Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovito prati i analizira događaje na Bliskom istoku, Balkanu i drugdje u svijetu. U povodu lokalnih izbora na Kosovu, koji će se održati 12. listopada 2025., IFIMES je pripremio detaljnu analizu aktualne političke situacije. Iz opširne studije "Lokalni izbori na Kosovu 2025: Između institucionalne blokade i demokratskog testa" izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove, koji pružaju pregled političkih trendova, izazova i mogućnosti za dijalogu Prištine i Beograda te integraciju etničkih zajednica u okviru kosovskih institucija.

Lokalni izbori na Kosovu 2025. bit će peti od proglašenja nezavisnosti 2008. godine. Prvi krug glasanja predviđen je za 12. listopada, a drugi krug za 2. studenoga. Izbori obuhvaćaju 38 općina, u kojima će se birati gradonačelnici i skupštine općina.

Prethodni redoviti lokalni izbori održani su 17. listopada 2021., a izvanredni izbori 23. travnja 2023. obuhvatili su četiri sjeverne općine (Sjeverna Mitrovica, Zubin Potok, Leposavić, Zvečan), nakon što su predstavnici srpske zajednice kolektivno napustili kosovske institucije u studenom 2022. godine. Srpska je zajednica bojkotirala te izbore, izlaznost je bila ispod 3,5 %, a dužnost gradonačelnika u općinama s većinskim srpskim stanovništvom preuzeli su albanski kandidati.

Parlamentarni izbori u veljači 2025. nisu donijeli stabilnost. Pokret Samoopredjeljenje (LVV) osvojio je relativnu, ali ne apsolutnu većinu, što je dovelo do nemogućnosti formiranja vlade. Otvara se ustavno pitanje - može li Skupština Kosova biti konstituirana bez potpredsjednika iz redova srpske zajednice. Ustavni sud Kosova morat će pažljivo odlučiti, jer odluka izravno utječe na zaštitu prava zajednica i implementaciju Ahtisaarijeva plana.

DPA/PICTURE-ALLIANCE

Ako Ustavni sud potvrdi da Skupština nije konstituirana, Kosovo bi se suočilo s dubljom političkom krizom, a lokalni izbori dobivaju dodatnu važnost kao barometar političke stabilnosti i raspoloženja građana prema aktualnim političkim akterima.

PROCES I STATISTIKA

Središnja izborna komisija Kosova (CIK) potvrdila je sudjelovanje 93 politička subjekta: 32 stranke, 2 koalicije, 32 građanske inicijative i 27 nezavisnih kandidata. Među njima je 12 srpskih stranaka i inicijativa. Glasanje će se održati u 938 biračkih centara, na 2625 biračkih mjesta. Ukupan broj birača s pravom glasa je 2.069.098, a 43.993 birača registrirana su za glasanje poštom iz inozemstva. Dijaspora može imati presudan utjecaj u pojedinim općinama, što dodatno komplicira izborni proces i otvara prostor za proceduralne sporove i manipulacije. Gradonačelnici i odbornici općinskih skupština biraju se prema proporcionalnom sustavu s otvorenim listama. Svaka općina ima određeni broj odbornika, prema broju stanovnika, a mjesta za nacionalne manjine, uključujući Srbe, rezervirana su u svakoj općinskoj skupštini.

Postoji mogućnost pojačanih etničkih tenzija, naročito u općinama na sjeveru Kosova. Sporovi oko nadležnosti, simbola, obrazovanja i javnih usluga mogu biti izvor konflikata. Dezinformacije i govor mržnje mogu dodatno narušiti povjerenje, posebno ako mediji ne budu transparentni ili zauzmu pristrasne stavove. Ako izbori budu nepravedni ili postoji percepcija da se institucije koriste resursima u korist određenih kandidata, to može dovesti do prosvjeda ili apstinencije od izlaska na birališta.

ETNIČKE DIMENZIJE

Lokalni izbori na Kosovu 2025. značajan su test demokracije i prilika za institucionalno jačanje srpske zajednice. Građani će birati gradonačelnike i odbornike u skupštinama općina, pri čemu srpska zajednica može ponovo preuzeti kontrolu nad općinama s apsolutnom većinom (Sjeverna Mitrovica, Zubin Potok, Leposavić, Zvečan). Ključni pravni okvir za integraciju srpske zajednice čini Briselski sporazum iz 2013. godine, koji predviđa formiranje Zajednice/Asocijacije srpskih općina (ZSO). Iako ZSO funkcionira izvan standardnog pravnog sustava Kosova, on je dio ustavnopravnog poretka. Do sada implementacija Zajednice nije završena, između ostalog zbog odluke Ustavnog suda Kosova, koji je identificirao neusklađenosti s Ustavom.

