim društvima, društvima gdje se poštuju ljudske slobode i toleriraju različitosti. Nije neobično stoga da se skandinavske zemlje u pravilu nalaze pri vrhu na različitim ljestvicama procjena kvalitete života u pojedinim državama.

Da se zadržimo malo više na Hrvatskoj, kakav nam je životni standard, u prosjeku, ali i izvan prosjeka...?

- Što se tiče Hrvatske, mislim da živimo prilično kvalitetno, a ako razmatramo razdoblje od posljednjih deset godina i zabilježeni porast životnog standarda, reklo bi se da živimo sve bolje i bolje. Iako volimo reći da se novcem ne kupuje sreća, činjenica je da veća ekonomska moć utječe na sve pore života, od boljeg obrazovanja, dostupnosti različitih usluga do zdravstva. Pitanje je samo koliko smo svjesni koje nam sve benefite donosi današnji život u odnosu prema onom prije. Danas praktički u džepu ili torbici nosimo računalo, fotografski aparat i telefon - sve to spojeno u jednom običnom mobitelu. Na zdravstvene preglede se naručujemo online, lijekove dobivamo praktički u najbližu ljekarnu ma gdje se nalazili, ne čekamo u redovima za plaćanje osnovnih računa jer ih možemo platiti online, hranu i sve kućne potrepštine možemo naručiti jednim klikom. Jesmo li mi svjesni koliki je to napredak i koliko nam olakšava svakodnevni život? Često o razvoju tehnologije i njezinu utjecaju na naš život govorimo negativno, ali ako ju upotrebljavamo pametno, ona nam uvelike pomaže da živimo bolje.

Ne smijemo zanemariti ni faktor sigurnosti, koji je u današnjem svijetu itekako važan. Hrvatska je sigurna zemlja, a to kao veliku prednost ističu brojni turisti koji nas posjećuju. Nama je to normalno jer smo se uvijek osjećali relativno sigurno po noći na ulicama, međutim, u današnjem svijetu to je poprilično rijetka pojava, a upravo po tom parametru Hrvatska je na vrhu europskih zemalja.

Ako jedan dio Hrvata danas ima visoku kvalitetu života i standard im raste, koje skupine ne ulaze u tu priču, kojima je kvaliteta života ugrožena ili je u padu? Jesu li to umirovljanici, i tko još?

- Naravno da ima slojeva ljudi koji ne žive dobro, a to su oni kojima osobni životni standard ne omogućuje zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, plaćanje mjesečnih režija, redovite obroke, grijanje zimi. Nažalost, u tu skupinu spada i određeni broj umirovljenika, jer su neke mirovine stvarno premale. To je veliki problem našeg društva koji se već godinama pokušava razriješiti, evo u novije vrijeme vidimo da Vlada ipak pokušava pomoći umirovljenicima, možemo se samo nadati da će ustrajati na tom putu.

Životni standard, kvaliteta života, optimizam i sreća - kakvi su tu uzajamni odnosi, da se tako izrazim, bar što se stanovnika Hrvatske tiče? Istraživanje kompanije Mastercard iz lipnja ove godine pokazuje povećani optimizam među hrvatskim građanima, a istraživanje portala MojPosao s početka rujna ove godine navodi da su najsretniji zaposleni u državnim tvrtkama i oni koji primaju velike plaće, posebno u Istri i Kvarneru, dok su najmanje sretni u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj... Vaš komentar o svemu tome?

- Optimizam i kvaliteta života su pozitivno povezani. Ne kažemo uzalud "nada umire zadnja", a nada je zapravo odraz optimizma. Ako ne vjerujemo da će biti bolje, vrlo je vjerojatno da ni neće. Optimizam nas pokreće da činimo više i bolje, a to onda posljedično podiže našu dobrobit. Ali treba raditi na optimističnom gledanju u budućnost, pokušati to osvijestiti. Evo maloprije, kad sam spominjala umirovljenike i njihov nepovoljni položaj u društvu, sad smo dobili odluku Vlade o isplati dodatka u prosincu svim umirovljenicima u iznosu od šest eura po godini staža. I odmah smo počeli govoriti - samo šest eura? Zaboravljamo pritom da prijašnjih godina nije bilo ni toliko. Pa pokušajmo razmišljati - ove godine šest, iduće možda i više. To je optimizam.

Što se tiče zaposlenja i spomenutog istraživanja portala MojPosao, to je normalno, jer osim visine prihoda zaposlenicima je jako važna sigurnost posla, možda čak i važnija od visine plaće. Zbog toga u tom, a i u drugim istraživanjima uvijek dobivamo nalaz da ljudi žele i vole raditi u državnim i javnim poduzećima, jer im ona garantiraju dugoročnu stabilnost i redovitost prihoda, pa mogu planirati, dizati kredite, štedjeti i sl.

Razlike u stupnju kvalitete života u različitim regijama Hrvatske postoje, ali nisu velike i nisu stabilne, tako da se to mijenja iz godine u godinu. Suprotno ustaljenom vjerovanju da se kvalitetnije živi u priobalnim krajevima, jer je mediteranski način života i prehrane svojevrsni pojam dobre kvalitete življenja, istraživanja to opovrgavaju. Kad gledamo europsku perspektivu, više stupnjeve kvalitete života nalazimo na sjeveru nego na jugu. To je ipak vezano uz životni standard, bolje mogućnosti zapošljavanja, obrazovanja, bolje zdravstvene usluge i sl. Međutim, uvijek treba istaknuti, sve zemlje Europske unije imaju iznadprosječnu kvalitetu života kada se promatraju svjetska istraživanja. Razlike od najviše rangirane Finske do najniže rangiranih Grčke i Bugarske su dva stupnja na ljestvici od 0 do 10. Tako da možemo govoriti o sretnijim i manje sretnim zemljama unutar EU-a, nikako o nesretnim. Razlika, međutim, između najsretnije (Finska) i najnesretnije (Afganistan) svjetske zemlje je 6,5 stupnjeva. To je nesreća i niska kvaliteta življenja, kada građani svoju kvalitetu življenja na ljestvici 0-10 procijene prosječnom ocjenom 1,4. Daleko smo mi od toga.

S obzirom na konstantan rast BDP-a, rekordnu zaposlenost, držanje inflacije pod kontrolom i reforme usmjerene na povećanje produktivnosti, optimizma na manjka kad se radi o daljnjem razvoju i napretku, premda je izazova i dalje puno i nisu nimalo bezazleni... Vaš završni komentar?

- Drago mi je uvijek čuti optimistične najave, nadam se da će se i ostvariti. Rezultati Eurobarometra iz proljeća ove godine pokazuju da 50 % naših građana misli da stvari u zemlji idu u pravom smjeru. Za usporedbu, samo 16 % Francuza misli da stvari u njihovoj zemlji idu u pravom smjeru, a kao i naših 50-ak posto slično razmišljaju stanovnici Luksemburga, Poljske, Irske, Danske, Austrije i Malte. Prema tome, moglo bi se zaključiti da smo u ovu godinu ušli prilično optimistično.

Za kraj želim samo reći da će nam osim porasta životnog standarda, u povećanju kvalitete života najviše pridonijeti česta druženja s bliskim osobama, članovima obitelji, prijateljima, kolegama, susjedima. Dobri međuljudski odnosi najvažniji su čimbenik osobne dobrobiti, sreće i životnog zadovoljstva.