Formiranje ZSO-a strateški je važno jer unapređuje pravno obavezujući dijalog Beograda i Prištine; olakšava normalizaciju odnosa i koordinaciju nadležnosti; stvara stabilan okvir za funkcioniranje općina sa srpskom većinom u skladu sa zakonima Kosova. Kao što je prethodno objašnjeno, implementacija ZSO-a pridonosi institucionalnom legitimitetu općina sa srpskom većinom i indikator je sposobnosti središnje vlasti da poštuje nadležnosti lokalnih zajednica. Međunarodna zajednica, uključujući EU i SAD, treba pratiti proces izbora i implementacije kako bi osigurala poštovanje demokracije i pravnog poretka.

INSTITUCIONALNA SLABOST

Dosadašnja praksa pokazuje da političko-kriminalne strukture na Kosovu nisu omogućile snažne i stabilne institucije. Dugotrajna politička kriza često je iskorištavana za očuvanje vlasti aktualnih struktura, što je potkopavalo institucionalnu stabilnost i vladavinu prava. S dolaskom Pokreta Samoopredjeljenje (LVV) na vlast pritisci na organiziani kriminal u regiji (primjer: Crna Gora i borba Dritana Abazovića protiv kriminala) upućuju na transnacionalnu dimenziju kriminalnih mreža. Prethodne vlade najavljivale su reforme i jačanje institucija, ali većina obećanja nije realizirana, što je, prema ocjenama analitičara, utjecalo na povjerenje građana i potencijal za klijentelizam i korupciju.

REUTERS

Korijeni tih kriminalnih struktura sežu u razdoblje vlade u egzilu, s ključnom ulogom zapovjednika UÇK/OVK i paraobavještajne službe ShIK. Iako je ShIK formalno raspušten 2008., a 2009. osnovana Kosovska obavještajna agencija (AKI/KIA), nasljeđe tih struktura i dalje oblikuje političko-kriminalni ambijent.

Analitičari ističu da je bitan odgovor transparentno suočavanje s prošlošću i procesuiranje odgovornosti. Samo tako Kosovo, ali i regija, može ostvariti institucionalnu održivost, stabilnost i prosperitet. Bez toga reforme i europske integracije ostaju ugrožene, a politički i sigurnosni rizici ostaju latentni.

EUROPSKA POVELJA

Europska povelja o lokalnoj samoupravi ističe temeljno demokratsko načelo: lokalne vlasti moraju odražavati volju građana izraženu na slobodnim izborima. To znači da većina donosi odluke u skladu s demokratskim pravilima, a manjine zadržavaju pravo na sudjelovane i zaštitu svojih interesa, uz poštovanje odluka većine. Povelja teži ravnoteži - većina upravlja, a manjine uživaju zajamčena prava na zastupljenost, konsultacije i očuvanje kulturnih i jezičnih prava, primjerice proporcionalnu zastupljenost u vijećima, posebne odbore ili druge mehanizme zaštite specifičnih interesa.

Na sjeveru Kosova, u općinama sa srpskom većinom (Sjeverna Mitrovica, Zubin Potok, Leposavić i Zvečan), primjena Povelje faktično je suspendirana, što dodatno komplicira implementaciju demokratskih principa. Ustavni sud Kosova uskoro će vjerojatno donijeti odluku kojom se konstatira da Skupština Kosova ne može biti konstituirana bez potpredsjednika iz redova srpske zajednice. Takva odluka mogla bi ozbiljno otežati formiranje vlade i otvoriti prostor za institucionalnu blokadu. Favorit predstojećih lokalnih izbora u albanskom biračkom tijelu ostaje Pokret Samoopredjeljenje (LVV), a u srpskom biračkom tijelu Srpska lista (SL), pri čemu LVV bilježi značajan napredak i dodatno učvršćuje svoju poziciju na političkoj sceni.

Odnosi Kosova i Sjedinjenih Američkih Država na ozbiljnom su testu. Odluka Washingtona da prekine strateški dijalog s Kosovom znači promjenu u odnosu SAD-a prema Kosovu, koja se razlikuje od ekonomskih i političkih mjera što ih je uvela Europska unija. Pritom se otvara mogućnost nastavka procesa povlačenja međunarodnih priznanja Kosova, koji je bio zaustavljen potpisivanjem Washingtonskog sporazuma. Taj potez ima dvostruku dimenziju: simboličnu - jer označava prekid strateškog partnerstva s kosovskom vladom, i praktičnu - jer dugoročno utječe na sigurnost, diplomaciju, međunarodne odnose i ekonomsku suradnju zemlje.

PRILIKA ZA NORMALIZACIJU

Lokalni izbori na Kosovu, predviđeni za 12. listopada 2025., ključna su prekretnica. Oni će pokazati stvarnu snagu podrške vladi i Pokretu Samoopredjeljenje (LVV) na terenu, ne samo na središnjoj razini nego i u lokalnim zajednicama. Izbori imaju potencijal da promijene lokalne vlasti u općinama s velikim udjelom dijaspore, pod uvjetom da se birači aktivno uključe. LVV je favorit za gradonačelničke funkcije u Prištini, Prizrenu, Peći, Đakovici i Gnjilanu, a u srpskim je sredinama Srpska lista (SL) neprijeporni lider, uz snažnu podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. U općinama sa srpskom većinom sudjelovanje Srpske liste u vlasti može smiriti lokalne napetosti, ali istovremeno postavlja pitanja o integraciji tih zajednica u kosovske institucije.

Izborna kampanja ove godine odlikuje se drukčijom dinamikom: masovni skupovi su rijetki, a fokus je prebačen na društvene mreže. Građani su oprezni i umorni jer prethodna obećanja nisu potpuno ispunjena. Kandidati često vode kampanju diskretno, pazeći da konkurenti iz iste stranke ne saznaju za njihove aktivnosti. Prema ocjenama analitičara i lokalnih političkih aktera, Srpska lista faktor je koji utječe na političku stabilnost i sprječava moguće promjene u statusu općina na sjeveru Kosova.

Za LVV je ključno da očuva vidljivost i efikasnost na lokalnoj razini, a opozicija mora koordinirati aktivnosti, graditi kredibilitet i ponuditi konkretne lokalne programe. Posljednji parlamentarni izbori jasno su pokazali dominaciju LVV-a i premijera Albina Kurtija, ali lokalni izbori pružaju priliku za preokret u praksi centralizirane kontrole i za poticanje razvoja lokalnih zajednica. Očekuje se da lokalni izbori dodatno stabiliziraju političku situaciju i omoguće normalizaciju odnosa u općinama diljem Kosova. Posebno je važno da LVV pokaže političku senzibilnost prema manjinskim zajednicama, naročito srpskoj, kako bi se osigurala inkluzivnost i međuetnička stabilnost.

STRATEŠKI DIJALOG

Prekid strateškog dijaloga između SAD i Kosova mogao bi imati ozbiljne posljedice na političku i ekonomsku stabilnost zemlje, uključujući smanjenje međunarodne podrške, otežanu implementaciju reformi i usporavanje europskih integracija. U tom kontekstu, lokalni izbori postaju ključni instrument jačanja unutrašnje legitimnosti vlasti, konsolidacije institucija i pokazivanja političke odgovornosti prema međunarodnim partnerima. Oni su odgovor na institucionalne blokade i test demokracije u političkom ćorsokaku u kojem se Kosovo trenutno nalazi.

Jednako važan je i strateški dijalog unutar Kosova, između središnje vlasti i lokalnih zajednica. Takav dijalog omogućava uključivanje svih etničkih i političkih aktera, kao i civilnog društva, u proces donošenja odluka, čime pridonosi unutrašnjoj stabilnosti, smanjenju tenzija i jačanju povjerenja građana u institucije - ključni preduvjet za dugoročnu političku i socioekonomsku konsolidaciju zemlje.

Analitičari upozoravaju da lokalni izbori sve više postaju sigurnosni rizik, što potvrđuje i dolazak dodatnih vojnih trupa unutar NATO-ove misije KFOR. Svakodnevni napadi na Srpsku listu i njezine kandidate u izbornoj kampanji upućuju na rizik od isključenja Srba iz političkog života Kosova, kao i na potencijalne izborne manipulacije s ciljem smanjenja izbornog rezultata Srpske liste. (Ljubljana/Washington/Bruxelles/Priština, rujan 2025.)